FRANKFURT – Predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi izrazio je dosad najveću sumnju u to da će Grčka izbjeći bankrot, kao i u mogućnost da bi Rusija mogla da pritekne u pomoć Atini.

Dragi je to konstatovao u trenutku kada se očekuje da grčki premijer Alexis Tsipras iznese posljednji prijedlog reformi. Grčka novinska agencija ANA izvjestila je da će Atina do kraja dana poslati tekst s prijedlozima.

Italijanski list Il Sole 24 prenosi da je Dragi, koji se nalazi pod velikim pritiskom Njemačke jer održava grčke banke u životu, rekao da nije siguran da će se pronaći rješenje za Grčku i ne vjeruje da će Rusija priskočiti u pomoć Atini.

Upitan može li se postići sporazum o spašavanju Grčke, Dragi je uoči odlaska u Briselu rekao: „Ne znam, ovog puta to je jako teško.“

Na pitanje očekuje li da će ruski predsjednik Vladimir Putin pomoći Grčkoj, Dragi je odgovorio: „Ne vjerujem, ne vidim to kao mogućnost….na kraju krajeva, oni nemaju novca“.

ECB drži nelikvidne grčke banke iznad površine hitnom likvidnošću koja ističe za vikend, kada se čelnici zemalja evrozone moraju dogovoriti oko trećeg programa finansijske pomoći Grčkoj.

Dragijevu podršku grčkim bankama oštro je kritikovao predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann rekavši da je na vladama, a ne na ECB, da pruže pomoć Atini.

Grčka predstavlja mali dio svjetske ekonomije i njen mogući izlazak iz evrozone trebalo bi da ima ograničen uticaj na ostatak svijeta, rekao je glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ Olivije Blanšar.

On je upozorio da slične krize mogu da se dogode i u drugim zemljama, prenose agencije.

„U svijetu u kome postoje veliki dugovi i dužnici moramo da budemo spremni na ovakve epizode“, rekao je Blanšar.

ECB ne treba da pruži dodatnu likvidnost Grčkoj

Evropska centralna banka (ECB) ne treba da pruži dodatnu likvidnost Grčkoj, izjavio je guverner centralne banke Njemačke (Bundesbanke), Jens Vajdman, pozivajući istovremeno vlade članica evrozone da obezbjede novu finansijsku pomoć za Grčku.

„Evrosistem (evropski sistem centralnih banaka) ne bi trebalo da poveća pomoć za likvidnost Atine, a kontrole kapitala u Grčkoj moraju ostati na snazi sve dok sve strane ne dogovore odgovarajući paket pomoći a solventnost grčke vlade i grčkog bankarskog sistema ne bude osigurana“, rekao je Vajdman na konferenciji za novinare, a prenosi Frans pres.

„Treba da bude kristalno jasno da odgovornost za dalji razvoj događaja u Grčkoj i za svaku odluku o prebacivanju finansijskih resursa leži na grčkoj vladi i na državama koje pružaju pomoć, a ne na Upravnom savjetu ECB-a“, kategoričan je on.

„Centralne banke moraju da pokažu gdje su njihove granice“, kazao je Vajdman, koji kao guverner Bundesbanke sjedi u Upravnom savjetu ECB-a.

ECB trenutno „održava u životu“ grčke banke zahvaljujući Hitnom fondu za očuvanje likvidnosti (ELA). Ta institucija je, međutim, zamrzla limit hitnih sredstava za grčke banke na 89 milijardi evra, a početkom ove nedjelje je i pooštrila uslove za dodjelu pozajmica grčkim bankama.

ECB definiše fond ELA kao „pomoć koju obezbjeđuju centralne banke članica evrozone u vanrednim okolnostima i privremeno nelikvidnim institucijama“, izjavio je Vajdman, i dodao da su u slučaju Grčke, sumnje u pogledu solventnosti banaka legitimne i da rastu svakim danom.

Za odliv kapitala koji se dogodio u Grčkoj prije zatvaranja banaka, Vajdman je okrivio vladu grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, koji je, kako je rekao, sa više strana kritikovan kao nepouzdan pregovarački partner.

Vajdman je pozdravio činjenicu što se fond ELA „više ne koristi za finansiranje odliva kapitala koji je uzrokovala grčka vlada“.

„Ovo sigurno predstavlja korak napred, i zaokret ka odgovornosti“, zaključio je on

Lafazanis protiv trećeg paketa strogih mjera štednje

Grčki ministar energetike Panajotis Lafazanis izrazio je očekivanja da će uskoro biti postignut sporazum sa kreditorima, ali se usprotivio trećem paketu pomoći praćenom strogim mjerama štednje, jer bi takav paket, kako je rekao, ugrozio privredni rast.

„Ne želimo treći paket strogih mjera štednje koji neće doneti nikakve perspektive zemlji“, rekao je Lafazanis novinarima.

Lafazanis je tako odlučio da ignoriše zabranu medijskih nastupa poslanika koju je uveo grčki premijer Aleksis Cipras, što bi, kako ocjenjuje britanski list Financial Times, moglo „iznervirati“ kreditore Grčke, u trenutku kada se zvanična Atina priprema za predstavljanje prijedloga reformi koji bi trebalo da donese spas od bankrota i potencijalnog izlaska iz evrozone.

Grčki list „Katimerini“ međutim piše da Atina planira reformski paket koji će u naredne dvije godine donijeti uštedu 12 milijardi evra, što je više nego što je razmatrano ranije.

U tekstu se navodi da se, umjesto privrednog rasta za 0,5 odsto u ovoj godini, sada prognozira recesija od oko tri procenta.

„Procijenjeno je da će mjere u vrijednosti od osam milijardi evra, koje je Grčka prezentovala za 2015. i 2016. godinu, morati biti povećane za dvije milijarde evra godišnje, na ukupno 12 milijardi evra u periodu od dvije godine“, piše „Katimerini“.

Grčka je prošle godine izašla iz duboke recesije, koja joj je umanjila društveni proizvod za četvrtinu u periodu od šest godina.

Dug grčke države privatnom sektoru skočio na 4,3 mld evra

Ukupan dospjeli dug grčke države privatnom sektoru porastao je do kraja maja ove godine na 4,30 milijarde evra sa 4,13 milijardi prethodnog mjeseca, prema objavljenim zvaničnim podacima.

Prema vladinim podacima, dospjela dugovanja državnih organizacija za socijalno osiguranje iznosila su 2,23 milijarde evra u maju (2,16 milijardi evra u aprilu), dok se dug državnih bolnica popeo na 1,02 milijarde evra sa aprilkskih 949 miliona evra, prenosi grčka agencija ANA.

Dug centralne države privatnom sektoru narastao je u maju na 525 miliona evra sa 478 miliona u aprilu, dok su dugovanja lokalnih samouprava u istom periodu neznatno smanjena sa aprilskih 303 miliona evra na 293 miliona.

Dug po osnovu neizvršenog povraćaja poreza dostigao je 734 miliona evra u maju, u odnosu na 692 miliona evra mjesec dana ranije

Atinska berza neće raditi do 13. jula

Atinska berza će ostati zatvorena do 13. jula, saopštila je grčka Komisija za tržišta kapitala.

Takva odluka se poklapa sa zatvaranjem banaka, koje će, kako su ranije najavili grčki zvaničnici, ostati zatvorene do istog datuma, uz zadržavanje limita od 60 evra, koliko građani mogu dnevno da podignu na bankomatima. Penzioneri bez gotovinskih kartica i nezaposleni moći će da iz bankarske kase povuku dodatnih 120 evra, a taj izuzetak važi i za građane sa inostranim penzijama, navodi grčka agencija ANA.

Zbog masovnog podizanja gotovine, banke u Grčkoj su zatvorene od 29. juna, pošto je vlada uvela kontrolu kapitala željeći da spriječi kolaps bankarskog sistema. (Agencije)