BEOGRAD – Na regionalnoj konferenciji „Sledeća runda u borbi protiv sive ekonomije“ u Beogradu, u organizaciji Američke privredne komore (AmCham), pohvaljeni su dosadašnji napori Vlade Srbije, ali je i istaknuto da bez doslednosti svih, uključujući i sudstvo i rad na prevenciji, nema uspeha u borbi protiv sive ekonomije.

Učesnici konferencije poručili su da su bolja koordinacija, efikasni sudski proces i regionalna saradnja neophodni za trajno rešavanje tog problema zbog kojeg, kako su naveli, Srbija godišnje izgubi jedan most ili autoput od Beograda do Čačka, s obzirom da država izgubi oko 300 miliona evra.

Predsednik AmCham Odobra za borbu protiv sive ekonomije Ivan Miletić rekao je da su ključne smernice u borbi protiv sive ekonomije pojačan rad kontrolnih organa na suzbijanju te pošasti, što ne sme da bude obeshrabreno sporim ili izostankom sudskih epiloga.

On je ocenio da je veoma važna kaznena politika i da se dosta očekuje od pune primene Zakona o inspekcijskom nadzoru, od aprila 2016. godne, koji bi trebalo da omogući i bolju koordinaciju inspekcije na terenu.

„Navijamo za vas i mislimo da je to jako bitno kako za državu tako i za nas privrednike“, poručio je Miletić.

Učesnici konferencije pozdravili su činjenicu da je Vlada Srbije uložila velike napore i započela ozbiljne reforme u ovom domenu.

Da bi se trend nastavio, potrebno je da se sve institucije – od državne uprave do sudstva – na isti način postave prema ovom problemu, rečeno je na skupu.

Istaknuto je da je neophodan pojačan rad kontrolnih organa na terenu, efikasna koordinacija kontrolnih organa i tužilaštva te pooštrenija kaznena politika, zaključak je prvog panela koji se bavio ulogom pravosuđa u borbi protiv sive ekonomije.

U rezimeu diskusije trećeg panela, koji se bavio značajem prekogranične saradnje u uspešnoj borbi protiv sive ekonomije, naglašeno je da je neophodno dalje razvijanje platformi za stalnu prekograničnu koordinaciju nadležnih službi.

Istaknuta je i važnost primene dobrih primera saradnje privatnog i javnog sektora na suzbijanju ilegalne trgovine i otvaranja novih kanala saradnje kroz razmenu informacija, edukaciju i poboljšanje opremljenosti nadležnih organa za prepoznavanje specifičnih proizvoda.

Smanjivanje sive ekonomije je jedan od četiri prioriteta koje je AmĆam definisao u svom programu unapređenja poslovnog okruženja za 2015.

Procena je da skoro 30 odsto ekonomije Srbije pripada sivom sektoru i da je gubitak za godišnji budžet po tom osnovu 370 miliona evra.

Srbija treba da postane član EU, jer će to koristiti privredama evropskih zemalja u borbi protiv nelegalne trgovine i krijumačarenja, izjavio je direktor istraživačkog centra „Transkrajm“ koji se bavi prekograničnim kriminalom Ernesto Savona.

„EU ima interes da Srbija uđe u nju, jer se veliki tokovi trgovine odvijaju preko Srbije i to biti dobro za privredu evropskih zemalja“, istakao je Savona.

Član Odbora AmCham za borbu protiv sive ekonomije i direktor korporativnih poslova u kompaniji Japan tobako internešnal Goran Pekez, rekao je Tanjugu da je održavanje konferencije bila prilika da se unapredi koordinacija organa koji učestvuju u procesu otkrivanja i sankcionisanja takvih krivičnih dela.

On je kazao da postoje dobri rezultati u poslednje vreme, ali da borba protiv sive ekonomije predstavlja stalnu borbu državnih organa koji moraju sarađivati.

Predsednik Krivičnog odeljenja Apelacionog suda Sonja Manojlović rekla je da je važna međusobna saradnja organa koji rade kako na prikupljanju dokaza tako i na krivičnom gonjenju, ali i sudova koji donose konačnu odluku.

Sa time se složio i zamenik republičkog javnog tužioca Milan Bojković, koji je rekao da je važna saradnja svih organa koji učestvuju u prikupljanju dokaza u prcesuiranju.

Potpredsednik AmCham Odbora za borbu protiv sive ekonomije Slobodan Doklestić kazao je da je regionalna saradnja takođe važna u cilju unapređenja rada, otkrivanju i sprečavanju nezakonitih trgovina, posebno prekogranične.

On je naveo da je, takođe, dobro da se razmene iskustva i primeni praksa koja postoji u susednim zemljama.

Doklestić je rekao da je na tom putu važna i saradnja privatnog i javnog sektora.

Menadžer za komunikacije kompanije NELT Marko Milanković je izjavio da je važno i podizanje svesti građana, koji treba da vode računa šta i gde kupuju, jer siva ekonomija izaziva mnoge probleme u privredi, kao i da je u tom smislu naproblematičnija roba široke potrošnje, promet robe na pijacama, šverc duvana, čokolade.

On je dodao da to ugrožava ne samo državu i velike kompanije, već i male porodične firme.

Protiv sive ekonomije ujednačenom sudskom praksom

Ministar pravde Nikola Selaković poručio je danas da je u borbi protiv sive ekonomije neophodna predvidivost pravnog sistema i ujednačena sudska praksa i da će u ovoj godini prvi put u prekršajnim sudovima biti naplaćeno više od tri milijarde dinara kazni.

Selaković je na otvaranju regionalne konferencije "Sledeća runda u borbi protiv sive ekonomije", poručio da je siva ekonomija jedan od indikatora nefukcionisanja ili lošeg funkcionisanja fiskalnog sistema cele države.

On je rekao da postoji dobra saradnja sa inspekcijskim službama koja je predviđana Zakonom o inspekcijskom nadzoru, kao i da će u ovoj godini prvi put u prekršajnim sudovima biti naplaćeno više od tri milijarde dinara kazni.

Selaković je poručio učesnicima konferencije da je važno da se zajednički stvori dobar i efikasan pravni sistem u službi građana i prvirede.

On je napomenuo da je siva ekonomija, inače, jedna od odlika regiona.

Ministar pravde je kazao da je nužna dodatna edukacija nosilaca pravosudnih funkcija za privična dela protiv privrede, s obzirom da je često u sporovima događa da advokatski timovi budu mnogo bolje pripremljeni od tužilaca i sudija.

Selaković je istakao da su zato neophodne specijalizacije i stalno usavršavanje tokom čitavog njihovog profesionalnog veka.

Kako kaže, mnogo krivična dela u privredi nisu redefinisana još iz perioda socijalističkog zakonodavstva, a kao primer je naveo poresku utaju, što je jedno od krivičnih dela koe ima najmanji broj osuđujućih presuda.

Selaković je podsetio da je u prethodnom periodu izmenjeno zakonodavstvo i naveo primer Krivičnog zakona kojima je onemogućeno da se, kao ranije, poreska utaja kvalifikuje kao zloupotreba službenog položaja.

Član Upravnog odbora AmCham u Srbiji Jelena Pavlović rekla je da bi prioriteti trebalo da budu povećanje predvidivosti sistema, borba protiv sive ekonomije i reforma javne uprave.

Ona je podsetila da je AmCham pre više od dve godine oformio Odbor za borbu protiv sive ekonomije u Srbiji, s obzirom da je ta tema ključna za stabilizaciju javnih finansija.

Pavlović je rekla da postoji odlučnost u Srbiji i da su započete sistemske promene, ali da je važno istrajati i sve sprovesti u delo.

Prema njenim rečima, nivo sive ekonomije je veoma visok u regionu, a u Srbiji za pet odsto više od proseka.

Ona je poručila da suzbijanjem sive ekonomije mogu da se uštede milioni evra i sačuvaju na stotine radnih mesta.

Pavlović je rekla da je veoma važno što su doneti brojni zakoni u toj oblasti, a među njima je najvažniji o inspekcijskom nadzoru čija će puna primena početi u aprilu 2016. godine.

Takođe, važno je što su predviđene pojačane inspekcije, kao i da je značajna uloga sudova i tužilaštva, jer se bez sudskog epiloga teško možemo očekivati suzbijanje sive ekonomije.

 Primetan napredak u borbi protiv sive ekonomije

Predsednik Odbora za borbu protiv sive ekonomije u Američkoj privrednoj komori AmCham Ivan Miletić izjavio je da su zbog sive ekonomije gubici na godišnjem nivou između 200 i 250 miliona evra, ali da je u poslednjih godinu ipo dana primetan napredak u suzbijanju crnog tržišta.

"I dalje gubici iznose od 200 do 250 miliona evra na godišnjem niovu i to su gubici za budžet države, odnosno sredstva koja su se mogla sliti u budžet", rekao je Miletić novinarima u pauzi konferencije.

On je istakao da je neophodna bolja koordinacija sudova i tužilaštva, kada je u pitanju borba sa sivom ekonomijom.

Miletić je rekao da je primetno značajno poboljšanje situacije u poslednjih godinu ipo dana što se tiče napora države da se izbori sa crnim tržištem, a primetni su i naporu granične policije MUP-a ali i Uprave carina, kada je u pitanju suzbijanje šverca i crnog tržišta.

"To smo primetili, a ono što je ostalo da se uradi je bolja koordinacija inspekcija, tužilaca i sudova kako bi ovi slučajevi imali sudski epilog jer bez toga rad inspekcija, carine i granične policije nema punu snagu", rekao je on.

Miletić je rekao da je nesporno da je potrebno više inspektora, odnosno da više ljudi bude obučeno i da postoji bolja koordinacija na terenu.

On očekuje da će Zakon o inspekcijskom nadzoru, čija će puna primena početi od aprila sledeće godine, dati značajne rezultate kada je u pitanju suzbijanje sive ekonomije.

Upitan kako bi mogao da se reši problem skladištenja zaplenjenog duvana, na koje su na panelu ukazali predstavnici službi za suzbijanje kriminala u Upravi kriminalističke policije, Miletić je rekao da se radi na poboljšanju procesa za skladištenje duvana, a da bi možda u tome mogla da pomogne privreda i donacijama omogući prostor u kome bi taj duvan mogao da bud skladišten.

Na panelu, posvećenom ulozi tužilaštva i sudova u borbi protiv sive ekonomije, načelnik Službe za suzbijanje kriminala u Upravi kriminalističke policije Zlatko Pantelić rekao je da ta služba ima dobru saradnju sa tužilaštvom i da je u ovoj godini ukupno oduzeto akcizne robe u vrednosti od 188 miliona dinara.

On je rekao da je bilo 503 zaplene duvanskih proizvoda, a da veliki problem često predstavlja to što se ne zna šta je raditi sa oduzetim duvanom odnosno gde ga skladištiti.

Koordinator u Poreskoj policiji Ivan Ivanović ukazao je da ta institucija ima odgovarajuća ovlašćenja ali da problem predstavlja manji broj izvršilaca i nedostatak infrastrukture.

Vođa tima u odeljenju za suzbijanje krijumčarenja u Upravi carina Zoran Krkeljić rekao je da ima dosta zaplene različite robe, ali da je najvažnija tehnika i obučeni ljudi kao i ovlašćenja. (Agencije)