BRISEL – Brz i loše isplaniran odlazak Grčke iz evrozone mogao bi da „zbriše“ 1,4 biliona dolara vrijednosti globalnih akvizicija i ostalih ekonomskih spajanja – upozorava poznata advokatska firma „Baker & McKenzie“.

Grčki izlazak iz zone evra mogao bi da stvori neizvjesnost koja bi srušila cijene dionica, povećala prinose na italijanske i španske obveznice i smanjila povjerenje ulagača i preduzetnika, stoji u izvještaju koji citira „Bloomberg“.

Loše isplaniran grčki „put“ iz evrozone mogao bi da utiče i na američko i kinesko tržište, gdje bi gubici mogli da premaše 700 milijardi dolara.

Potencijalno, izlazak Grčke mogao bi da potrese sva tržišta i da posebno utiče na ugovore o akvizicijama i spajanjima u Evropi, ne računajući Veliku Britaniju.

Istovremeno, uredan i dobro vođen grčki odlazak iz zone evra bio bi manje opasan za ekonomske aktivnosti u Evropi i smanjio bi ih samo za dva odsto.

Globalna aktivnost akvizicija i raznih ekonomskih spajanja mogla bi ove godine da premaši tri biliona dolara, po prvi put od 2007. godine.

Firma „Baker & McKenzie“ napravila je procjenu potencijalne štete od grčkog izlaska iz evrozone na osnovu finansijskih modela „Oksford ekonomiksa“, jedne od vodećih kompanija u oblasti ekonomskih predviđanja.

Vjerovatnoća za Grexit 55 odsto

Grčka bi mogla da postane prva zemlja koja je napustila evrozonu, pokazuje nova anketa koju je sproveo Reuters i prema kojoj su šanse za Grexit prvi put iznad 50 odsto.

U okviru Reutersove ankete, 57 ekonomista smatra da je vjerovatnoća da će Grčka izaći iz monetarne unije 55 odsto. To je prvi put nakon više godina postavljanja istog pitanja da je vjerovatnoća Grexita iznad 50 odsto.

Članice evrozone dale su Grčkoj rok do nedjelje da iznese prijedlog sveobuhvatnih reformi u zamjenu za finansijsku pomoć koja bi zemlju spasila bankrota i izlaska iz evrozone.

Grčki premijer Aleksis Cipras insistira na otpisu grčkog duga, navodeći da je višegodišnja budžetska štednja uništila ekonomiju i povećala siromaštvo, ne donoseći nikakve rezultate.

Iako je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard nagovijestila da je izvjestan otpis dijela grčkog duga neophodan, Njemačka, najveći kreditor u Evropi, snažno se protivi toj ideji.

Portparol njemačkog Ministarstva spoljnih poslova Martin Jeger je juče ponovio da Njemačka ne vidi potrebu za rezanjem grčkog duga ili drugim mjerama koje bi smanjile vrijednost zajmova, podsjećajući da je kancelarka Angela Merkel jasno rekla da nema osnove za diskusiju o tome.

Grčkoj 20. jula na naplatu dospjeva 3,5 milijardi evra duga evropskim institucijama, a ekonomisti koje je anketirao Rojters smartaju da je vjerovatnoća da Atina neće uspjeti da taj dug otplati 60 odsto.

Ne dozvoliti finansijski kolaps Grčke

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame upozorila je Evropu da će eventualni finansijski i ekonomski krah u Grčkoj predstavljati geopolitičku grešku.

Američki ministar finansija Džek Lu rekao je da je stalno u kontaktu sa evropskim zvaničnicima u vezi sa grčkom dužničkom krizom, koja može da dovede do grčkog napuštanja evrozone i povećanja muka grčkog naroda.

„Ovdje ima mnogo nepoznanica ako se dozvoli kolaps Grčke. Mislim da je nepoznat rizik za evropsku i globalnu ekonomiju. Mi smatramo da je to geopolitička greška„, rekao je Lu.

Grexit za Dombrovskisa moguć, za Moskovisija fijasko

Ako povjerenje nije obnovljeno, ako ne postoji kredibilan plan reformi, opcija izlaska Grčke iz evrozone (Grexit) ne može biti isključena, izjavio jepotpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis.

„Mnogo toga će zavisiti od vrste predloženih reformi. Izlazak Grčke iz evrozone nije naš cilj ili namjera“, izjavio je Dombrovskis u Briselu, a prenosi agencija Frans pres.

Istovremeno, evropski komesar Pjer Moskovisi je izjavio da bi „Grexit“ predstavljao kolektivni i totalan neuspjeh.

„Evrogrupa neće razgovarati o restrukturiranju duga. Ostajemo dostupni za pregovore, ali Grčka mora reći kako želi da djeluje, kako će izbjeći najgori scenario. Na grčkom ministru finansija Cakalotosu je da dostavi konkretne prijedloge, da kaže u kom smjeru žele da idu“, izjavio je Moskovisi, a prenosi britanski list Telegraf.

On je, takođe, izrazio nadu da će Grčka dostaviti „opipljive, kredibilne reforme“.

Tusk: Grčka ide u bankrot ako ne postigne sporazum

Grčka bi mogla bankrotirati ako se ne postigne sporazum, izjavio je danas predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk u obraćanju Evropskom parlamentu.

„Do sada sam izbjegavao da pričam o rokovima, ali vam kažem jasno i glasno da se rok završava ove nedjelje. Imamo samo četiri dana da postignemo konačni dogovor“, izjavio je Tusk, prenosi Rojters.

Evropskim parlamentarcima se zatim obratio grčki premijer Aleksis Cipras koji je poručio da javni dug Grčke mora biti održiviji, da je Atini potreban sporazum sa susjedima koji pokazuje da postoji „svjetlo na kraju tunela“ i koji podrazumijeva kredibilne i neophodne reforme.

Prema njegovim riječima, reforme su u proteklih pet godina sprovođene tako da je najveći teret pao na leđa grčkog naroda.

Junker protiv rezanja penzija Grcima

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker stao je danas u odbranu institucije na čijem je čelu, poručujući da se usprotivio rezanju penzija za grčki narod i da se borio za to da Grčka dobije paket pomoći od 35 milijardi evra.

Evropskim parlamentarcima se zatim obratio predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, koji je rekao da je „procedura posljednje šanse otpočela“, javlja britanski list Telegraph.

„Tražite pomoć među prijateljima, a ne neprijateljima, naročito kada nisu u stanju da vam pomognu. A, ukoliko želite da pomognete prijatelju koji je u problemu, ne ponižavajte ga“, izjavio je Tusk.

„Bez jedinstva, probudićemo se kroz četiri dana u drugačijoj Evropi. Ovo je zaista posljednji poziv za buđenje Grčke“, kazao je Tusk, i dodao da je šef evrogrupe Jerun Dajselblum primio zvanični zahtjev Atine za dobijanje pozajmice iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM).

„Nadam se da je to dobar znak za sutra“, zaključio je on.

Cipras želi sporazum koji obezbjeđuje svjetlo na kraju tunela

Grčki premijer Aleksis Cipras je izrazio uvjerenje da će do kraja nedjelje, kada ističe rok koji su mu postavili lideri iz evrozone, ispuniti zahtjeve kreditora i postići konačni sporazum.

„Uvjeren sam da ćemo u naredna dva do tri dana biti u stanju da ispoštujemo obaveze koje su najboljem interesu Grčke i evrozone“, kazao je Cipras tokom obraćanja u Evropskom parlamentu u Strazburu, prenosi agencija Frans pres.

„Preuzimam punu odgovornost za ono što se dogodilo u proteklih pet mjeseci i uvjeravam vas da su Grci u proteklih pet godina uložili ogroman napor. Želimo sporazum koji će podrazumijevati kredibilne reforme, uz najmanje moguće recesivne mjere, i uz agendu rasta. Naš prijedlog predviđa restrukturiranje duga, što ne smijemo smatrati tabu temom“, rekao je on, a prenosi grčka novinska agencija AN.

„Želim da budem jasan, prijedlozi za restrukturiranje duga neće opteretiti evropske građane. Novac od kreditora nikada nije stizao do grčkih građana, već je odlazio na spasavanje evropskih banaka“, dodao je Cipras.

On je poručio da javni dug Grčke mora da bude održiviji, da je Atini potreban sporazum sa susjedima koji pokazuje da postoji „svjetlo na kraju tunela“ i koji podrazumijeva kredibilne i neophodne reforme.