BEOGRAD – Šef sektora za evropske integracije pri Delegaciji EU u Srbiji Frejk Janmat izjavio je da je stav EU da bi višak novca u budžetu Srbije, koji je nastao jer je deficit u prva četiri meseca daleko manji od planiranog, trebalo usmeravati na otplatu duga i kapitalne investicije, a ne na eventualno povećanje plata i penzija.

Janmat je, na brifingu za novinare gde je predstavio zaključke sa sednice Saveta ministara finansija EU (EKOFIN), a kojoj je prisustvovao i srpski resorni ministar Dušan Vujović, rekao da je EU dobro ocenila planirane ekonomske mere Srbije za ovu godinu. Posebno su, rekao je, dobre mere koje ciljaju na nastavak fiskalne konsolidacije.

"Javni dug raste i zato su te mere neophodne, jer daju rezultat odmah. Zato je poželjno da te mere ostanu u naredne tri godine", rekao je on.

Prema njegovim rečima, novac koji je ostao u budžetu jer je deficit manji od targetiranog, trebalo bi usmeriti na vraćanje dugova, a nikako ne bi trebalo da ide u potrošnju.

"Manja potrošnja će uticati i na odluku Narodne banke Srbije da relaksira monetarnu politiku. Centralna banka je juče spustila referentnu kamatu sa sdedam na 6,5 odsto", podsetio je Janmat.

On je rekao da nije dobro što je i dalje vidljiv veliki uticaj države na preduzeća što se vidi na nekoliko načina, a najjasnije tako što je nivo subvencija za javna preduzeća i dalje visok, a država utiče i na cene usluga javnih preduzeća.

Kaže i da je jedan od zaključaka da je administrativni pritisak u Srbiji i dalje veliki, da je infrastruktura loša, neformalni sektor veliki, a pojedina preduzeća nemaju dovoljno konkurencije.

Ekofin je dao i preporuke Srbiji za reforme koje bi u narednom periodu trebalo da uradi. Preporuke su podeljene u dva dela, prvi je usmeren na makroekonomsku i fiskalnu politiku, a drugi na stimulisanje rasta i povećanje konkurentnosti.

U prvoj grupi je preporuka da ona koja glasi da bi se trebalo nastaviti sa fiskalnom konsolidacijom, da se s viškom novca otplate dugovi ili da se troši na kapitalne investicije. Dalje, da se završi restrukturiranje velikih javnih preduzeća poput Srbijagasa, EPS-a, kojima bi trebalo odvojiti delatnosti. janmat je rekao da EU pozdravlja nameru Srbije da od EPS-a napravi holding kompaniju.

Prema njegovim rečima, u okviru ove preporuke, neophodno je videti i gde su viškovi zaposlenih u tim firmama , i generalno primeniti strategiju reforme javnog sektora koja je usvojena ove godine.

Treća preporuka je da se unapredi upravljanje javnim finansijama, a četvrta da se uravnoteži fiskalna i monetarna politika, te da se krene u rešavanje problema nenaplativih kredita.

U drugoj grupi preporuka, Janmat je istakao da je potrebno poboljšati poslovnu klimu, i smanjiti sivu ekonomiju, tako što ćemo smanjiti parafiskalne namete.

"Imamo utisak da su uvedeni i novi parafiskali, umesto da oni budu smanjeni", rekao je on i dodao da je dobar korak usvajanje Zakona o inspekcijama.

Dalje, potreban je dobro targetiran plan o zapošljavanju, posebno mladih, uključujući i programe za sticanje poslovnih veština i poslednje, stimulisati privatne investitore. To je kako je kazao moguće uraditi i kroz povljnije kreditne linije, koje pojedine međunarodne institucije nude preko poslovnih banaka. 

Raste BDP, ali i stopa nezaposlenosti

U prognozi Evropske unije stopa nezaposlenosti u Srbiji će narednom periodu da raste, dok je kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) procenjeno sa negativom stopom samo za ovu godinu i to od minus 0,1 odsto, dok je u 2016. prognoziran rast BDP-a od 1,2 odsto.

Šef sektora za evropske integracije pri Delegaciji EU u Srbiji Frejk Janmat izjavio je danas da očeekuje da će nezaposlenost u Srbiji u narednom periodu da raste, a kroz nekoliko godina bi taj trend mogao da ide u obrnutom smeru.

Prema prolećnoj prognozi, stopa nezaposlenosti u Srbiji će da poraste na 19,3 odsto u 2015, i na 20,3 odsto u 2016. godini.

Upitan na čemu se zasniva ta prognoza, Janmat je na brifingu za novinare, rekao da je to najviše zbog preduzeća u restrukturiranju i privatizacije, jer će deo tih firmi najverovatnije otići u stečaj i likvidaciju, a radnici će ostati bez posla.

On je rekao da je miks politika koje vlada sada ima, uključujući i fiskalnu konsolidaciju, dobar.

Iako će, kako je primetio, voditi manjoj kupovnoj moći s jedne strane, na duži rok dovešće do stabilnije poslovne klime.

"Stabilnija poslovna klima će omogućiti da kamate padnu, a to je dobro za ekonomski rast, a samim tim i za zapošljavanje", rekao je on.

Prema njegovim rečima, reforme na tržištu rada u Srbiji se nastavljaju, a nakon nekoliko godina, očekuje da će ove cifre ići u obrnutom smeru.

 Sada je, dodaje, potrebno videti, u pogledu radnih propisa, koje propise je moguće ukinuti da bi se smanjilo administrativno opterećenje, dok su posebno potrebne i mere za aktivno zapošljavanje posebno za mlade i dugo nezaposlene.

EU je, u prolećnom izveštaju, navela da je u ovoj godini procenjeno da će BDP iznositi minus 0,1 odsto, a u 2016. plus 1,2 odsto. (Agencije)