Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk upozorio je u Gdanjsku da se nad Evropskom unijom (EU) i dalje nadvija sijenka izlaska Grčke iz evrozone.

Kako je rekao, problem grčkih dugova je odavno već prevazišao finansijsku dimenziju i ako se ne riješi, uslijediće ozbiljne geopolitičke posljedice zbog nestabilnog Balkana.

„Loš izlazak Grčke iz evrozone ili EU ne bi morao da znači samo turbulencije u evrozoni, već i vrlo ozbiljne geopolitičke promjene u tom dijelu Evrope. Ako tome dodate najnovija zbivanja koja Makedoniju ovlaš dotiču građanskim ratom, dramatično nestabilnu situaciju u Bosni i Hercegovini, masivnu infiltraciju Rusije u Bugarskoj, nesigurnu situaciju u Moldaviji i sami vidite kako grčki problem suštinski prelazi dalje od samo finansijskog„, kazao je Tusk na međunarodnoj konferenciji u Gdanjsku o budućnosti Evrope.

Predsjednik ES naglasio je da problem Grčke više nije samo problem novca, ma kako krupne sume bile u pitanju, prenijela je danas poljska privatna televizija TVN24.

„Danas to nije samo rasprava o finansijama, ma kako one bile velike i ulog krupan, već je u pitanju i ozbiljna geopolitička diskusija, kada su uzme u obzir situacija na obje strane Sredozemnog mora, a takođe i na Balkanu“, rekao je Tusk.

Prema Tuskovoj ocjeni, nad EU se i dalje nadvija sijenka „grexita“, a u junu problem mora definitivno da se riješi, pošto prestaju pravne i formalne mogućnosti da se Grcima dalje isplaćuje novac.

Tusk je kazao da će naredne sedmice, a prije svega jun, biti prelomni zato što zbog ubrzanog razvoja zbivanja, EU prestaje da liči na usporeni, pomalo dosadni politički projekt, i pretvara se u vulkan, imajući na umu pored Grčke i pitanje talasa nelegalnih izbjeglica, ali i Rusiju i Ukrajinu, o čemu se takođe odlučuje do kraja juna.

„Politička odluka već je donijeta, barem ja stojim iza takvog stava – odluka da se nastave sankcije protiv Rusije sve dok potpuno ne budu primijenjen sporazum iz Minska. Ne možemo da krijemo da je Ukrajina i to ne samo pitanje sankcija, postala najizrazitiji test i u stvari možda još produbila značaj pitanja da li EU može sebi da dozvoli zajedničku spoljnu politiku“, kazao je Tusk.

Predsjednik ES upozorio je da samo naivni evroentuzijasti vjeruju je moguće izgraditi jedinstvenu politiku, recimo s jedne strane Grčke s druge Litvanije prema Rusiji ili Ukrajini, ali je zaključio da EU predstoji izazov da bar istjera ono što je već zaštitila svojim autoritetom i angažovanjem – Istočno partnerstvo.

„Da EU ne napušta svoje partnere samo zato što već duže vrijeme nije u stanju da odredi svoju političku strategiju prema Rusiji“, zaključio je u Evropskom centru solidarnosti u Gdanjsku Tusk.

Cipras: Dovoljno su propatili

Grčka vlada je „vrlo blizu“ postizanja vitalnog dogovora sa zajmodavcima, rekao je grčki premijer Aleksis Cipras.

Cipras je insistirao da „nema šanse“ da vlada popusti pred klujučnim zahtjevima kreditora za kresanje plata i penzija.

Cipras, koji ove nedjelje puni 100 dana u kabinetu, bori se da ostvari dogovor sa zajmodavcima koji bi oslobodio put za isplatu posljednje tranše zajma – što je glavni momenat za izbjegavanje scenarija u kom bi isplata zajma na ljeto bila obustavljena.

Govoreći na godišnjoj finansijskoj konferenciji u Atini, Cipras je rekao da vlada nije napustila svoj cilj da od kreditora traži restrukturiranje grčkog duga.

„Čini se da smo sa kreditorima dostigli zajednički imenilac oko mnogih tema, i to donosi optimizam da smo zaista blizu dogovora“, naglasio je Cipras spomenuvši ; približavanje stavova po pitanju usklađivanja plata, poreskih stopa i reforme administracije.

„Ali nekoliko tema ostaje otvoreno, i ja ponovo želim da uvjerim grčki narod da nema šanse niti mogućnostti da se grčka vlada vrati unazad, na temu plata i penzija. Radnici i penzioneri su već dovoljno propatili“.

Cipras je ovog januara dobio izbore na platformi obećanja da će zaustaviti program štednje koji je stabilizovao javne finansije ali je izazvao talas siromaštva i nezaposlenosti.

Sukob sa zajmodavcima već je Grčku, po rejtinzima agencija, vratio nazad u recesiju.

Međunarodna agencija za kreditni rejting „Fitch“ potvrdila je Grčkoj dugoročni kreditni rejting „CCC“, imajući u vidu da ova država i dalje pregovara sa povjeriocima o novoj pomoći, te se ne očekuje realni rast ove godine.

Grčka vlada će prevazići krizu likvidnosti sa kojom se trenutno suočava, navodi se u saopštenju agencije „Fič“ i dodaje da je kreditni rejting „CCC“ potvrđen prije svega zbog pritiska koji je ograničena likvidnost u bankarskom sektoru nametnula javnim finansijama u zemlji.

Međutim, agencija navodi da još traje neizvjesnost u vezi sa finansiranjem u javnim institucijama u Grčkoj, kao i da, pad povjerenja investitora i potrošača sprečava oporavak grčke ekonomije.

Agencija „Fič“ je krajem marta smanjila kreditni rejting Grčke za dva podioka sa „be“ na nivo visokog rizika „trostrukog ce“, uz očekivanje da će Atina uspjeti da prebrodi nedostatak gotovine.

Varufakis: Tržišne reforme ili tonemo

Grčka ne može ponovo da potone u primarni budžetski deficit, mora da sprovede tržišne reforme ili će potonuti, izjavio je grčki ministar finansija Janis Varufakis na 19-om okruglom stolu u organizaciji lista Ekonomist u Atini.

Ministar je poručio da je stanje na tržištu rada „žalosno“ i da je penzioni sistem neodrživ, navodi se u saopštenju grčke ambasade dostavljenom danas Tanjugu.

„Kako da bude održiv, kada je zaposlenost toliko potonula, kada je kapitalizacija penzionih fondova pretrpjela veliki udarac zbog učešća privatnog sektora u otpisu javnog duga i kada imamo ogromno crno tržište? Apsolutno su neophodne administrativne reforme. Kriza je stvorila ogromne nejednakosti koje sada sprečavaju konsenzus oko reformi“, rekao je Varufakis.

Zamjenik ministra za administrativne reforme Jorgos Kartugalos poručio je da će vlada u Atini kreirati novu šemu procjene rada u javnom sektoru u cilju poboljšanja produktivnosti u toj oblasti.

Cilj Grčke je da sa svojim međunarodnim kreditorima postigne sporazum koji će joj omogućiti da se „vrati na pravi put“, a ne brzopleti dogovor koji bi joj omogućio isplatu sljedeće tranše kredita pomoći, rekao je Varufakis, koji se osvrnuo i na pitanje potencijalnog izlaska Grčke iz evrozone i povratak na staru nacionalnu valutu, rekavši da bi to bio povratak u neolitsko doba. (Agencije)