BRISEL – Ministri finansija evrozone su odobrili početak formalnih pregovora sa prezaduženom Grčkom o trećem paketu pomoći toj zemlji, nakon što je parlament u Atini usvojio zakon o hitnim mjerama za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma sa Evropskim stabilizacionim mehanizmom (ESM).

„Evrogrupa pozdravlja usvajanje mjera, donijetih na samitu evrozone 12. jula, u grčkom parlamentu“, navodi se u saopštenju ministara nakon telefonske konferencije, a prenosi agencija Frans pres.

Ministri finansija evrozone dogovorili su okvirno da Grčkoj dodijele kredit za premošćavanje u visini od sedam milijardi evra, javila je  njujorška agencija „Bloomberg“, pozivajući se na izjavu neimenovanog evropskog zvaničnika upoznatog sa situacijom.

Zvanično odobravanje kredita će biti objavljeno danas kada nacionalni parlamenti članica evrozone završe glasanje o sporazumu za finansijsko spasavanje Atine, izjavio je taj neimenovani izvor, i dodao da će sredstva za kredit biti obezbjeđena iz evropskog spasilačkog fonda, Evropskog mehanizma za finansijsku stabilnost (EFSM).

Pomenuti zajam bi trebalo da pomogne Grčkoj da idućeg ponedjeljka isplati 3,5 milijardi evra duga Evropskoj centralnoj banci, kao i da očuva likvidnost u trenutku kada Atina pregovara o detaljima trogodišnjeg paketa pomoći u vrijednosti od preko 86 milijardi evra.

Među mjerama koje su grčki poslanici jutros izglasali su podizanje poreza na dodatu vrijednost, nezavisnost statističke službe, reforma penzionog sistema, jačanje finansijskog sektora, smanjenje obima nenaplativih zajmova i eliminisanje političkog uticaja na bankarski sektor, liberalizacija privrede, privatizacija elektrodistibucione mreže i reforma tržišta rada.

Predsjednik evrogrupe Jerun Dajselblum je poručio da će privatizacija u Grčkoj biti sprovedena kroz period od tri godine, kao i da su toj zemlji preko potrebne strane investicije.

Cilj da novi fond u koji će se slivati sredstva od privatizacije bude težak 50 milijardi evra je ostvariv, a data sredstva omogućiće Grčkoj dovoljno prihoda da u narednih 20 i više godina otplaćuje dugovanja, rekao je šef evrogrupe.

Šojble: Nema rezanja grčkog duga

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble izjavio je da je usvajanje reformi u grčkom parlamentu „važan korak“, ali da ne može biti direktnog rezanja duga Grčke, jer to nije kompatibilno sa ostankom te zemlje u evrozoni.

Šojble je rekao da će u pregovorima sa Atinom biti utvrđeno da li je novi paket uopšte moguć, imajući u vidu povećane potrebe Grčke.

„Otvorićemo pregovore, učinićemo sve što možemo, ali moramo se držati pravila zato što je Evropa zasnovana na principima demokratije i vladavine prava“, rekao je njemački ministar.

On je dodao da će biti teško postići da grčki dug postane održiv.

„U ovom trenutku niko ne zna kako to može da se učini bez rezanja duga, a svi znaju da je rezanje duga nekompatibilno sa članstvom u monetarnoj uniji“, rekao je Šojble.

Lagard i dalje vjeruje u otpis grčkog duga

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard izrazila je nadu da će evrozona pristati na otpis dijela grčkog duga, nakon pozitivnih signala iz Brisela na temu restrukture duga.

„Potrebno je pronaći način za olakšanje dužničkog tereta Grčke, da bi se toj zemlji omogućilo da se vrati na održiv put“, rekla je Lagard u intervjuu za CNN.

Direktorka MMF-a ukazala je na nekoliko načina za ublažavanje grčkog dužničkog tereta: produženje rokova otplate zajmova, sniženje kamatnih stopa na zajmove ili otpis dijela ukupnog duga, takozvano „šišanje“ duga, koje vlade zemalja evrozone ne prihvataju.

MMF je u srijedu saopštio da će EU morati Grčkoj da omogući grejs period od 30 godina za servisiranje svih evropskih dugovanja, uključujući nove zajmove, kao i drastično produženje rokova otplate obveznica, ili će u suprotnom morati da godišnje prebacuje sredstva u grčki budžet ili da prihvati veliki otpis po osnovu zajmova Atini.

Lagard je dodala da je uvjerena da je Grčka bila na dobrom putu ka održivosti javnog duga prije 18 mjeseci, okrivivši vladu premijera Aleksisa Ciprasa za kočenje mjera štednje i odustajanje od reformi na koje je pristala prethodna vlada na čelu sa Antonisom Samarasom.

Grčki parlament podržao je prijedlog zakona o hitnim mjerama za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma sa ESM.

Među mjerama o kojima su se grčki poslanici izjašnjavali su podizanje poreza na dodatu vrijednost, nezavisnost statističke službe, reforma penzionog sistema, jačanje finansijskog sektora, smanjenje obima nenaplativih zajmova i eliminisanje političkog uticaja na bankarski sektor, liberalizacija privrede, privatizacija elektrodistibucione mreže i reforma tržišta rada.

Regling: I dalje moguć kolaps grčkih banaka

Čelnik Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM) Klaus Regling upozorio je da je i dalje moguć kolaps grčkog bankarskog sektora ako Atina svojim propisima ne osigura uslove za treći paket međunarodne finansijske pomoći, kao i da bi taj kolaps imao posljedice po cijelu Evrozonu.

„Ukoliko ne bude programa, grčki bankarski sektor će doživjeti kolaps“, rekao je Regling, dodajući da su četiri najveće grčke banke od sistemskog značaja.

„Ako četiri sistemski relevantne banke u zemlji ne budu radile, to će imati ozbiljne posljedice, ne samo po Grčku, već i po čitavu Evrozonu“, rekao je on.

Grčke banke su zatvorene od 29. juna uz kontrolu kapitala koja je ograničila iznos koji može da se podigne na bankomatima na 60 evra dnevno i 120 evra nedjeljno za penzionere i nezaposlene bez platnih kartica.

Uplate kreditnim i debitnim karticama u zemlji su dozvoljene, kao i elektronski transfer novca u zemlji, ali su za slanje novca u inostranstvo potrebne posebne dozvole.

ECB povećala hitna sredstva za grčke banke

Grčkim bankama će biti dozvoljeno da povuku veća sredstva iz Hitnog fonda za očuvanje likvidnosti (ELA), koja su za jednu nedjelju povećana za 900 miliona evra, prema odluci Evropske centralne banke.

„Stvari su se sada promijenile. Primili smo brojne vijesti o odobravanju kredita za premošćavanje Atini, što je sada obnovilo uslove za povećanje programa ELA“, izjavio je predsjednik ECB-a Mario Dragi, a prenosi Rojters.

Dragi je ocijenio, kako izvještava britanski Gardijan, da je Grčkoj potreban otpis duga.

Predsjednik ECB-a je rekao i da će se program ECB-a o otkupu obveznica zemalja članica u mjesečnom iznosu od 60 milijardi evra nastaviti do septembra 2016. godine ili dok inflacija ne poraste na zacrtani cilj.

„Program otkupa aktiva nastavlja da teče glatko. Međutim, ukoliko bilo koji faktor izazove neopravdano pooštravanje monetarne politike ili ako se perspektive stabilnosti cijena značajnije promjene, ECB će odgovoriti na takvu situaciju, koristeći sve raspoložive instrumente u okviru svojih ovlašćenja“, izjavio je Dragi.

ECB je ranije ove godine pokrenula program kvantitativnog labavljenja, u cilju izvačlenja evrozone iz deflacije. Prema posljednjim prognozama ECB-a iz juna, inflacija u evrozoni će do 2017. godine porasti na zacrtani cilj od nešto ispod dva odsto.

Moodys: Grčka usvajanjem mjera štednje izbjegla bankrot

Usvajanjem novih mjera štednje, Grčka je izbjegla nekontrolisani bankrot i potencijalni izlazak iz evrozone, ali rizik ostaje s obzirom na značajan skepticizam unutar države vezano za uslove paketa pomoći, upozorila je američka bonitetna agencija Moodys.

Usvajanje novih ekonomskih mjera od strane grčkog parlamenta je otvorilo put ministrima finansija evrozone za početak pregovora o trećem paketu pomoći za Grčku u vrijednosti od preko 85 milijardi evra za naredne tri godine, navodi Moodys, a prenosi američka agencija AP.

Moodys je, međutim, ukazao da, „sudeći po posljednjim događajima i dubokim ekonomskim reformama i socijalnoj podijeljenosti u društvu, postoji visoka neizvjesnost povodom kapaciteta grčkih vlasti za dostizanje dogovorenih ciljeva i poštovanja uslova kreditora“. (Agencije)