ATINA – Skoro 10 miliona grčkih birača počelo je glasati nakon što su birališta otvorena u sedam sati ujutro po lokalnom vremenu. Zadnja četiri objavljena ispitivanja javnosti ne obećavaju pobjedu nikome. Tri ispitivanja daju prednost „da“, jedno „ne“, ali sa prednošću od najviše 1,4 poena.

„Treba li prihvatiti plan sporazuma Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda podnesen na Evro grupi 25. juna?“ ,glasi referendumsko pitanje. Prvi rezultati očekuju se već oko 21.00 sat.

Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je nakon što je u glasao na referendumu da „niko ne može zanemariti poruku odlučnosti nekog naroda da uzme sudbinu u svoje ruke“.

Vidno odlučan da ukloni zabrinutost neodlučnih, njih više od 10 odsto, oko toga hoće li zaokružiti „ne“, dok su „da“ i „ne“ vrlo blizu u ispitivanjima, Cipras je došao u glasačku kancelariju posebno opušten i nasmiješen. Putem su mu brojne osobe vikale „oxi“ (ne) kao znak ohrabrenja.

Aleksis je na referndum izaša nešto prije deset sati. Kako javljaju grčki mediji, ukoliko njihova opcija ne pobjedi na referendumu Cipras i njegov ministar finansija Janis Varoufakis odlučili su se povući sa položaja. Ako građani daju povjerenje evropskim institucijama, Varoufakis je rekao da se odmah povlači sa svoje pozicije, ali dodao je da bi ipak sarađivao sa onima koji ga naslijede.

„Pravda je na našoj strani. Moramo uspjeti„, rekao je Cipras.

„Ovo je dugo, zbunjujuće i komplikovano“,  glavni je komentar britanskog BBC-a o referendumskom pitanju u Grčkoj. Britanci naglašavaju kako su mnogi evropski političari bili snažno protiv referenduma.

„Bila je to nagla odluka i to o pitanju koje uopštee nije na pregovaračkom stolu“, podsjeća BBC.

Do referenduma dolazi nakon pet mjeseci na kraju neuspješnih pregovora između grčke vlade, koju je krajem januara formirala radikalna ljevica Sirize Aleksisa Ciprasa, i povjerioca EU, MMF i ECB. Oni su Grčkoj od 2010. godine odobrili 240 milijarda evra pomoći ili obećanja o zajmu ali ništa nisu isplatili unazad skoro godinu dana jer vlada odbija zauzvrat pristati na reforme koje smatra socijalno prezahtjevim.

Nakon bezbroj neuspjeha u pregovorima, Cipras je usred noći 27. juna najavio referendum koji danas postavlja pitanje tim nerazumljivije što Grčka više nije pod nikakvim programom pomoći od 30. juna naveče.

„Treba li prihvatiti plan sporazuma Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda podnesen na Evrogrupi 25. juna?“ Birači su mogli konsultovati taj finansijski plan, vrlo složen, samo na internet stranicama.

Čini se da se Ciprasova vlada u početku nadala da će zahvaljujući „ne“ koji bi najmanje polovicu Grka svrstao iza nje, moći jednostavno snažnije nastupiti na pregovorima. Međutim povjerioci su se odlučili za dramatizovanjžnje rasprave.

Neki se bez sumnje nadaju, kao što je priznao predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz, da će konsultacije pružiti priliku da se okonča s „erom Sirize“ i opasnošću od zaraze protestovanja na druge zemlje u EU.

Kako bi naveli na „da“, predstavljaju „ne“ kao ekvivalent izlazu Grčke iz evra kojem je privrženo 74 odsto Grka, po ispitivanju objavljenom u petak, nasuprot 15 odsto njih koji bi se rado vratili na drahmu.

Varufakis optužuje kreditore za „terorizam“

Grčki ministar finansija Janis Varufakis optužio je međunarodne kreditore za „terorizam“.

„Ono što oni čine sa grčkom, ima svoje ime, a to je `terorizam`.

Brisel i trojka žele da na sutrašnjem referendumu bude izglasana opcija `da`, kako bi mogli da ponize Grke. Zašto su nas prisilili da zatvorimo banke? Da bi zastrašili narod i širenje straha naziva se terorizam“, naglasio je Varufakis.

„Trojku“ čine Međunarodni monetarni fond /MMF/, Evropska centralna banka /ECB/ i EU.

Poslije neuspjeha dogovora sa kreditorima prošlog vikenda da dobije produženje programa finansijske pomoći grčka Vlada je zatvorila banke i uvela kontrolu kapitala do 6. jula.

Varufakis je istakao da, kakav god rezultat sutrašnjeg referenduma bio, banke će ponovo biti otvorene i Atina će na kraju postići dogovor sa svojim kreditorima.

„Evropi je potreban dogovor, Grčkoj takođe, što znači da ćemo doći do sporazuma“, dodaje Varufakis, ponavljajući da će podnijeti ostavku, ukoliko na sutrašnjem referendumu pobijedi opcija „da“.

Zaokruživanje „ne“ će oslabiti poziciju Atine

Zaokruživanje opcije „NE“ na predstojećem referendumu će značajno oslabiti poziciju Grčke u pregovorima o rješavanju problema njenog duga, izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker, odbijajući da odgovori da li će kreditori u tom slučaju obnoviti pregovore.

„Ako Grci zaokruže “NE“, pozicija Grčke će biti značajno oslabljena”, izjavio je Junker na konferenciji za novinare na početku šestomjesečnog predsjedavanja Luksemburga Evropskoj uniji, prenosi agencija Rojters.

„Program je istekao, pregovori nisu u toku. Ako Grci zaokruže “NE“, oni neće ojačati pregovaračku poziciju, već upravo suprotno. Čak i ako zaokruže “DA“, moraćemo da vodimo teške pregovore“, izjavio je Junker.

Premijer Luksemburga Gzavije Betel poručuje da EU mora izgraditi most sa Grčkom i Britanijom, koja planira referendum o članstvu u Uniji, navodi Rojters.

Sa druge strane, grčki ministar finansija Janis Varufakis je u intervjuu za britanski javni servis Bi-Bi-Si rekao da postoje „stoprocentne šanse“ da će Atina postići dogovor sa međunarodnim kreditorima nakon referenduma u nedjelju.

„Sporazum će biti postignut bez obzira da li će odgovor na referendumu biti „da“ ili „ne“ , rekao je Varufakis u intervjuu za britanski servis.

„Ako pobijedi opcija DA to će biti loš sporazum, banke će biti otvorene uz loš sporazum. Ako pobijedi NE imaćemo drugi sporazum koji će biti održiv, u skladu sa predlozima koji su nam upućeni posljednjih nekoliko dana“, kaže on.

On je oštro kritikovao politiku štednje primjenjenu u Grčkoj tokom posljednjih pet godina i produžene pregovore sa kreditorima.

„Imamo veoma loš sistem upravljanja u Evropi. To nije način za rukovođenje monetarnom unijom. To je komedija od grešaka već pet godina, a Evropa se pretvara i produžava sve to“, rekao je Varufakis za Bi-Bi-Si. Tanjug

Šojble: Grci odlučuju o evru

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble izjavio jeda Grci treba da donesu odluku da li će da zadrže ili odbace evro, ali da Atina i dalje ostaje dio monetarne unije.

„Grčka je članica evrozone i u to nema sumnje. Samo Grci mogu dati odgovor da li je evro njihova moneta ili ne. Takođe je jasno da nećemo grčki narod ostaviti na cjedilu„, kazao je Šojble njemačkom dnevniku „Bild“.

Prema njegovom mišljenju, rizik od širenja krize je ograničen.

„Čak i u slučaju propasti pojedinih banaka, rizik širenja krize je relativno mali. Tržišta su u proteklih nekoliko dana reagovala uzdržano i to pokazuje da je problem rješiv„, naglasio je Šojble.

On je istakao da će nakon sutrašnjeg referenduma u Grčkoj svaki razgovori o „programu pomoći za reforme“ biti veoma teški.

„Evrozona mora da sačeka da vidi šta će grčka Vlada učiniti nakon objavljivanja rezultata sutrašnjeg referenduma, ali monetarna unija će razmotriti bilo kakav zahtjev Atine za početak razgovora“, dodaje Šojble.

Prema rezultatima ankete dnevnik „Bild“, 89 odsto ispitanih putem onlajn ankete protiv je dalje pomoći Grčkoj, a 11 odsto podržava eventualnu novu finansijsku pomoć.

Krediti stariji i od demokratije i od Grčke

Obaveza vraćanja kredita je starija i od demokratije i od Grčke, kada bi Grci to odbili, to bi bio veliki presedan, kaže profesor Milojko Arsić.

Kako je Arsić rekao u Kažiprstu, teško je predvidjeti ishod referenduma, pa čak i ono što će se dogoditi poslije, bez obzira na rezultat.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu naveo je da bi „ne“ i podrška vladi dovelo do većeg otpisa duga, kao i da „da“ dovede do novih izbora i podrške nekoj drugoj struji od strane EU u vidu odobravanja novih sredstava.

Na pitanje šta Srbija može da nauči od Grčke, Arsić kaže da „može da nauči da se ne nađe u takvoj situaciji“.

„Mislim da to radimo, rast javnog duga je usporen i donijete su ključne mjere za održavanje javnih finansija. Ipak, ima nekih kolebanja u Vladi, a za uspjeh fiskalne konsolidacije je značajna istrajnost“, rekao je Arsić.

Arsić je naveo da je Srbija i dalje udaljena od normalne tržišne privrede i govoreći o privatizaciji Telekoma, naveo je da je ona opravdana.

„Telekom ne mora da se proda, ali je dobro da se privatizuju kompanije tamo gdje ima konkurencije. Mislim da je privatizacija opravdana, ali je opravdano raspravljati i o modelu privatizacije. Strateškom partneru ne bi terbalo da damo Telekom ako ne dobijemo dobru ponudu“, rekao je Arsić.

Na pitanje o tome šta predsjednik Tomislav Nikolić misli kada kaže „da ne bi volio da se proda Telekom“, Arsić kaže:

„To je vjerovatno emocija i ne baš jasan otpor privatizaciji. Otpor dolazi od sindikata i nekih interesnih grupa, ali argumenti nisu održivi. Većina telekomunikacionih kompanija u Evropi je u privatnim rukama, ne samo u regionu“, rekao je Arsić dodavši da je moguće da „interesne grupe preko predsjednika pokušavaju da odvrate državu od privatizacije”.

Mencinger: Najveća prijetnja za EU je evro

Slovenački ekonomista Jože Mencinger ocijenio je da su Grci, na neki način, pred dilemom „bolje rat nego pakt“ – ako prihvate „rat“, odmah su u velikim problemima, a ako prihvate „pakt“ – nastavlja se mrcvarenje koje ne donosi zaokret.

Mencinger je u intervjuu „Politici“, uoči reforenduma, rekao da kažnjavanjem Grčke Evropa pokorava radikalnu ljevicu i da bi na tom izjašnjavanju o ponudi kreditora emocijama zaokružio „ne“, a da bi kao ekonomista izabrao „da“.

Mencinger je ocijenio da je Evropska unija sada tamo gdje je Jugoslavija bila 1985. godine, kada se, kako je rekao, još mogla spasiti da je postojala volja.

„Kao što su Slovence tada uvjeravali da svi u Jugoslaviji žive na naš račun, sada njemački političari uvjeravaju sve da su Grci ljenjivci koje izdržavaju Nijemci„, kaže Mencinger.

On je rekao i da u vrijeme raspada Jugoslavije, kada je bio ministar u Vladi Slovenije, nije bio nacionalista i da nije vjerovao u san o samostalnoj Sloveniji.

Poredeći slučaj Grčke s raspadom SFRJ, Mencinger je rekao da bi „odlazak Grčke iz EU, ekonomski gledano, bio irelevantan za Evropu, dok je odlazak Slovenije iz Jugoslavije bio ekonomski značajan“.

„A što se Slovenaca tiče, mi smo u Jugoslaviji bili republika sa dosta prava, dok smo u EU samo provincija. Izgubili smo sve atribute države kao ekonomskog subjekta. Ali za sve to krivim samo slovenačku politiku, koja se već deset godina udvara evropskim vlastima“, poručio je Mencinger.

Mencinger je rekao i da nikad nije vjerovao u budućnost evra, koji se, kako kaže, pretvorio u najveću prijetnju EU.

„Grčka kriza je prije svega politički problem. Evropske vlasti se plaše širenja ‘lijevog radikalizma“, pa će učiniti sve da Grčku disciplinuju. To im je važno da bi birače u Španiji držali u strahu i da bi spriječili sumnje u njihove institucije i njihovu politiku“, smatra Mencinger.

On je rekao da smatra da Evropu, poslije ove, čekaju nove krize, zbog ogromne likvidnosti u finansijskom sektoru i nelikvidnosti u nefinansijskom sektoru.

Mencinger je ocijenio i da je politika stezanja kaiša glupa, jer je, kao prvo, kriza nastala u privatnom finansijskom sektoru, a za nju su okrivili javni sektor, dok se rješenje traži u smanjenju socijale i na teret siromaha.

„Drugo, problem savremenog svijeta nije ponuda nego tražnja. Nije problem proizvoditi već proizvode i usluge prodati. Raskorak između suviše male tražnje i velike ponude ne može se riješiti štednjom, jer ona dodatno smanjuje tražnju. Treće, preporučuje se povećanje efikasnosti i konkurentnosti, što još povećava ponudu i nezaposlenost. Ako to rade svi, onda to vodi u ekonomski kanibalizam“, zaključio je Mencinger.

Čomski: Banke profitiraju na patnji grčkog naroda

Bilo da Grčka napusti evrozonu ili da prihvati da i dalje slijedi diktate „trojke“ posljedice po grčki narod biće gorke, kaže za „Politiku“ Noam Čomski, najčuveniji intelektualac svijeta, lingvista, filozof i politički aktivista.

Na pitanje šta će se desiti sa Grčkom i šta misli o zahtjevima evropske „trojke“ (Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Evropske centralne banke) prema ovoj članici EU, Čomski odgovara: „Politika stezanja kaiša koja je nametnuta Grčkoj sa ekonomske tačke gledišta je apsurdna i prava je katastrofa za Grčku.

Ponašanje ‘trojke’ je sramotno. Nema sumnje da je njihov cilj da svima daju na znanje da otpor sjevernim bankama i briselskoj birokratiji neće biti tolerisan i da težnje ka demokratiji i poštovanju narodne volje moraju biti napuštene. Sem demonstriranja moći, nema drugog razloga da se nastavi sa sramotnom farsom u kojoj francuske i njemačke banke profitiraju na patnji grčkog naroda.“

Upitan šta je trebalo uraditi prije nego što je raspisan referendum o nametnutim mjerama štednje, Noam Čomski kaže da je trebalo da dug bude radikalno restrukturiran ili proglašen nelegitimnim i ukinut. Prema njegovom mišljenju, Grcima se sada nudi „bijedan izbor između dvije bolne alternative“, piše Politika.

„Možemo se samo nadati da će hrabri otpor Grka podstaći globalnu solidarnost, koja će spasiti i njih i druge od okrutne sudbine koju diktiraju trenutni gospodari“, kaže on.

Kampanja za referendumsko „NE“, odnosno za odbijanje nametnutih mjera štednje, vodi se pod sloganom „ohi“. Naime, kada je u osvit Drugog svjetskog rata Benito Musolini tražio da italijanske trupe okupiraju dijelove grčke teritorije, tadašnji premijer Joanis Metaksas je ultimatum odbio kratkim „ohi“. Svakog 28. oktobra u Grčkoj se obilježava „Ohi“ dan kao dan ulaska u borbu protiv nacizma, a Siriza svoju politiku naslanja upravo na ovu tradiciju grčkog naroda, često iznalazeći paralele između nacističke okupacije Grčke i današnje njemačke ekonomske politike.

Najzanimljiviji prijedlog međunarodne solidarnosti sa Grčkom došao je od kurdske Narodne demokratske partije, koja je u turskom parlamentu predložila da Turska u znak solidarnosti otplati 1,6 milijardi evra grčkog duga ili Grčkoj dodijeli beskamatni kredit u tom iznosu, što bi poboljšalo odnose između ove dvije susjedne zemlje i spriječilo ekonomske turbulencije koje bi naštetile i samoj Turskoj.