Kreditni rejting Hrvatske na nivou Ba1 rezultat je relativno visokih prihoda po glavi stanovnika u odnosu na zemlje sa sličnim rejtingom i snažnih rezultata u oblasti državnog upravljanja, dok su negativni faktori koji utiču na rejting nedostatak ekonomske konkurentnosti i slabljenje javnih finansija u svjetlu šestogodišnje recesije, navodi bonitetna kuća „Moodys“.

„Moodys“ u saopštenju objavljenom na svom sajtu konstatuje da visoka eksterna zaduženost Hrvatske takođe utiče na kreditni status te zemlje, iako bilans tekućeg računa, upravljanje rezervama od strane centralne banke i devizni kurs ublažavaju rizike povezane sa plaćanjima.

„Ekonomski rezultati Hrvatske slabi su u odnosu na zemlje centralne i južne Evrope, pogotovo od 2009, sto je odraz izazova u oblasti konkurentnosti, koji će uticati i na ovogodišnji oporavak od šestogodišnje recesije“, navodi potpredsjednica „Moodysa“ i koautorka izveštaja Atsi Šet.

„Moodys“ vjeruje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine porasti 0,3 odsto nakon prosječnog godišsnjeg negativnog rasta od 2,1 odsto iz perioda od 2009. do 2014.

Hrvatske javne finansije su proteklih šest godina znatno smanjene. Slabi državni prihodi i visoki troškovi povezani sa neprofitabilnim državnim preduzećima podigli su javni dug na 85 odsto BDP-a u 2014. sa 36 odsto iz 2008, dok je fiskalni deficit u godinama od 2009. do 2014. u prosjeku iznosio šest odsto BDP-a, u odnosu na ispod tri odsto iz 2008.

Negativna prognoza hrvatskog kreditnog rejtinga zasnovana je na stavu „Moodysa“ da će nizak rast BDP-a ugroziti napore vlade na fiskalnom polju. Sa druge strane, prognoza rejtinga mogla bi da postane stabilna ukoliko privredni oporavak ojača i bude praćen smanjenjem fiskalnog deficita i javnog duga, dodaje agencija.

BDP porastao 0,5 odsto, Hrvatska izašla iz recesije

Hrvatska je izašla iz recesije, pošto je prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bruto domaći proizvod (BDP) u prvo tromjesečju ove godine veći 0,5 odsto nego u isto vrijeme lani.

Nakon rasta privrede od 0,3 odsto u posljednjem kvartalu 2014. godine, u prva tri mjeseca ove godine hrvatski BDP je porastao 0,5 odsto, što znači da je rast zabilježen u dva uzastopna kvartala, što se definiše kao izlazak iz recesije.

Iako je ovo svakako pozitivan podatak, treba podsjetiti da je sličan rast hrvatska privreda imala i u trećem i četvrtom kvartalu 2011. godine, da bi nakon toga ponovno došlo do pada, prenio je sajt SEEbiz.eu.

Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2015. realno veći 0,5 odsto u odnosu na isto tromjesečje 2014.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodni period bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,01 odsto, a u odnosu na isto tromjesečje 2014. realno je veći za 0,1 odsto.

Najveći pozitivan doprinos povećanju obima BDP-a u prvom tromjesečju 2015. ostvaren je rastom izvoza robe i usluga.

Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodata vrijednost (BDV) u prvom tromjesečju 2015. realno veća za 0,3 odsto u odnosu na isto tromjesečje 2014. prema originalnim podacima.

Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2015. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikla, a najveći doprinos smanjenju obima ostvaren je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Hrvatski ministar privrede Ivan Vrdoljak kazao je da se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) neće direktno odraziti na život gradana, ali hoće na atmosferu u društvu.

„Pozitivna brojka znači izlazak iz recesije. Medutim, to se neće direktno reflektovati na život naših građana u mjeri u kojoj mi to želimo, nego će se reflektovati na atmosferu u društvu. Počeće da se troši, investira“, izjavio je Vrdoljak na marginama konferencije o energetskoj budućnosti Hrvatske, prenio je portal Seebiz.

Investiciona klima u Hrvatskoj sve gora

Investiciona klima u Hrvatskoj je sve gora, ocijenio je glavni sekretar Udruženja stranih ulagača (FIC) Ante Babić, podsjećajući da podaci ukazuju na pad ulaganja.

Komentarišući zvanični podatak o tri milijarde evra direktnih stranih investicija u Hrvatsku u 2014. godini, što iznosi oko dvije milijarde evra ako se oduzmu reinvestirana dobit i pozajmice od matica, on je rekao da je toliko u Hrvatsku došlo i 2011. i 2008. ali ne i u ostalim godinama.

„Problem je što je u godinama između bilo u prosjeku svega 500 miliona evra ulaganja“, naveo je Babić u tekstu upućenom redakciji SEEbiza, dodajući da se ne može govoriti ni o „preokretu trenda“, ni o „poboljšanju poslovne investicione klime“.

„Nakon druge Bijele knjige objavljene u oktobru 2014, koja je naznačila pogoršavanje uslova poslovanja i investiranja u svim područjima osim radnih odnosa (samo zbog činjenice da je konačno revidiran Zakon o radu), došlo je do daljnjeg pogoršanja poslovne i investicione klime na svim područjima“, istakao je Babić i kao neke od primjera naveo uvođenje novih poreza, novi obračun poreza, smanjenje nekih neporeskih nameta, ali i uvođenje novih. (Agencije)