NJUJORK – Poznati američki ekonomista i nobelovac Pol Krugman tvrdi da Njemačka ubija evropski projekat svojom „moralističkom“ ekonomijom.
Krugman optužuje Berlin za politiku osvetoljubivosti i potpuno uništavanje nacionalne suverenosti.
„Pretpostavimo da grčkog premijera Ciprasa smatrate nekompetentnim idiotom. Pretpostavimo da žarko želite da vidite pad Sirize. Pretpostavimo i da pozdravljate mogućnost izbacivanja tih `iritantnih` Grka iz evrozone.
Ali, čak i da je sve to tačno – ovakva lista zahtjeva evrogrupe jeste ludost“, navodi Krugman u „New York Timesu“.
On ocjenjuje da je ono što Berlin i evrogupa traže od Grčke „groteskna izdaja svega onoga što je evropski projekt trebalo da predstavlja“.
„Priča se da Mario Dragi, predsjednik Evropske centralne banke, pokušava da ponovo uvede razum, da francuski predsjednik Fransoa Oland konačno pokazuje nekakav otpor prema njemačkoj ‘moralističkoj’ ekonomiji, što je propustio učiniti do sada.
Ipak, šteta je već učinjena. Ko će nakon ovoga ikada više vjerovati u dobre namjere Njemačke?“ pita Krugman.
Prema njegovoj ocjeni, u posljednje dvije sedmice svi su naučili šta znači biti član evrozone – ako pređeš crtu, povjerioci mogu da ti unište ekonomiju.
„To nema nikakve veze sa štednjom. I dalje stoji da je nametanje teških mjera štednje bez smanjenja duga osuđeno na propast, bez obzira na spremnost neke države da pristane na patnju“– ocjenjuje Krugman.
On zaključuje da je evropski projekat, koji je hvalio i podržavao, primio zastrašujući, možda i fatalan udarac.
Argentina: Sporazum je gubitak suvereniteta Grčke
Argentina, koja je 2001. proglasila bankrot, smatra da je najnoviji dogovor između Grčke i evrozone sinonim za gubitak suvereniteta Atine.
„To je jednostavno čist gubitak suvereniteta. Međunarodni monetarni fond (MMF) traži od grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da potpiše pristanak da mu Fond diktira kako da troši novac“, izjavio je premijer Argentine, Anibal Fernandez.
„Predložena je tako teška reforma da od nje Grci mogu samo dušu da ispuste, to jest, od njih se zahtjevaju ogrome žrtve“, dodao je Fernandez.
Argentina, ugušena dugovima, obila je 2001. da nastavi da prati preporuke MMF-a i obustavila isplatu duga privatnim stranim povjeriocima u iznosu od 100 miljardi evra, prenosi AFP.
Ova južnoamerička država je zatim svojim privatnim povjeriocima predložila restrukturiranje duga, odnosno otpis velikog dijela kredita, što je prihvatilo 93 odsto argentinskih kreditora. Poslije višegodišnjeg održivog privrednog rasta u periodu poslije krize, Buenos Ajres je isplatio zaostali dug MMF-u.
Evropljani su u ponedjeljak ujutru postigli dogovor o pruduženju pregovora o trećem planu pomoći Grčkoj, tražeći za uzvrat ozbiljne žrtve od Grka kao i nastavak angažmana od MMF. (Agencije)
