BRISEL – Ministri finansija evrozone dogovorili su se sinoć da sačekaju rezultate grčkog referenduma prije nastavka pregovora o grčkom zahtjevu za dobijanje novog zajma iz fonda Evropskog stabilizacionog mehanizma, napisao je slovački ministar finansija, Peter Kažimir, na svom Tviter nalogu.

Predsjednik evrogrupe Jerun Dajselblum takođe je potvrdio da ne može biti daljih pregovora o grčkoj dužničkoj krizi prije nedjelje i referenduma, prenio je Rojters.

On je dodao da su izmjene uslova vezane za paket pomoći koje je predložio grčki premijer Aleksis Cipras primljene k znanju.

„Glavna odluka je da s obzirom na pollitičku situaciju i referendum koji će biti održan u nedjelju, kao i na to da je grčka vlada savjetovala da odgovor na njemu bude “ne“, ne vidimo osnova za dalje pregovore u ovom trenutku“, naveo je Dajselblum u saopštenju.

On je dodao da u narednim danima neće biti novih razgovora, bilo na nivou evrogrupe, kao ni sa grčkim vlastima.

„Jednostavno ćemo sačekati ishod nedjeljnog referenduma i uzeti to u obzir“, saopštio je Dajselblum, prenosi Rojters.

„Veoma mi je žao zbog ove situacije s obzirom na snažnu rješenost grčkog naroda da bude dio Evrope i da ostane u evrozoni, u čemu ih mi u potpunosti podržavamo“, naveo je on.

„Evrogrupa je jedinstvena u odluci da sačeka ishod grčkog referenduma prije održavanja novih pregovora. Hajde da ne radimo stvari pogrešnim redosljedom“, rekao je Kažmir, a prenosi agencija Frans pres.

Dajselblum je uoči nastavka telefonske konferencije, koja je počela u utorak, izjavio da će ministri finansija evrozone raspravljati o najnovijem prijedlogu Atine, ali da su male šanse za ostvarivanje napretka u pregovorima poslije obraćanja grčkog premijera Aleksisa Ciprasa naciji.

„Razgovaraćemo o prijedlozima, ali nakon posljednjeg govora (Ciprasa), smatram da su male šanse za napredak“, rekao je Dajselblum novinarima, a prenosi Rojters.

Premijer Grčke Aleksis Cipras je juče u televizijskom obraćanju naciji poručio da će referenduma o ponudi kreditora u nedjelju, 5. jula, biti, i pozvao građane da zaokruže „ne“ u cilju postizanja boljeg sporazuma.

Takođe je rekao da Evropa mora da prestane da se ponaša na „nedemokratski način“, i dodao da je Grčka, kada su u pitanju pregovori sa kreditorima, bila ucjenjena, prenosi AP.

Predsjednik grčke vlade dodao je da pregovori još traju i da će se, ako sa sastanka evrogrupe bude upućena pozitivna poruka, odmah krenuti naprijed. Cipras je inistirao na tome da referendum ne predstavlja glasanje o tome da li se ostaje u evrozoni ili ne, prenio je Gardijan.

Inače, Cipras je uputio pismo Evropskoj komisiji, Evropskoj centralnoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu u kom ih je obavijestio da je, uz nekoliko sitnijih izmjena, spreman da pristane na veći dio uslova kreditora.

Vlada u Atini je, reagujući na neke medijske kvalifikacije da je Grčka prihvatajući uslove kreditora „kapitulirala”, saopštila da medijski izvještaji o tome da ta zemlja u potpunosti prihvata uslove kreditora nisu tačni, budući da prijedlog zvanične Atine sadrži niz amandmana na tekst institucija.

Šojble kritikuje grčku vladu zbog kršenja obaveza

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble kritikovao je vladu u Atini jer, kako je rekao, od dolaska na vlast nije učinila ništa već je samo prekršila ranija obećanja.

„Vlada u Atini nije učinila ništa otkako je došla na vlast. Jedino je preokrenula mjere i prekršila prethodno data obećanja. Ne znamo da li će grčka vlada održati referendum. Ne možete očekivati od nas da razgovaramo sa njima u ovakvoj situaciji. Moramo pričekati kako bismo vidjeli šta će se dogoditi u Grčkoj“, izjavio je Šojble, a prenosi agencija Rojters.

Šojble je, takođe, naveo da se situacija u Grčkoj drastično pogoršala pod premijerom Aleksisom Ciprasom.

Šojble je ranije izjavio da nije siguran da će dogovor o novom paketu pomoći Grčkoj biti moguć, prije nego zvanična Atina otplati 3,5 milijardi evra duga Evropskoj centralnoj banci koji dospijeva na naplatu 20. jula po osnovu grčkih državnih obveznica.

„Neću da dajem nikakve prognoze u vezi toga. Mi smo otvoreni za sve“, rekao je Šojble na konferenciji za novinare u Berlinu, a prenosi Rojters.

Njemački ministar je kazao i da je pravna situacija u ovom trenutku potpuno drugačija, zbog čega je potrebno da kreditori, ako bude neophodno, razviju potpuno novi program pod potpuno drugačijim uslovima.

Oland: Naša je dužnost zadržati Atinu u evrozoni

Francuski predsjednik Fransoa Oland rekao je da je dužnost zemalja evrozone, ali i Grčke, da se Atina zadrži u monetarnoj uniji, ističući da sada nije vrijeme za ulaganje veta ili beskompromisne izjave, već za dijalog.

„Naša je dužnost zadržati Grčku u evrozoni. To zavisi od Grčke, ali zavisi i od nas. Kao Evropljanin ne želim promjene evrozone, ne želim beskompromisne stavove“, rekao je Oland.

Prema njegovim riječima, potrebno je tragati za sporazumom i stalno pregovarati.

„U tom smislu potrebno je da svi budu uključeni i da su saglasni. Francuska se bori za to, ne želi veto niti grubost“, rekao je Oland.

Iako je njemački kancelar Angela Merkel rekla da pregovori o pomoći Grčkoj nisu mogući prije referenduma u Grčkoj u nedjelju, 5. jula, Oland je rekao da je sporazum potreban sada.

„Sporazum mora da se postigne sada, ne može se odlagati, već dugo čekamo na to. Ako se to ne dogodi, ako budemo čekali na referendum, uvijek postoji rizik da će uslijediti period nereda i turbulencija“, rekao je on.

Cipras spreman da prihvati uslove kreditora?

Grčki premijer Aleksis Cipras poslao je sinoć pismo u kojem navodi da će prihvatiti uslove koje su postavili kreditori prošlog vikenda, uz neke manje izmjene, prenio je „Fajnenšel tajms“.

U pismu na dvije stranice, koje je upućeno Evropskoj komisiji, Međunarodnom monetarnom fondu i Evropskoj centralnoj banci, objašnjava se raniji zahtjev Grčke da dobije produženje programa isplate finansijske pomoći, kao i zahtjev da dobije novi, dvogodišnji zajam.

Iako okončanje programa u ponoć znači da mogućnost njegovog produžetka više nije u ponudi, Ciprasovo pismo moglo bi da posluži kao osnova za novi paket pomoći u narednim danima, piše list.

Cipras u pismu navodi da će prihvatiti sve reforme sistema poreza na dodatu vrijednost, sa jednom izmjenom: da se zadrži specijalni popust od 30 odsto za Grčka ostrva, od kojih su mnoga udaljena od kopna i u regionima koji se teško snabdijevaju.

U pogledu reformi penzijskog sistema, Cipras je zatražio da pomjeranje granice za odlazak u penziju na 67 godina do 2022. godine počne u oktobru, a ne odmah.

On je, takođe, zatražio specijali „grant solidarnosti“ za siromašnije penzionere, za koji navodi da bi trebalo da bude ukinut do decembra 2019. godine sporijim tempom nego što to zahtijevaju kreditori.

„Helenska Republika spremna je da prihvati sporazum sa sljedećim amandmanima, dodacima i razjašnjenjima, u okviru produžavanja ističućeg programa isplate pomoći i novog /trećeg/ sporazuma o zajmu, za koji je zahtjev podnesen danas“, napisao je Cipras.

On je dodao da su amandmani koje predlaže Grčka „konkretni“ i da „potpuno poštuju čvrstoću i kredibilnost uređenja sveobuhvatnog programa“.

I ako prihvati mjere kreditora, Grčka u dužničkom ropstvu

Tajni dokumenti pokazuju da će Grčka biti u dužničkom ropstvu i narednih 15 godina, čak i ako prihvati mjere kreditora.

Grčka ne bi bila u stanju da smanji dug na održivu mjeru do 2030. godine, čak i ako potpiše paket mjera štednje i poreskih reformi koji od nje traži MMF, prenosi britanski „Gardijan“.

Neobjavljeni dokumenti MMF-a, Evropske komisije i Centralne evropske banke idu u prilog stavu Grčke da je neophodno da joj se otpiše dug kako bi njena ekonomija mogla da se pokrene, prenosi „Sputnjik“.

Oni pokazuju da bi grčki dug 2030. godine iznosio 118 odsto bruto domaćeg proizvoda, čak i ako prihvati mjere MMF-a. To je više od 110 odsto koliko je održivo za isplatu duga, prema procjeni MMF-a iz 2012. godine.

Dug Grčke je trenutno 175 odsto BDP-a i povećava se zbog recesije u kojoj se nalazi zemlja.

U slučaju najboljeg scenarija, ukoliko privredni rast bude četiri odsto u narednih pet godina, dug Grčke bi pao na nedovoljnih 124 odsto do 2022. godine.

Sve prognoze ukazuju, međutim, da Grčka nema šanse da ispuni cilj i smanji dug „znatno ispod 110 odsto BDP-a do 2022. godine“, što je zahtjev koji su joj uputili ministri finansija evrogrupe 2012. godine. (Agencije)