Banke su u prošloj godini poslovale manje-više stabilno, pri čemu je krah Bobar banke krajem godine uznemirio tržište, ali se čini da sektor u cjelini ostao solventan i likvidan. Kao relativni dobitnik u 2014. godini može se smatrati Banjalučka berza, dok je najveći gubitnik sektor osiguranja

Finansijski sektor Republike Srpske je uslužni sektor, i kao takav djeli sudbinu cijele privrede. Zadnjih nekoliko godina svakako da je privredni ambijent složen, a prirodna katastrofa u obliku majskih poplava je situaciju dodatno usložnila. Kao relativni dobitnik u 2014. godini iz ove složene situacije može se smatrati Banjalučka berza na kojoj je obim trgovanja porastao za 56%, skoro isključivo zahvaljujući rastu emisije državnih obveznica i trezorskih zapisa kako bi se održala likvidnost javnih budžeta. Najveći gubitnik je sektor osiguranja, o čijoj tragičnoj nerazvijenosti svedoči konstatacija Agencije za osiguranje kako je negativan finansijski rezultat ovoga sektora više posljedica gubitka sredstva koje su osiguravajuća društva držala na računima kod Bobar banke, nego što je posljedica porasta isplaćenih šteta u godini koju karakteriše najveća prirodna katastrofa u zadnjih nekoliko decenija.

Slom Bobar banke glavni događaj

Osnovni problem nekih banaka u RS je način njihovog poslovanje skopčan sa pretjeranim prihvatanjem rizika, a ne bilo koji pojedinačni događaj

Nakon majskih poplava preliminarni podaci su pokazivali da se bankarski sistem dosta dobro drži i da katastrofa neće ostaviti trajnijeg efekta na poslovanje banaka. A onda je krajem 2014. godine došlo do uvođenje prinudne uprave u Bobar banku od strane Agencije za bankarstvo što se na kraju završilo otvaranem stečajnog postupka. Prinudna likvidacija jedne banke svakako nije nešto što je samo po sebi loše. U kapitalističkom privrednom sistemu to je dio procesa razvoja tržišta. Međutim, u Republici Srpskoj imamo relativno mali broj banaka (mada ima i mišljenja da ih je previše uzimajući u obzir broj stanovnika i kupovnu moć), a u zadnjih par godina svake godine je nekoj banci potrebna državna pomoć kako bi nastavila sa poslovanjem ili kako bi se bar izbjegla panika u bankarskom sistemu. Pri tome intervencije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u dokapitalizacije privatnih bankarskih institucija su vrlo upitan instrument za prevazilaženje problema i svakako da se postavlja pitanje podsticanja moralnog hazarda menadženta banaka, te nezavisnosti banaka koje primaju ovaj vid pomoći.

Da budemo konkretniji. Majske poplave su možda bile okidač za gašenje Bobar banke, ali nisu i ne mogu biti razlog za likvidaciju te ili bilo koje druge banke. Povlačenje depozita može biti razlog za propast banaka, ali samo u sistemu u kojem hronično postoji nedostatak novca, što sa bankarskim sistemom Republike Srpske, očito, nije slučaj. Kao što i na berzama neki događaj može biti okidač za dramatičnu promjenu trendova, ali su uzroci u formiranju špekulativih mjehura i neetičkom ponašanju direktora finansijskih institucija, tako je i kod nekih banaka u Republici Srpskoj osnovni problem način njihovog poslovanje skopčan sa pretjeranim prihvatanjem rizika, a ne bilo koji pojedinačni događaj. 

Blagi rast aktive, smanjenje kapitala

Postavlja se pitanje kako je moguće da je veliki dio kredita Bobar banke bilo lošeg kvaliteta i da nadležni organi na to nisu ranije reagovali

Bilansna aktiva bankarskog sektora Republike Srpske je uprkos likvidacije Bobar banke (neznatno) porasla u odnosu na kraj 2013. godine – rast od 1%. Ovo je svakako pozitivan razvoj situacije jer je time izbjegnuta mogućnost da se prvi put nakon 2009. godine govori o kontrakciji cijelokupnog bankarskog sektora. Međutim, dok je zahvaljujući pozitivnom poslovanju većine drugih banka aktiva ostala na prošlogodišnjem nivou, neto kapital bankarkog sektora i broj zaposlenih se neupitno smanjio. Tako je na kraju 2014. godine neto kapital iznosio 785 miliona KM što je za 6% manje u odnosu na isti period lani. To je očekivano uticalo i na smanjenje koeficijenta adekvatnosti kapitala sa 17,42% na 16,92%. To što nije došlo do većeg smanjenja koeficijenta adekvatnosti kapitala sugeriše da je kvalitet aktive u ostatku bankarskog sektora Republike Srpske iznad prosjeka koji je bio u Bobar banci. To impliciraju i podaci o smanjenju udjela nekvalitetne aktive za 1,67% i nekvalitetnih kredita (NPL) za 1,88%. Nadati se da se radi o tački preokreta i da će se bankarski sektor Republike Srpske u periodu pred nama, kroz pročišćavanje plasmana i rast ukupne aktive osloboditi tereta nekvalitetnih kredita koji su trenutno najveća prijetnja njegovoj stabilnosti. Međutim, sjenu na ove pozitivne podatke baca ono što se na osnovu posrednih podataka moglo zaključiti o poslovanju Bobar banke. Konkretno, iz podatka ABRS- a se vidi da su nekvalitetni krediti cijelog bankarskog sektora na kraju 2014. godine smanjeni za  111,7 miliona KM tako da na kraju 2014. godine iznosi 679,5 miliona KM. Uzimajući u obzir da su ukupni krediti Bobar banke na kraju 2013. godine iznosili 197 miliona KM postavlja se pitanje kako je moguće da je tako veliki dio kredita ove banke bilo lošeg kvaliteta (naravno ne otpada svih 111,7 miliona samo na Bobar banku) i da nadležni organi na to nisu ranije reagovali? Takođe se postavlja još važnije pitanje, a to je da li postoje i druge banke u sistemu kod kojih dospjeli plasmani iznose 30-40% ukupne aktive. Sudeći prema finansijskim izvještajima (FI) ovih institucija takvih banka više nema. Međutim, ako pogledate FI Bobar banke za 2013. godinu iz njega se nije moglo vidjeti da se banka nalazi u ovolikim problemima.

Broj zaposlenih u bankarskom sistemu Republike Srpske se smanjio za 93 radnika i na kraju 2014. godine iznosi 3.213. Uz stagnaciju ukupne aktive to govori o (prinudnom) rastu efikasnosti rada u bankarskom sistemu tj. o rastu aktive po zaposlenom.

Prvi pad kreditiranja nakon pet godina

Smanjenje učešća kredita privatnim preduzećim i građanima sa 81 na 79% i rast kredita državi i njenim preduzećima sa 18 na 21% je loša vijest

Prvi put nakon 2009. godine došlo je do smanjenja kreditnih plasmana. Tako su ukupni krediti na kraju 2014. godine iznosili 4.732,9 miliona KM što je za 2,9% manje u odnosu na kraj prethodne godine.

U 2014. godini došlo je i do značajnog pogoršanja sektorske strukture kredita. Iako bankari kredite državi i državnim preduzećim ocjenjuju kao manje rizične, a samim tim i poželjne, smanjenje učešća kredita privatnim preduzećim i građanima sa 81 na 79% i rast kredita državi i njenim preduzećima sa 18 na 21% je loša vijest. To svjedoči o slaboj privredi i stanovništvu koje više nema prostora da se zadužuje, te o rupama u budžetima različitih nivoa vlasti koje se popunjavaju i zaduživanjem kod banaka. Te rupe su djelimično nastale i kao posljedica majskih polava, što situaciju ne čini boljom.

Štednja građana čini polovinu svih depozita

Depoziti stanovništva prvi put dostigli 50% ukupnih depozita, a ne tako davne 2008. iznosili svega 24% kada se bilježilo pretjerano oslanjanje na depozite države i banaka iz inostranstva

Za razliku od kredita kod depozita su i u 2014. godini zabilježeni pozitivni trendovi koji traju već duži niz godina. Tako su ukupni depoziti porasli za 2,7% i na kraju 2014. godine iznose 4.763,1 miliona KM. Od rasta depozita je značajnije poboljšanje njihove strukture. Tako su depoziti stanovništva prvi put dostigli 50% ukupnih depozita. Podsjetimo se da su depoziti stanovništva ne tako davne 2008. godine iznosili svega 24% ukupnih depozita. Tada smo imali pretjerano oslanjanje na depozite države i bankarskih institucija iz inostranstva što je stabilnost izvora sredstva činilo vrlo upitnim i zavisnim od potreba ovih subjekata. Oslanjanje na depozite stanovništva je primjerenije prirodi poslovanja banaka, a u prošlom broju Newslettera smo pokazali da prostora za poboljšanje i dalje ima budući da depoziti stanovništva u susjednim zemljama dosežu i preko 75% ukupnih depozita.

Upitan finansijski plus banaka

ABRS navodi da su banke zabilježile pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 28,1 milion KM, pri čemu nisu uvršteni podaci o poslovanju Bobar banke koja je samo u prvom djelu godine zabilježila minus od oko 18 miliona KM.

U izvještaju ABRS-a navodi kako su banke u Republici Srpskoj zabilježile pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 28,1 milion KM. Pri tome se navodi da su osam banka zabilježile pozitivan rezultat u iznosu od 49,7 miliona KM, dok je jedna banka zabilježila gubitak od 21,6 miliona KM. Viđenje ovoga rezultata kao pozitivnog je upitno iz više razloga. Prije svega u izračunavanje ovoga rezultata nisu uvršteni podaci o poslovanju Bobar banke, koja je ipak poslovala tokom većeg dijala godina, a za koju se zna da je samo u prvom djelu godine zabilježila minus od oko 18 miliona KM. Drugo, ta jedna banka koja bilježi negativne rezultate je jedina banka u državnom vlasništvu, spašena novcem iz razvojnih fondova što otvara brojna pitanja. Treće, i ako zanemarimo prve dvije primjedbe, pokazatelji profitabilnosti banka (ROAA i ROAE) su toliko niski i ispod nivoa u većem broju zemalja centralne i istočne Evrope da je bankarski sistem Republike Srpske praktično postao neatraktivan za strana ulaganja.

Banjalučka berza – zaduženje RS nosilac rasta

Banjalučka berza je lider u regionu po učešću dužničkih HoV u ukupnom obimu trgovine i posebno učešću državnih dužničkih HoV

Opštepoznato pravilo je da je obim trgovanja na berzi u najmanju ruku jednako bitan pokazatelj kondicije određenog tržišta, kao i struktura tog trgovanja. Tržišna kapitalizacija, razni indeksi bazirani na cjenama pojedinih HoV mogu lako da nas navedu na pogrešne zaključke ako nisu podržani zadovoljavajućim obimom trgovanja. Posmatrajući stvari iz tog ugla učesnici na Banjalučkoj berzi mogu biti zadovoljni budući da je ukupan obim trgovanja u toku 2014. godine iznosio 586.607.561KM, što je oko 56 % više u odnosu na prethodnu godinu. Kada bi se o berzama moglo suditi samo na osnovu obima trgovanja dvije berze u BiH bi dobile visoku ocjenu što se vidi iz sljedeće tabele:

Kao što se vidi, i pored impozatne stope rasta Banjalučka berza nije bila među najbrže rastućima u regionu, već u zlatnoj sredini. Međutim sa godišnjim rastom prometa trebamo biti zadovoljni posebno ako primjetimo da je promet na dvije berze u BiH u 2014. godini bio nešto veći nego na Zagrebačkoj berzi, te neuporedivo veći nego na Beogradskoj berzi ili Montenegro berzi. Time se tržišta kapitala u BiH nameću kao ozbiljan igrač u regionu, a Banjalučka berza čini praktično polovinu tog tržišta.

Međutim, veliku sjenku na pozitivne trendove na Banjalučkoj berzi baca struktura trgovanja. Naime, Banjalučka berza je lider u regionu po učešću dužničkih HoV u ukupnom obimu trgovine i posebno učešću državnih dužničkih HoV. Tako je u sledećoj tabeli data struktura trgovanja na berzama regiona u najjednostavnijem obliku: dužničke vs. vlasničke HoV.

Iz prethodne tabele se može vidjeti da je na banjalučkoj berzi ispod jedne petine ukupnom prometa otpadalo na trgovinu vlasničkim HoV, dok je npr. na Zagrebačkoj berzi situacija dijametralno suprotna – tamo je na dužničke HoV otpadala jedna petina prometa. Problem sa ovakvom strukturom prometa na Banjalučkoj berzi može predstavljati prevelika zavisnost od samo jednog emitenta – Republike Srpske. Uz ovakvu strukturu trgovanja donošenje bilo kakvog zakona koji bi ograničio ili čak smanjio zaduženost Republike Srpske bi moglo po automatizmu da drastično smanji obim trgovanja na Nanjalučkoj berzi.

Posmatranje kretanja indeksa još jednom potvrđuje ovakvu dijagnozu stanja: samo je indeks obveznica Republike Srpske rastao i to za 8,25% dok su svi drugi u padu (BIRS: – 2,97%, FIRS: – 8,44%, ERS 10:  – 8,06%). 

Zahvaljujući rastu tržišne vrijednosti državnih obveznica došlo je i do rasta tržišne kapitalizacije za 7,5%  tj. sa 4.131.923.075 KM krajem 2013. godine na 4.441.812.082 KM na kraju 2014. godine.

Ukratko, iako Banjalučka berza pokazuje da je u potpunosti opravdala svoje postojanje stalnim prilagođavanjem potrebama privrede i društva, obim i struktura trgovanja istovremeno i reprezentuju sve teškoće, pa i neke stranputice, kroz koji privredni razvoj kod nas prolazi.

Sektor osiguranja – neiskorišteni prostor za rast

O nerazvijenosti sektora najbolje svjedoči podatak kako je premija po glavi stanovnika RS na kraju 2014. godine iznosila 70,7 KM, dok je taj iznos u Srbiji 107 KM, a u Hrvatskoj 389 KM

Sektor osiguranja u Republici Srpskoj bi trebao da bude najdirektnije pogođen majskim poplavama. Međutim, nerazvijenost ovog sektora, te njegova zavisnost od obaveznog osiguranja motornih vozila je ograničila štete koju je ovaj sektor pretrpio usljed prirodne katastrofe, a time  su ograničene i koristi koje je društvo u cjelini moglo da ima od obavljanja funkcije osiguranja od strane društava za osiguranje. O nerazvijenosti ovoga sektora možda najbolje svjedoči podatak kako je premija po glavi stanovnika Republike Srpske na kraju 2014. godine iznosila 70,7 KM, dok je taj iznos u Srbiji 107 KM, a u Hrvatskoj 389 KM.

Ipak, određeni pozitivni trendovi su uočljivi. Tako je bilansna aktiva sektora osiguranja u Republici Srpskoj u 2014. godini uvećana za 12,1% i iznosila je 353,5 miliona KM, dok su premije u osiguranju na kraju 2014. godine činile 171.123.293 KM što je za 7,6 % više u odnosu na kraj prethodne godine. Struktura premija se primjetno poboljšala pa vrijednost premija za životno osiguranje na kraju 2014. godine čini 15,79% ukupnih obračunatih premija (na kraju 2013. godine 14,61 %). Ovo je daleko od poželjnog omjera ali je pomak u pravom smijeru.

Tehničke rezerve su takođe zabilježile rast i na kraju 2014. godine su iznosile 220,4 miliona KM što je za 32,2% više u odnosu na nivo sa kraja prethodne godine.

Obračunate i isplaćene štete u sektoru osiguranja u 2014. godini su posebno zanimljiv podatak uzimajući u obzir majske polave. Tako su u 2014. godini isplaćene ukupne štete u iznosu od 82.113.439 KM što čini povećanje od čak 75,8 % (u 2013. godini isplaćene štete su činile 46.708.538 KM). Iako se radi o procentualno značajnom povećanju isplaćenih šteta, u zemlji koja je samo po osnovu majskih poplava pretpjela štetu od nekoliko milijardi KM porast isplaćenih šteta za 35.404.901 KM, od čega se svega 24.776.618 КМ odnose na isplaćene štete neživotnog osiguranja prouzrokovane poplavama, govori o tragično nerazvijenom sektoru osiguranja i kako nam se to obilo o glavu u 2014. godini.

Ovaj relativno mali iznos premija u osiguranju, uz istovremen rast isplaćenih šteta se morao odraziti na pogoršanje finansijskog rezutata sektora koji je 2014. godinu završio u minusu od 4,4 miliona KM, dok je ROAE pao na -3,5%.