BEOGRAD – Građani Srbije su ove godine više štedeli u dinarima nego u devizama, zato što su kamate bile veće nego na depozite u stranim valutama, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić ocenivši da je jezgro bankarskog sistema Srbije veoma stabilno.

Đukić je precizirao da je "jezgro bankarskog sistema stabilno, jer se kod 10 najvećih banaka, po visini bilansne sume, koeficijent adekvatnosti kapitala kreće od 15 do čak 40 odsto, imajući u vidu da je propisani minimum 12 odsto".

Razlog za veću štednju građana u dinarima su visoke kamate koje su se kretale i do sedam odsto godišnje na oročene dinare kod nekih domaćih banaka, kao i zbog toga što je dinar oslabio između 0,5 i 0,6 odsto prema evru i drugim devizama, u odnosu na prošlu godinu, rekao je Đukić Tanjugu povodom predsojeće Nedelje štednje.

Građani pažljivo prate i reagovanje NBS na deviznom tržištu koja interveniše prodajom ili kupovinom deviza da bi očuvala stabilnost kursa, dodao je.

Đukić je ukazao i da građani prave procenu kako i gde štedeti i na osnovu miljea u kome žive, a to su niska inflacija ispod dva odsto, aranžman s MMF-om, kojim se država obavezala da će održavati inflaciju na niskom nivou, zatim stabilan devizni kurs i uravnotežiti javne finansije, odnosno prihode i rashode budžeta.

Što se tiče kamate na deviznu štednju, Đukić je naveo da se ona kreće od 0,5 do jedan odsto na oročeni evro godišnje i tu najveću kamatu daju dve banke sa većinskim domaćim kapitalom – Komercijalna i AIK banka.

Ali, imajući u vidu da na kraju treba platiti porez od 15 odsto na prihod od kamate na oročenu deviznu štednju, gradajni se zbog toga odlučuju da depozite drže po viđenju, računajući da zbog eventualne krize ta sredstva budu što pre dostupna, smatra on.

Odgovarajući na pitanje kojim kriterijumima građani treba da se rukovode u odlučivanju u koju banku da polože svoju štednju, Đukić je rekao da je jedan od tih kriterijuma "koeficijent adekvatnosti kapitala", koje građani mogu proveriti na internet stranicama svake banke i za to ne treba posebno ekonomsko obrazovanje.

Na sajtovima banaka postoje izveštaji o poslovanju, koji se objavljuju šestomesečno i ukoliko je koeficijent adekvatnosti kapitala veći od  propisanog minimuma od 12 odsto, onda je ona sigurnija za štediše, objasnio je profesor Ekonomskog fakulteta.

Kod 10 najvećih banaka u Srbiji, po visini bilansne sume, koeficijent adekvatnosti kapitala se kreće od 15 procenata do čak iznad 40 odsto, što je slučaj kod AIK banke, a pet najvećih banaka je grupisano oko proseka od oko 21 odsto, što je jako dobro i garancija je da je jezgro bankarskog sektora vrlo stabilno, ocenio je Đukić.

Na pitanje šta je razlog pada kamata na dinarske depozite i kredite u odnosu na prošlu godinu, Đukić je rekao da su monetarne vlasti Srbije uspele delimično da utiču na pad kamata na dinarske kredite snižavanjem referentne kamatne stope NBS, koja je  trenutno 4,5 odsto, a krajem prošle godine iznosila je osam procenata.

"Nažalost, količina kredita koja se vezuje za referentnu kamatnu je jako mala. Srbija je visoko evroizovana zemlja, jer je 75 do 80 odsto kredita i kreditnih aranžmana je vezano za evro i treba se suočiti sa tom činjenicom koja će još dugo egzistirati na ovim prostorima", kazao je sagovornik Tanjuga.

Đukić je predočio da su kamate na neke dinarske kredite, koji su interesantni građanima, osetno smanjene, ali je to još daleko od kamata koje se nude u evrozoni i primetio da smo se najviše približili zoni evra po kamatama na stambene kredite.

Što se tiče privrede, gde kreditna aktivnost stagnira već treći mesec uzastopno, Đukić je istakao da kreditna aktivnost i ne može da raste ako imate stagnaciju privredne aktivnosti i ako ne postoji tražnja za izvoznim kreditima koji jedini mogu povući rast privrede.

U Srbiji se, posle recesije na početku godine, predviđa rast privrede od plus 0,5 odsto, ali pritom treba imati u vidu da je domaća privreda imala veliki pad posle prošlogodišnjih poplava, tako da je imala nisku početnu bazu za rast, primetio je Đukić.

"Pad kamatnih stopa za dinarske plasmane stanovništvu biće prisutan i dalje, velikim delom zato što pada životni standard i zbog toga što vrlo mali broj njih želi kredit, iako su kreditno sposobni", ocenio je Đukić i primetio da banke najviše nude i realizuju kredite za refinansiranje, ukoliko su kamate niže od onih po kojima su se građeni prethodno zadužili.

Zamoljen da prokomenatriše zašto banke radije svoj višak likvidnosti plasiraju  u državne hartije od vrednosti, nego u kredite privredi, Đukić je primetio da se banke samo ponašaju tržišno, ocenjujući da je osnovni razlog pad privredne aktivnosti, velika dugovanja i nenaplativi krediti realnog sektora.

Zbog toga deo banaka ne želi više da ulazi u još veće rizike plasirajući kredite privredi koja ih teško vraća, tako da im je sigurnije da višak plasmana ulažu u državne zapise, vodeći računa, između ostalog, o stabilnosti prikupljene štednje, zaključio je Đukić.

Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije, rekao je da je put ka ozdravljenju finansijskog sistema, kakav ima Srbija, jeste put u kome će i štediše sve više štedeti u domaćoj valuti, što je isplativije.

On je poručio domaćim štedišama da, zbog slabih efekata mera koje je donela Evropska centralna banka, ne treba skoro očekivati rast kamatnih stopa u evrima.

"Zdrav finansijski sistem zahteva mnogo veći nivo štednje u domaćoj valuti. Ako se većinom štedi u domaćoj valuti, onda se smanjuju valutni rizici u ukupnom finansijskom sistemu i što imate manje rizika u finansijskom sistemu, finansijske institucije i finansijsko posredovanje postaje jeftinije", rekao je Šoških povodom Nedelje štednje.

Objašnjavajući smisao prikupljanja depozita u domaćoj valuti, Šoškić je naglasio da je to uslov da bi došlo do ozbiljnijeg snižavanja kamata na kredite i cene provizija koje plaćamo bankama, napominjući da sve to što plaćamo bankama za usluge jednim delom pokriva i dodatni rizik koji postoji u našem bankarskom sistemu, a to je valutni rizik.

"Zašto? Zato što mi kao građani najčešće štedimo, a ja bih rekao nažalost, u stranoj valuti, nemajući poverenje u domaću iako je doba hiperinflacije već 20 godina iza nas. Nikako da se ponovo uspostavi to poverenje i ta težnja da ljudi štede u devizama, zapravo kreira izvore finansiranja za banke u devizama, pa banke onda prirodno žele da prebace taj valutni rizik na svoje korisnike kredita", objasnio je Šoškić, koji je i bivši guverner NBS.

Zbog toga su krediti sa deviznom klauzulom sa sobom nose rizik zbog mogućnosti da se promeni kurs te strane valute, što su najbolje iskusili korisnici kredita indeksiranih u švajcarskim francima, podsetio je Šoškić.

"Dakle, put ka ozdravljenju finansijskog sistema, kakav ima naša zemlja, jeste put u kome će i štediše sve više štedeti u domaćoj valuti i to je, kao što znamo, isplativije, što se vidi u raznim fazama prethodnih godina kada su pravljene komparativne analize, što NBS redovno čini da bi predočila šta je isplativije – štednja u dinarima ili u devizama", naveo je ugledni ekonomista.

Iz tih analiza bilo je evidentno da je štednja u dinarima bila isplativija, i ujedno doprinosi stabilizaciji finansijskog sistema zemlje, smanjenju rizika u finansijskom sistemu i takođe može uticati na smanjenje cene zaduživanja kod banaka, kroz pad kamatnih stopa i cene bankarskih usluga građanima i privredi, naveo je Šoškić.

Komentarišući negativnu baznu kamatu Evropske centralne banke (ECB) na evro, što je uslovilo da i kamate na depozite u evrima u bankama u Srbiji budu oko jedan odsto godišnje, Šoškić je ocenio da se trenutak rasta kamata u evrima možda odlaže, jer se pokazalo da plan ECB o upumpavanju oko 60 milijardi evra u banke u EU nije dao očekivane rezultate.

Postoji mogućnost da će se početak rasta kamata možda dodatno produžiti ili će se povećati količina novca koji se upumpava u bankarski sektor evrozone, ocenio je Šoškić i podsetio da je ECB prvobitno planirala da podstakne rast privrede EU preko finansijskog sektora upumpavanjem preko 1.000 milijardi evra.

"To je i poruka za naše štediše, koji razmišljaju da li da štede u jednoj ili drugoj valuti. U evrima uskoro ne treba očekivati rast kamatnih stopa", poručio je bivši guverner NBS.

Odgovarajući na pitanje šta je potrebno da kamate na dinarske kredite počnu osetnije da padaju, Šoškić je rekao da se desi više stvari, ali je najvažnije da NBS dodatno relaksira monetarnu politiku, odnosno, da dodatno obori referentnu kamatnu stopu.

Prostor za smanjenje referentne kamatne stope postojao je i pre dve godine, kada je inflacija bila ispod granice cilja, ali je dobro i što NBS sada to čini i da nastavi dalje da obara repo stopu, jer to neposrednije utiče na cenu kredita u dinarima, reako je Šoških i skrenuo pažnju da je kamata u dinarima opterećena ukupnim rizikom finansijskog i bankarskog sistema u zemlji.

Deo tog problema su nagomilani nenaplativi krediti, koje banke imaju, kao i vrlo veliki valutni rizik, napomenuo je Šoškić, koji smatra da bi za rešavanje nenaplativih kredita u bankama inicijativu trebalo da pokrene država, ali na kraju banke su te koje moraju da se potrude da očiste svoje bilanse i rasterete svoje poslovanje.

Na pitanje da li će dinar ostati stabilan u narednom periodu, Šoškić je rekao da veruje, ukoliko kreatori ekonomske politike u zemlji nastoje da održe makroekonomsku stabilnost, kroz fiskalnu konsolidaciju i rast izvoza i ekonomske aktivnosti, da će sve to doprineti stabilizaciji kursa.

NBS ima dovoljno deviznih rezervi da može da spreči kratkoročne oscilacije deviznog kursa, koje centralna banka ne treba da sprečava u potpunosti, jer to nije monetarni režim u kojem se nalazi naša zemlja, zaključio je Šoškić. (Agencije)