Senad Softić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, konsultant u brojnim firmama i općinama u BiH, 11. augusta je izabran za novog guvernera Centralne banke BiH. On je tek treći guverner, nakon Petera Nicholla i Kemala Kozarića.

• Kakvu će monetarnu politiku CBBiH voditi u narednih šest godina? Ostaje li BiH vjerna currency boardu (valutnom odboru) ili je, pak, vrijeme za promjene?

– Strateški ciljevi Centralne banke biće definirani kroz Strateški plan za narednih šest godina koliko traje moj mandat i mandat Upravnog vijeća u novom sazivu. Priprema strateškog plana je već počela i Upravno vijeće CBBiH bi trebalo da ga usvoji na jednoj od narednih sjednica.

Strateški plan definiraće jasne ciljeve i ponuditi okvir politika, mjera i aktivnosti CBBiH u narednom periodu, koji se odnose na značajniju ulogu CBBiH u okruženju i na efikasnom obavljanju zadataka definisanih Zakonom o CBBiH. Okvir monetarne politike neće se mijenjati, osnovni zadatak CBBiH i dalje će biti očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti u zemlji, uz mogućnost traženja modaliteta za intenzivnije uključivanje CBBiH u ekonomski ambijent u BiH.

• Kakva je Vaša startna pozicija i gdje vidite Centralnu banku BiH nakon šest godina?

– Zahvaljujući dosadašnjem djelovanju, CBBiH je sačuvao monetarnu stabilnost i djelovao na očuvanju finansijske stabilnosti. Dakle, startna pozicija je dobra i CBBiH će nastojati da je zadrži, uz podršku ekonomskom razvoju za koji očekujem da će u narednim godinama biti snažniji. Svakako bih napomenuo i činjenicu da CBBiH trenutno djeluje pod složenim uvjetima na finansijskom tržištu.

Riječ je, naime, o trenutno nepovoljnim uvjetima investiranja za CBBiH, odnosno drastičnom smanjenju relevantnih kamatnih stopa na tržištu novca i pada stope prinosa na obveznice. Ono što mogu reći jeste da će CBBiH nastaviti uvoditi evropske standarde i unapređivati procese rada. S obzirom na usvojenu reformsku agendu i opredijeljenost BiH za evropske integracije, mislim da će i CBBiH morati biti aktivniji.

Proces evropskih integracija u BiH se primarno i gotovo isključivo adresira kao političko pitanje, stavljajući u drugi plan stručne i tehničke aspekte procesa priključenja. Evropska unija jeste politička unija, ali i ekonomska i monetarna unija za čije članstvo su postavljeni vrlo složeni i zahtjevni kriteriji. Centralnu banku BiH, također, očekuju vrlo zahtjevni kriteriji iz Maastrichta, čije ispunjenje je uvjet za sve potencijalne članice EU da bi postale dio eurosistema, odnosno jedinstvenog monetarnog područja sa zajedničkom valutom.

• Mnogo ekonomista u BiH na CBBiH gleda kao na ''veliku mjenjačnicu'', kako doživljavate takve komentare?

– Stručna i naučna rasprava o tome da li je valutni odbor adekvatan ili je njegovo vrijeme prošlo vodi se duži niz godina. Poznate su njegove prednosti i nedostaci, ali ipak nema jedinstvenog stava o tome. Osnovni razlozi za uspostavljanje valutnog odbora su ekonomska i politička struktura i stanje u zemlji.

Stabilnost koju pruža valutni odbor, praćena dobro osmišljenim reformama, može dovesti do ekonomskog rasta. S druge strane, svjesni smo i nedostataka – ograničenog broja instrumenata monetarne politike, da Centralna banka nema ulogu banke posljednjeg utočišta, odnosno kreditora u krajnjoj nuždi, da ne može investirati u domaće vrijednosne papire itd.

S obzirom na monetarnu i cjenovnu stabilnost koju pruža model valutnog odbora, smatram da takav model treba zadržati dok se ekonomija ne stabilizira do nivoa da je spremna za liberalniji tip monetarne politike. 

Ulazimo u prilično turbulentan period u pogledu fiskalne reforme, mogući pad prihoda od poreza, kakva su makroekonomska predviđanja CBBiH za ovu godinu?

– Nakon što smo sredinom prethodne godine pretrpjeli ogromne štete prouzrokovane poplavama, uslijedio je period oporavka ekonomskih aktivnosti u BiH, pa je uprkos tim nedaćama, domaća ekonomija zabilježila realnu stopu rasta od jedan posto u 2014. Taj trend postepenog oporavka je nastavljen i u prvoj polovini ove godine bilježimo rast industrijske proizvodnje, naročito u prerađivačkoj industriji, a zatim i porast izvoza od 4,4 posto, te smanjenje trgovinskog deficita.

I ostali raspoloživi indikatori iz realne ekonomije – maloprodaja, građevinski radovi, turistički učinci – sugerišu umjeren rast domaće ekonomije. Smanjivanje svjetskih cijena nafte, takođe, daje pozitivan impuls, a i glavni ekonomski partneri BiH, eurozona i zemlje regiona – Hrvatska i Srbija – imaju bolje ekonomske učinke nego ranijih godina. U domaćem bankarskom sektoru zapažamo nešto intenzivniju kreditnu aktivnost, koja podupire domaću potrošnju, nažalost, manje investicione aktivnosti preduzeća.

U ovakvim uslovima se može očekivati realni rast BDP-a od 3,5 posto, pod uvjetom da ne bude negativnih šokova u drugoj polovini godine. Stanje javnih finansija predstavlja jedan od važnih izazova, jer će se budžeti teško realizovati bez finansiranja iz inostranstva, pa vlade moraju intenzivno raditi na ispunjavanju uvjeta i sklapanju ugovora sa međunarodnim finansijskim institucijama.

• S obzirom na to da CBBiH mora biti politički neovisna institucija, objasnite nam Vašu poziciju u Stranci demokratske akcije (SDA). Jeste li član ili niste?

– Ne, nisam član niti jednog tijela bilo koje stranke, bio sam član stručnih tijela, ali već neko vrijeme nisam. Mene je, kao i ostale članove Upravnog vijeća CBBiH, imenovalo Predsjedništvo BiH, u skladu sa Zakonom o CBBiH, a onda su članovi Upravnog vijeća između sebe birali guvernera. Svi članovi Upravnog vijeća CBBiH su, prije svega, stručne osobe i Predsjedništvo BiH je, vjerujem, imalo to u vidu kada je biralo članove.

• Možete li garantovati političku neovisnost?

– Na to me obavezuje Zakon o Centralnoj banci BiH.
(Izvor: Oslobođenje)