LONDON/PEKING – Akcije na evropskim berzama nastavile su juče veliki pad poslije sloma kineskog finansijskog tržišta, a evropske kompanije to je koštalo više od 400 milijardi evra.

Panevropski indeks FTSEurofist 300 oslabio je za 5,1 odsto, na 1.354,98 poena do sredine radnog dana, što znači da su evropske firme izgubile preko 400 milijardi evra vrijednosti.

Ovo bi mogao da bude najgori dan za sveobuhvatni evropski berzanski indeks od marta 2009. godine, kada je u jednom danu oslabio za 5,2 odsto.

Ovo je ujedno najniža vrijednost ovog indeksa od januara, a od početka mjeseca i devalvacije kineskog juana izgubio je više od jednog triliona evra tržišne vrijednosti.

Akcije kineskih preduzeća juče su opale za više od osam procenata, što je najveći dnevni pad od vrhunca globalne krize iz 2007. godine.

U Evropi su naročito oslabile akcije kompanija iz energetskog i bankarskog sektora.

Izvršni direktor kompanije Apple, Tim Kuk, ocijenio je međutim da će rast u Kini ostati dobar, uprkos bojazni da će doći do usporavanja te privrede na drugom mjestu u svijetu.

„Smatram i dalje da Kina nudi dugoročno jedinstvene mogućnosti“, istakao je Kuk u mejlu upućenom TV stanici CNBC.

Vrijednost akcije Applea opala je na Wall Streetu u jednom trenutku na ispod 100 dolara po akciji, zbog zabrinutosti za rast u Kini, jednom od najvažnijih tržišta za tu firmu.

Cijena akcije Applea se međutim kasnije oporavila i završila dan sa padom od 3,32 odsto, na 102, 25 dolara, prenio je francuski dnevnik Figaro.

Vrijednost akcije Applea bila je početkom ove godine 133 dolara, pa je kompanija imala najveću kapitalizaciju na berzi u globalnim razmjerama.

Na azijskim berzama su cijene akcija potonule na najniži nivo u tri godine jer se ulagači pojačano povlače s tržišta nakon što su kineski berzanski indeksi pali više od 8 odsto, uprkos novim mjerama tamošnjih vlasti.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je u sedam časova bio u minusu više od 3 odsto, skliznuvši po prvi puta nakon više od pet mjeseci ispod nivoa od 19.000 bodova.

Berzanski indeksi u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu potonuli su čak između 2,2 i 4,7 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7.30 bio u minusu više od 4 odsto, zaronivši na najniži nivo od jula 2012. godine.

Na početku trgovanja u Šangaju cijene akcija potonule su dalje za osam odsto, nakon što su se već prošle sedmice strmoglavile više od 12 odsto.

Oštar pad cijena nastavljen je premda su kineske vlasti u nedjelju poručile da će omogućiti najvećem državnom penzijskom fondu ulaganje u domaće akcije i do 30 odsto njegove imovine.

„Tržišta su u silaznom trendu. Nema dobrih vijesti, akcije su i dalje skupe, a nema svježeg novca jer kineska centralna banka nije smanjila stopu obavezne rezerve banaka“, kaže Qi Yifeng, analitičar u kompaniji CEBM.

Panika na tržištima posljedica je usporavanja rasta kineske ekonomije, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako podstakne rast druge po veličini svjetske ekonomije

To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju odbraniti svoje ekonomije.

Južnoafrički rand skliznuo je na najniži nivo u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je kurs turske lire najniži u istoriji.

„Kina bi mogla biti prisiljena na dalju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njene privrede pa se tržišta akcija moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan uticaj sporog rasta Kine“, kaže Eiji Kinouchi, analitičar u kompaniji Daiwa Securities.

Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupne svjetske privrede.

Tržišta u razvoju, od kojih mnoga zavise od izvoza sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniži nivo u najmanje šest godina.

Tako je cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najniži nivo u šest i po godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi put od svjetske finansijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.

„Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su faktori dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uslova i pad profita na tržištima u razvoju“, kaže Sean Darby, strateg u kompaniji Jeffries.

Ulagači se povlače s tržišta i zbog toga što su prošle sedmice cijene akcija na Wall Streetu, koji se smatra sigurnim utočištem, zbog kineskih poremećaja zabilježile najveći sedmični pad u gotovo četiri godine.

Mardok: Slijedi velika globalna ekonomska kriza

Zabrinutost za Kinu i Grčku uznemirila je berze širom svijeta koje su pretrpjele velike padove zbog neizvjesnosti u pogledu stanja kineske ekonomije.

Uticajni medijski magnat, Rupert Mardok, upozorio je da je svijet na pragu velike globalne krize.

On je naveo da su uzburkana tržišta u prethodnih nekoliko dana. S&P 500 pao je pet odsto iako već tri godine nije padao ispod četiri odsto, a i glavni indeks Šangajske berze pao je 4,3 odsto, prenose agencije.

Tržišta širom Evrope i dalje se ruše. Trgovci su, izgleda, sada toliko zabrinuti da se i za zlato našlo kupaca, a to mu je diglo vrijednost na 1,15 hiljada dolara za uncu.

Mardok je sumirao kolebanja tržišta i zabrinutost za ekonomiju u svoja dva tvita.

On je upozorio da ne padaju samo cijene akcija, već i da padaju cijene uopšte. Pita se je li to privremena korekcija ili znak da se bliži velika globalna kriza.

Prema njegovim riječima, neki narodi će imati instrumente da riješe ono što dolazi, ali primjećuje da gotovine ima svuda, ali da niko ne ulaže. (Agencije)