BEOGRAD – Poskupljenje električne energije u Srbiji ekonomski nije sporno, jer su izneti uverljivi dokazi da je cena struje niska, ali bi se mogao naći prostor da to povećanje bude manje od 15 odsto, smatraju ekonomisti okupljeni oko časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Urednik MAT-a Vladimir Vučković rekao je, na predstavljanju novog broja tog časopisa, da cena struje i finansijski rezultati EPS-a zauzimaju važno mesto u pregovorima Srbije i MMF-a.

On je kazao da razmatranje povećanja cene struje nije ništa novo i odluka o tome samo je odložena do početka juna.

"Izneti su uverljivi dokazi da je cena električne energije kod nas niska i predstavlja faktor u formiranju loših rezultata EPS-a… i to će se na ovaj ili onaj način preliti na javne finansije", naveo je Vučković.

On je dodao da ta odluka ekonomski nije sporna ali da postoji socijalni aspekt  tog pitanja.

Ekonomista Stojan Stamenković smatra da bi povećanje cena struje moglo biti manje od najavljenih 15 odsto ukoliko bi se ukinula akciza na električnu energiju, odnosno ako bi se taj namet sistemski uvodio i iznosio nula odsto barem u prvoj godini", rekao je Stamenković.

On taj predlog temelji na bazi toga što je budžetski deficit manji od planiranog i smatra da nema potrebe da se budžet puni ubiranjem prihoda od akciza.

"Poskupljenje struje moglo bi da bude manje od 15 odsto, ali verovatno neće biti 7,5 odsto sa čime bih ja bio zadovoljan", zaključio je Stamenković.

Dubok pad plata u javnom sektoru

Vučković je izjavio da je pad zarada u javnom sektoru u martu, kao i prvom kvartalu, "dubok" i iznosio je sedam do osam odsto.

"Ukupan pad zarada u prvom kvartalu je skroman, manji od jedan odsto, što znači da zarade ukupno jesu nešto opale, ali dinamičnije u javnom sektoru, što znači da je zabeležen porast mase zarada u privatnom sektoru", kazao je Vučković.

On je na predstavljanju novog broja tog časopisa  naveo da su podaci o rastu plata u privatnom sektoru "prilično impozantni", i iznose 6,5 odsto za prvi kvartal.

U samom martu 2015. godine je taj rast iznosio čak 9,4 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, istakao je Vučković.

On je primetio da ostaje pitanje da li se to zaista dešava na terenu, ili je reč o boljem statističkom obuhvatu mase zarada i u privatnom sektoru.

"Postoje nagoveštaji da je borba protiv sive ekonomije uterala privatni sektor u bolje prijavljivanje svih podataka, pa i zarada u privatnom sektoru", zaključio je Vučković.

Aranžman s MMF-om pozitivan znak za investitore

Dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Ana Trbović izjavila je danas da je dobro što je Međunarodni monetarni fond (MMF) dozvolio dodatni rok za stavke u sporazumu koje nisu ispunjene, jer je to potvrda da Srbija vraća svoje dugove.

Trbović je rekla da je aranžman sa MMF-om, dok god postoji, pozitivan znak za sve banke koje pozajmljuju Srbiji, koja se i dalje zadužuje da bi servisirala obaveze, ali i za sve investitore da ulože novac u Srbiju.

Aranžman sa MMF-om je pozitivan znak da Srbija neće otići u stečaj, nego da će vraćati svoje dugove, istakla je Trbović na TV Pink.

Trbović je ocenila da je to "kao neki dozvoljeni minus" i da kao što banka gleda primanja građana, tako i MMF posmatra da li Srbija može da podnese svoje troškove.

Zato postoji granica koliki procenat domaćeg proizvioda, onoga što Srbija proizvodi, može da potroši na plate u javnom sektoru i koliki procenat može da potroši na penzije, kazala je Trbović.

Trbović je podsetila da je Srbija već imala sporazum sa MMF-om, tako da sada, kako je navela, nije reč o novom sporazumu, nego o revidiranju postojećeg.

Ona je ukazala na nasleđen problem javnog sektora, neefikasnog dela privrede, gde moraju da se donesu teške odluke koje uključuju i smanjenje broja zaposlenih, posebno u određenim javnim preduzećima i drugačiji način poslovanja kao u privatnoj firmi.

Reč je o poslovanju, kako je navela Trbović, gde se vodi računa o prihodima i rashodima i ne očekuje večno da se zadužuje država, odnosno oni koji dobro posluju, "da stalno plaćaju vaše dugove".

Nisu ispunjene konkretne stavke kao što je spajanje "Puteva Srbije" i "Koridora 10", nije povećana cena struje i nije se dovoljno ažurno radilo na procesu privatizacije preduzeća, dodala je Trbović.

Misija MMF-a i Vlada Srbije postigle su sporazum za okončanje prve revizije stend baj aranžmana koji je odboren našoj zemlji, a bord direktora te finansijske organizacije trebalo bi da aranžman odobri u junu, rekla je predstavnica Misije MMF Zuzana Murgasova.

NALED: Vlada i dalje na reformskom kursu

Vlada Srbije je i u prvom kvartalu ove godine ostala na reformskom kursu, ali i dalje kuburi sa reformom institucija sistema i ne uspeva da razdvoji budžetske prihode od parafiskalnih nameta, zaključak je prvog kvartalnog izveštaja Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) o statusu reformi.

U NALED-u smatraju da resorna ministarstva nemaju dovoljno kapaciteta da se izbore sa izazovima koje nameću intenzivne reformske aktivnosti.

Saradnik NALED-a Đorđe Vuković rekao je da možemo biti zadovoljni regulatornim aktivnostima vlade u vezi sa dinamikom reforme izdavanja građevinskih dozvola i radno pravnog zakonodavstva.

"Značajan preduslov za održavanje reformskog kursa jeste formiranje stručne grupe za suzbijanje sive ekonomije i zajedničke grupe za poboljšanje rejtinga Srbije u "doing busineš" studiji Svetske banke", kazao je Vuković na konferenciji za novinare.

On je istakao da su od kraja prošle godine do sada sprovedene vrlo značajne reforme kada su usvojene izmene Zakona o planiranju i izgradnji, Zakona o zaštiti požara, kao i usvajanje novih Zakona o energetici i inspekcijskom nadzoru.

Takođe, u poslednjem kvartalu 2014. godine donet je Zakon o zapošljavanju stranaca, što je samo prvi korak u formiranju slobodnog tržišta rada, napomenuo je Vuković.

Vuković je dodao da je Skupština u januaru usvojila i set zakona koji menja nadležnost javnih beležnika, odnosno notara.

Među zadacima koje vlada tek treba da ispuni u narednom periodu, nalaze se rešavanje problema u radu sudova i početak funkcionisanja Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja zbog čega se pravo na zdravstvenu zaštitu otežano ostvaruje, istakao je Vuković.

U nizu zakona koje treba doneti, predstavnic NALED-a su podvukli značaj usvajanja Zakona o arhivskoj građi koji će omogućiti arhiviranje elektronskih dokumenata sa sertifikovanim potpisom i vremenskim žigom zbog pojednostavljenja administrivnih procedura i ekološkog poslovanja.

Navode da jedan veliki trgovinski lanac, članica NALED-a, ima godišnje troškove od čak 100.000 evra za arhiviranje. (Agencije)