BRISEL/ATINA – Evropska komisija je saopštila da su Grčka i njeni međunarodni kreditori postigli okvirni tehnički dogovor o trećem paketu pomoći Atini, koji sada zahtjeva političko odobrenje.

„Ono što imamo u ovom trenutku je sporazum na tehničkom nivou, a preostalo je finalizovanje još nekoliko detalja. Ono što nemamo jeste politički dogovor“, izjavila je portparolka Komisije, Anika Brajthart, nakon što su grčki zvaničnici jutros saopštili da su postigli dogovor sa kreditorima, prenosi agencija Frans pres.

Istovremeno, neimenovani zvaničnik grčkog ministarstva finansija je izjavio da je Grčka obezbijedila sredstva od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda u vrijednosti od oko 85 milijardi evra za period od tri godine, prenosi Rojters.

Osim toga, grčki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman, rekao je i da će grčke banke odmah dobiti deset milijardi evra za dokapitalizaciju koja će biti okončana do kraja godine.

Ministri finansija evrozone trebalo bi da se sastanu u petak kako bi odobrili novi paket pomoći koji je Grčka dogovorila sa međunarodnim kreditorima, izjavio je španski premijer, Marijano Rahoj.

Prema njegovim riječima, španski parlament će vjerovatno iduće nedjelje glasati o paketu pomoći Atini u vrijednosti od 85 milijardi evra.

Sa druge strane, finski ministar finansija Aleksandar Stub je poručio da preostaje još dosta posla vezano za treći paket pomoći Atini.

„Moramo ići korak po korak, sporazum je izuzetno važan. Preostaje još posla vezano za detalje sporazuma“, izjavio je Stub novinarima.

Grčka i njeni međunarodni kreditori postigli su dogovor o uslovima za novi paket pomoći u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi evra, saopštio je grčki ministar finansija Euklid Cakalotos. Ovaj dogovor omogućiće zemlji da izbjegne bankrot i ostane u evrozoni.

„Postignut je sporazum. U toku su razgovori o nekim manjim detaljima“, rekao je Cakalotos poslije maratonskih razgovora u Atini.

On je dodao da je riječ o „dva ili tri manja pitanja“. Posljednja runda pregovora Atine sa evropskim institucijama i Međunarodnim monetarnim fondom trajala je 18 časova.

Grčkoj je potrebno do 86 milijardi evra da bi izbjegla finansijski kolaps i zadržala poziciju u evrozoni. Atini je neophodno da primi najmanje tri milijarde evra do 20. avgusta da bi na vrijeme izmirila dug prema Evropskoj centralnoj banci.

Prethodno je zvaničnik grčkog Ministarstva finansija rekao da su dvije strane postigle dogovor o privatizacionom fondu i rješavanju problema nenaplativih zajmova u bankarskom sektoru, prenose agencije.

Grčki premijer Aleksis Cipras zatražio je da sjednica parlamenta, na kojoj bi bila obavljena ratifikacija dogovora Atine sa kreditorima, bude održana 10. avgusta, izjavio je izvor iz grčke Vlade.

Isti izvor naveo je da je Cipras pisao predsjedniku parlamenta Zoi Konstantupulou sa zahtjevom za održavanje plenarne sjednice.

Rekordan broj otkaza u Grčkoj u julu

U Grčkoj je u julu evidentiran najviši broj otkaza u posljednjih 15 godina, pokazali su podaci Ministarstva rada u Atini, a za takav razvoj događaja okrivljene su kontrole kapitala koje je Grčka uvela da bi spriječila masovni odliv sredstava iz banaka.

Broj otkaza (160.630) premašio je prošlog mjeseca broj novootvorenih radnih mjesta za 16.658, a klima neizvjesnosti uticala je i na profil traženih poslova, navodi ministarstvo.

Prema podacima ministarstva, od 143.972 otvorena radna mjesta u julu, svega 16,1 odsto ili 23.127 su ugovori sa punim radnim vremenom a ostatak čine produženi ugovori i oni sa skraćenim radnim vremenom. Podaci predstavljaju oštar kontrast onima iz prethodnih pet mjeseci kada je broj novih radnih mjesta premašivao broj otkaza.

Samo od 1. do 3. jula uručeno je 16.973 otkaza kao reakcija na uvođenje kontrola kapitala. U julu je bez posla ostalo najviše građana u starosnoj kategoriji od 30 do 44 godine, dok je u, inače ugroženoj, kategoriji mladih od 15 do 24 godine evidentiran rast zapošljavanja, što pokazuje da preduzeća preferiraju mlađe i jeftinije radnike.

Najviše otkaza uručeno je u oblasti obrazovanja (21.225), dok je rast zapošljavanja zabilježen u ugostiteljskom sektoru i proizvodnji hrane. (Agencije)