BEOGRAD – Realno je da će do kraja 2017. godine bez posla u javnom sektoru ostati između 30 i 40 hiljada ljudi, smatraju autori biltena Makroekonosmekanalize i trendovi (MAT), uz opasku da je preterana procena bila da će otpušteno biti čak 75.000 ljudi.

Objašnjavajući kako se došlo do tih cifara, autori MAT-a podsetili su da je sa MMF-om dogovoreno da se ukupan trošak za plate smanji kroz delimično smanjivanje nivoa zarada, a delom kroz otpuštanja u javom sektoru.

Tada je, podsećaju, dogovoreno da u naredne tri godine bude smanjivano po pet odsto ljudi koji rade za državu. Budući da, bez javnih preduzeća, javni sektor zapošljava oko 500.000 zaposlenih, došlo se do 25.000 godišnje, odnosno ukupno 75.000 do kraja 2017. godine.

Urednik MAT-a Vladimir Vučković, mađutim, kaže da su prve analize pokazale da je ipak realno da bez posla ostane između 30 i 40.000 ljudi, jer, kako primećuje, i da država otpusti 250.000 partijskih kadrova, to je najpre nemoguće, a onda i štetno za državu.

"To ipak nisu ćate, već i zaposleni u zdravstvu, obrazovanju, sudstvu, policiji, odbrani", ceni Vučković.

Autor MAT-a Miladin Kovačević podsetio je da je u procesu racionalizacije koji je u toku, doneto nekoliko zakona, da je najvažniji zakon o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru, te da je dobro što taj zakon nije predvideo linearnu redukciju kadrova.

"Svaki organ će nastojati da planira redukciju. Tu bi trebalo voditi računa i o prirodnom odlivu. Ove godine će mnogi koji su stekli uslov otići u penziju, tako da će se kvota možda već tako postići a možda i biti nadmašena", rekao je Kovačević.

Prema njegovim rečima, registar osiguranika pokazuje da za državu radi oko 650.000 ljudi, a najveći segmenti su zdravstvo i obrazovanje, sa više od 130-140.000 zaposlenih. Slede, dodao je, javna praduzeća, pa komunalna na lokalnom nivou, zatim agencije, regulatorna tela…

Sve je to javni sektor, dok sama administracija zapošljava oko 65.000 ljudi, rekao je Kovačević.

 Marinković: Dobra ocena MMF za Strategiju, sad sledi primena

Strategija za rešavanje problema nenaplativih kredita dobila je pozitivnu ocenu MMF-a, ali uz zaključak da bi je sada trebalo dosledno i sprovesti, rečeno je danas na predstavljanju novog broja biltena MAT u Privrednoj komori Srbije.

"Visok udeo nenaplativih kredita u Srbiji je ozbiljan sistemski rizik za očuvanje ekonomske aktivnosti i ograničava potencijal za ekonomski oporavak. Praktično, ograničava banke da kreditiraju, jer imaju averziju prema riziku, a to dovodi do slabe likvidnosti firmi i samih građana", izjavio je autor MAT-a Miroslav Marinković.

Strategija vlade za rešavanje ovog problema, koja je usvojena 13. avgusta, predstavlja, navodi Marinković, sistemski pristup, u tome su učestvovali svi relevantni akteri.

"Zbog budžetskog oraničenja, strategija je predvidela decentralizovani pristup – veću akciju banaka, a daleko manju intervenciju države, odnosno stvaranje regulatornog okvira a ne direklnu novčanu pomoć", navodi on.

Prvo, kako je kazao, podrazumeva rešavanje problema preduzeća u restrukturiranju.

"Osnovni izazov je da se reši pitanje privatizacije ili sklanjanja s budžeta tih firmi. Ozbiljan je socijalni program potreban za ogroman broj ljudi koji bi ostao bez posla, a to je i ogroman broj glasača”, navodi on.

Drugi stub je, kako je kazao, da se unpredi stručni kapacitet banaka da se reši problem loših kredita.

"I banke su ranije reagoovale kasno, bavile su tim kreditima tek kada postanu loši, odnosno kad kašnjenje u otplati pređe 90 ili 120 dana, umesto nakon 30 ili 60 dana”, navodi on.

Treći stub je, kako je rekao, stvaranje uslova za razvoj tržiša problematičnih kredita, za vansudsko i sudsko poravnanje . Kako je dodao, i poresk tretman je negativan po banke te one nisu stimulisane da ih prodaju.

"U malom broju krupnih preduzeha, priča je već bespovratna, zbog kasnih UPPR-ova i kasnih reakcija banaka", rekao je Marinković.

Četvrto, dodaje, predviđa se unapređenje okvira za prodaju nekretnina, jer sada  banke nisu stimulisane.

"Ako se bude sprovodilo kako je predviđeno, sistemskom riziku se ozbiljno pristupa i da mogu da pokrenu aktivnost banaka", zaključio je on.

Stamenković: O povećanju – ako bude mesta u budžetu za 2016.

Ekonomski analitičar MAT-a Stojan Stamenković izjavio je da je MMF razgovore o povećanju plata i penzija ipak odložio za sledeći mesec kad se bude konstatovalo da u budžetu za 2016. ima mesta za to.

"Može biti govora o izvesnom pomeranju, ali tek kada se konstatuje da za to postoji mesto u bužetu za sledeću godinu", rekao je Stamenković na predstavljanju novog broja MAT-a u Privrednoj komori Srbije i dodao da se MMF složio da Srbija ima fantastične budžetske rezultate.

Stamenković je podsetio da je za sedam meseci u ovoj godini deficit budžeta iznosio 24 milijarde dinara, dok je prošle godine u istom period iznosio 121 milijardu.

"To je fascinantan rezultat, ali uprkos tome, MMF se nije složio da se sada razgovara o relaksaciji i povećanju plata i penzija, nego će to biti tek prilikom sledeće revizije, kada bude projektovan budžet za 2016. godinu", rekao je on.

Kad pogledate smanjenje rashoda, on kaže da postoje dve komponente –  smanjenje rashoda i povećanje prihoda.

Kod rashoda glavne komponente su upravo to smanjenje plata i penzija, kazao je on, i manji izdaci za kapitalne investicije što nije dobar rezultat.

"Sada se insistira i čeka se da se to pokrene. A sa druge strane, one prihodne, tu može da se konstatuje da imamo umeren porast prihoda od PDV-a , carina, ali najveće povećanje je od neporeskih prihoda. Glavna komponenta su javna preduzeća kadim se povećao prihod pa su to prebacivali u budžet", objašnjava.

MMF je, kako je kazao, odložio razgovore o povećanju plata i penzija za sledeću reviziju, delimično i zbog niske inflacije.

Stamenković je podsetio da su i MMF i NBS procenili da će BDP u ovoj godini biti u plusu za 0,5 odsto, a MAT da će biti 0,6 do jedan odsto.

"Udeo izdataka i deficit u budžetu, svi parametri u odnosu na budžet ne računaju se u odnosu na realne već nomiinalne vrednosti, a niska inflacija samnjuje deflator BDP-a. Računalo se sa projektovanom inflacijom, a cilje je bio četiri, plus ili minus 1,5 odsto, a ni donja granica od 2,5 odsto neće biti dostignuta", ocenio je Stamenković.

Kako je rekao, na osnovu onoga kako se kretala, može da se zaključi da će inflacija stići do jedan ili 1,5 odsto, a za toliko je manji i nominalni BDP.

"Prvo da se nominalne brojke utvrde za iduću godinu, da bi se uklopili izdaci, pa i ma koliko bilo skromno i povećanje za plate i penzije", kazao je Stamenković.

 Rast BDP ove godine i do jedan odsto

Prema njegovim rečima, rast BDP-a u ovoj godini umesto da pada, iznosiće od 0,6 do jedan odsto.

On je podsetio da su i Međunarodni monetarni fond i Narodna banka Srbije revidirali prethodne projekcije rasta na plus 0,5 odsto za ovu godinu, a analitičari MAT-a su, kako je kazao bili još malo optimističniji pa su ocenili da će rast biti 0,6 odsto.

"BDP bi mogao da dostigne i jedan odsto uz efikasnije sprovođenje infrastrukturnih projekata, jeftinije izvore finansiranja. Naravno, rast će podstaći i pokretanje druge visoke peći u Železari, pokretanje industrije automobile i početak izvoza u Rusiju”, rekao je on.

Stamenković je naveo da je država ostvarila fantastičan rezultat kada je reč o republičkom budžetu. Tako je u državnoj kasi u julu zabeležen suficit od 2,2 milijarde dinara, treći put ove godine, pa je manjak u budžetu kumulativno gledano od početka godine iznosio 24,2 milijarde dinara.

“To je 30 odsto manji minus nego u istom period 2014.”, ističe on.

Prema njegovim rečima, mere fiskalne konsolidacije – veći neporeski prihodi za čak 80 odsto i manji rashodi za zarade u javnom sektoru i penzije značajno su uticali na smanjenje deficita.

“Ipak, za stabilan i dugoročan rast srpske ekonomije domaćoj privredi neophodan je kontinuiran priliv direktnih stranih investicija od 1,5 milijardu evra godišnje. Za sedam meseci 2015. godine neto priliv direktnih stranih investicija vredeo je 742 miliona evra, a u istom periodu prošle godine 821 milion evra”, navodi on. (Agencije)