ATINA – Zapadni mediji spekulišu da Grci koriste tzv. „teoriju igara“ tokom pregovora sa EU o kreditima – ta strategija podrazumjeva izbor najracionalnijih rješenja od niza mogućnosti.

Brojni mediji prenose nagađanja o tome da grčki ministar finansija Janis Varufakis u svom taktiziranju koristi upravo „teoriju igara“.

Sam Varufakis demantuje tvrdnje da koristi razne blefove i strategije kako bi ojačao grčke pozicije, ali je činjenica da je on, kao ekonomista, napisao više tekstova o tome.

Prema definiciji, „teorija igara“ jeste istraživanje matematičkih modela sukoba i saradnje između inteligentnih i razumnih donosilaca odluka. Uglavnom se koristi u ekonomiji, politici, psihologiji, logici, kompjuterskoj nauci i biologiji.

Za njeno istraživanje do sada je dodijeljeno 11 Nobelovih nagrada, a kao „otac“ „teorije igara“ često se navodi nobelovac Džon Neš, britanski matematičar po kome je snimljen film „Genijalni um“.

Za vođenje ove igre važno je definisati aktere, informacije i poteze kojima raspolaže svaki igrač u svakom koraku te sve moguće ishode svakog koraka. Ideja igre je da niko neće profitirati ako jednostrano odbaci strategiju.

Najpoznatiji primjer „teorije igara“ jeste tzv. „dilema zatvorenika“.

Dvojica razbojnika treba da odaberu jednu od dvije opcije: da progovore ili da šute.

Ako šute – završiće u zatvoru na godinu dana. Ako jedan prizna, a drugi odluči da šuti – prvi ide na slobodu, a drugi dobija 20 godina. Ako oba priznaju – oba dobijaju po pet godina zatvora.

Oni ne mogu da međusobno komuniciraju, pa se postavlja pitanje šta je u njihovom slučaju najbolja opcija?

Kada se u obzir uzmu rizici i rezultati, bez obzira na primamljivost nekih opcija, najsigurnije im je da oba priznaju, jer nijedan od njih nema garancije da onaj drugi neće progovoriti!

Grčka, recimo, odluči da izbjegne bankrot tako što prva predstavi plan u tri tačke. Ovaj plan uključuje nove poreze na bogate i promjene u penzionom sistemu.

Tako Grci izbjegavaju drastično smanjivanje potrošnje, a u zamjenu za provođenje mjera otpisuju joj se neki dugovi.

Ako evrozona prihvati plan, Grčka je zadovoljna, ali kakav će ishod biti za evrozonu?

Ako prihvati plan, Brisel će očuvati monetarnu uniju, međutim, moraće da olabavi stroga pravila fiskalne politike i prihvatiti gubitke zbog neisplaćivanja nekih grčkih dugova.

Šta će se dogoditi ako evrozona odbaci plan? Grčka neće moći da plaća svoje dugove pa će bankrotirati. Međutim, posljedice toga su nepredvidive.

Jedna od mogućnosti je da Grčka sama napusti evrozonu, a da ostale članice nastave da žive bez ikakvih problema.

Druga mogućnost jeste da grčki izlazak dovede do vala sličnih u drugim državama koje imaju problema, pa da uslijedi kolaps evrozone.

Prvi scenario bio bi jako loš za Grčku, ali ne i za evrozonu, a drugi je loš za sve.

Iz svih ovih mogućih scenarija, rizika i neizvjesnih posljedica grčkog bankrota proizlazi da je za evrozonu, ipak, najbolje da prihvati grčki plan, makar i „razvodnjeni“.

Posljednji koraci vrha EU idu baš u tom pravcu, smatraju analitičari.

Banke pokupile sve – samo „sića“ za najugroženije

LONDON – Od 240 milijardi evra pomoći Grčkoj, najveći dio dobile su banke, koje su posuđivale novac Atini prije finansijskog kraha, a najmanji najugroženiji slojevi stanovništva – navodi londonski „Guardian“.

Samo je manji dio novca koji je Grčka primila 2010. i 2012. godine iskorišten za reformske programe i ublažavanje posljedica velike finansijske krize.

Dok je većina evropskih država povećavala budžetske deficite da bi zaštitila penzionere i korisnike socijalnih naknada, Grčka je bila prisiljena da drastično smanjuje svoj budžet i „reže“ penzije i minimalne plate.

„Trojka“, odnosno MMF, Evropska centralna banka i Evropska komisija, prvi put je pomogla Grčkoj u proljeće 2010. godine kada Atina više nije uspijevala da finansira dug od 310 milijardi evra, koji je u većoj mjeri posudila od evropskih banaka.

Nakon toga, „Trojka“ je dala i drugi paket pomoći, kojim je otpisano 100 milijardi evra duga /od privatnih kreditora/.

Međutim, manje od deset odsto pomoći potrošeno je za zaštitu najugroženijih grupa.

Vlasnici obveznica uvidjeli su da je njihova vrijednost pala za 53 odsto, pa su prihvatili dodatni gubitak te zamijenili taj dug za druge vrijednosne papire sa manjom kamatom.

Tako je „obrisano“ oko 100 milijardi grčkog duga, ali 34 milijarde iskorištene su za sklapanje tog sporazuma, pa je, na kraju, i taj iznos pridodan ukupnom grčkom dugu.

Veliki privatni kreditori bili su i grčki penzioni fondovi, koji su tom prilikom takođe pretrpjeli veliki gubitak.

„Gardijan“ navodi da je 48,2 milijarde evra iskorišteno za pomoć grčkim bankama koje su pretrpjele gubitke, zbog čega je oslabila njihova sposobnost da zaštite sebe i depozite građana.

Naposlijetku, 140 milijardi evra potrošeno za plaćanje prvobitnih kredita i kamata.

Tako je samo „sitniš“ od „programa pomoći“ utrošen na reforme ekonomije i zaštitu najugroženijih slojeva.

Trenutno grčki dug iznosi oko 320 milijardi evra, od čega 78 odsto otpada na „Trojku“.

U očekivanju grčkog referenduma o mjerama štednje, predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker uputio je posljednju ponudu Atini u pokušaju da se postigne dogovor o isplati finansijske pomoći Grčkoj prije isteka današnjeg roka.

Ipak, malo je naznaka da je Cipras spreman da promijeni stav, nakon što je ranije rekao da su uslovi koje su postavili kreditori „ponižavajući“.

Cipras je pozvao Grke da zaokruže „ne“ na referendumu i poručio da će podnijeti ostavku ako se to ne desi.

Grčki potres na berzama odnio 88 mlrd dolara bogatašima

PARIZ – Oko 200 najbogatijih ljudi na svijetu izgubilo je 88 milijardi dolara zbog grčke krize samo tokom posljednjih sedam dana juna, zbog sunovrata berzanskih indeksa koji je uslijedio poslije neuspjeha sastanka evrogrupe 24. juna u Briselu, kada je grčki premijer Aleksis Cipras ošto kritikovao Međunarodni monetarni fond.

Od ukupnog iznosa ovog „virtuelnog“ gubitka, 52,3 odsto zabilježeno je samo u toku jednog dana, u ponedjeljak 29. juna, pokazao je „Bloomergov indeks milijardera“.

U prosjeku, gubitak svakog miljardera je dostigao 217,5 miliona dolara u periodu od 24. juna do danas, prenosi list Figaro.

Iako su pojedini bogataši profitirali, poput najbogatijeg Afrikanca koji je od minulog ponedjeljka zaradio 639,2 miliona dolara, veliki broj milijardera je pretrpjeo gubitak.

Najveću štetu zabilježio je Španac Amansio Ortega, osnivač Zare i drugi najbogatiji čovjek svijeta. Njegovo bogatstvo procjenjeno na 69,2 milijardere dolara smanjeno je za 3,5 milijardi dolara.

Najbogatiji čovijek svijeta Bil Gejts izgubio je u jednom danu, u ponedjeljak 29. juna, 1,4 milijarde dolara, dok je gubitak njegovog sunarodnika Vorena Bafeta iznosio 1,6 milijardi dolara, što je upravo iznos koji Atina duguje MMF.

Zbog pada Pariske berze i francuski milijarderi imali su gubitak, pa je Lilijan Betankur, vlasnica kompanije Loreal, finansijski „olakšana“ za 1,1 milijardi dolara, vlasnik telekomunikacione grupe Altis, Patrik Drai, za 992,6 miliona dolara, a Bernar Arno, vlasnik konglomerata LVMH, za jednu milijardu dolara. (Agencije)