U bilansu sistemski relevantnih grčkih banaka postoji rupa od najmanje 4,4 milijarde evra, saopštila je Evropska centralna banka. Procjena se oslanja na pretpostavku da će grčka privreda do 2016. ostati u recesiji, ali će 2017. zabilježiti rast od 2,7 odsto. Ukoliko se privreda bude sporije oporavljala, bankama će biti potrebno 14,4 milijarde da bi ispunila regulacione standarde EU.

Pogođene su četiri velike nacionalne banke: National Bank of Greece, Eurobank, Alphabank i Piraus Bank. Provjera bilansa za koju je zadužena ECB je uslov za rekapitalizaciju banaka do kraja 2015. godine. Zbog toga je kao treći paket pomoći Grčkoj predviđena suma od maksimalno 25 milijardi evra.

Strah akcionara od 'podržavljenja' banaka

Atinska štampa je pozitivno reagovala na procjene evropskih bankarskih nadzornih organa. „Testovi su ispali bolje nego što smo očekivali“, piše dnevnik To vima. Televizijska stanica Alfa vidi „zeleno svjetlo za rekapitalizaciju“. Optimista je i Panajotis Petrakis, profesor ekonomije na Atinskom univerzitetu, koji u razgovoru za DW kaže da prema njegovim najnovijim proračunima, bankama treba oko šest milijardi, te da će privatni investitori moći da daju novac. „Mislim da su se banke još i prije provjere raspitale da li su investitori na vidiku“.

Pri tome atinska berza u petak nije pružala povoda za optimizam. Akcije banaka su bile u minusu i do 12 odsto. Vasilis Georgas je u izveštaju za bankarski portal Capital.gr napisao da je to samo korekcija nakon oktobarskog porasta od 42,9 odsto.

Panajotis Petrakis smatra da je ovaj minus i izraz straha dosadašnjih akcionara od daljeg podržavljenja banaka – ukoliko se ne nađu privatni investitori. U tom slučaju bi morao da priskoči u pomoć državni fond za spasavanje banaka HFSF, a on od poslednje rekapitalizacije 2014. praktično fungira kao – veliki bankarski akcionar.

Neprijatan dio posla se odlaže

Da bi raspršila te brige, vlada Aleksisa Ciprasa je još i prije najave provjere koju vrši ECB podnio parlamentu nacrt zakona kojim se postavlja pravni okvir za rekapitalizaciju. On je usvojen velikom većinom glasova – samo su komunisti i pripadnici desničarske Zlatne zore glasali protiv njega. Nažalost, u tom zakonu se odnos države i privatnih investitora ne reguliše dovoljno detaljno, a HFSF će pokušati da i poslije rekapitalizacije zadrži svoju dominantnu poziciju, tvrdi profesor Petrakis.

Ministar finansija Euklid Cakalotos je u parlamentu rekao samo: „Kontrola banaka je neophodna, ali ne bi trebalo da ide tako daleko da odvraća privatne aktere od investiranja.“ Regulisanje odnosa snaga se samo odgađa. Ali, to odgađanje ne doprinosi vraćanju povjerenja u banke, dodaje Petrakis.

Reforme u Grčkoj brzinom puža

Zbog suviše sporog sprovođenja obećanih reformi, vjerovatno će biti odložena uplata iduće rate kredita Grčkoj. Ciprasova vlada obećava poboljšanje, ali mnogi su sumnjičavi. To ni izdaleka nije jedino otvoreno pitanje. Velike diskusije se vode i oko trulih kredita čija je ukupna suma – prema ekspertima ECB – dostigla 107 milijardi evra i tako premašila sve dosadašnje procjene.

Drugim riječima: Više od 50 odsto kredita se više ne otplaćuje. Pri tome uspjeh rekapitalizacije dijelom zavisi i od ophođenja sa trulim kreditima za nekretnine, podsjeća direktor Odbora ECB-a za nadzor banaka, Ramon Kintana, u razgovoru za Capital.gr.

Ali, on ne želi da određuje pravac kojim treba ići. U svakom slučaju, važno je da se najavljene reforme i sprovedu kako ne bi bilo ugroženo povećanje privrednog rasta. Prema informacijama lista Etnos, premijer je čak rekao da zaplijena nekretnina ne dolazi u obzir, da želi političko rješenje i da neće dopustiti „da ljudi izgube svoje kuće“.

Nema bonusa za menadžere

Novi zakon o rekapitalizaciji predviđa pokrivanje troškova za zarade bankara, pri čemu one neće smjeti da budu veće od plate guvernera centralne banke. Osim toga, zabranjuju se bonusi za bankarske menadžere – ako su banke upućene na državnu pomoć. U tom slučaju će biti zabranjeni čak i mali automobili kao službena vozila.

Sljedeći dani će biti odlučujući za predstojeću rekapitalizaciju. Najkasnije do petka, grčke banke će javiti Evropskoj centralnoj banci kako će obezbijediti novac za zatvaranje rupa u kapitalu. Ukoliko se pojavi dovoljno privatnih finansijera, evropski poreski obveznici će biti rasterećeni. Sljedećeg ponedjeljka bi trebalo da se održi sastanak ministara finansija evrozone posvećen Grčkoj.

Tu bi trebalo da se detaljno prouči koliko je Atina bila uspješna u sprovođenju mjera štednje. Zbog suviše sporog sprovođenja obećanih reformi, vjerovatno će biti odložena uplata iduće rate kredita Grčkoj. Ciprasova vlada obećava poboljšanje, ali mnogi su sumnjičavi.

U trećem paketu pomoći za Grčku stoji crno na bijelo: premijer Aleksis Cipras obavezuje se da će sprovesti 223 mjere štednje i reformi do 2018. godine, koje su precizno navedene i to sa tačnim rokovima. Čak 48 tih mjera trebalo bi da bude sprovedeno do sredine oktobra kako bi međunarodni kontrolori pravovremeno mogli da započnu sa kontrolom reformskih napora Grčke i da do sredine novembra o tome podnesu izvještaj ministrima finansija država-članica evrozone.

Grčka je zauzvrat trebalo da u oktobru dobije prvu ratu pomoći u iznosu od dvije milijarde evra i još jednu milijardu u novembru. Međutim, prema pisanju njemačkog lista „Zidojče cajtung“, Atina kasni sa ispunjavanjem svojih obaveza. Do sada je navodno pokrenula samo 14 od ukupno 48 obećanih mjera.

U Grčkoj je taj članak iz njemačkih novina izazvao oprečne reakcije. U utorak ujutro (27.10.), grčko Ministarstvo finansija saopštilo je da je 90 odsto obećanih reformi pokrenuto. Ipak, samo nekoliko sati kasnije, objavljeno je da će vlada tek sad po hitnom postupku uputiti u parlament zakone o preostalim reformama. A i tu su sporne mjere štednje očigledno izostavljene.

Iz jednog u drugi džep

Dimitra Kadu, glavna urednica ekonomskog internet-portala Capital.gr objašnjava da je razlog za kašnjenja to što su reforme složene i nemoguće ih je pokrenuti u tako kratkom roku – pogotovo ako se uzme u obzir da Ciprasova vlada mora za kratko vrijeme da ispravi propuste svih bivših vlada. Osim toga, kaže Dimitra Kadu, još uvijek su otvorena pitanja koja se tiču burne unutrašnjopolitičke reakcije, recimo kod poreza na privatne škole, liberalizacije apotekarske djelatnosti ili ukidanja poreskih povlastica u poljoprivredi.

Kako bi ublažio te reakcije, lijevo orijentisani Cipras obećao je u predizbornoj kampanji da će staviti na led sporne mjere štednje i umjesto njih uvesti „zamjenske mjere s istim efektom“. Kod privatnih škola to konkretno znači da je prvobitno uvedeni porez zamijenjen drugom mjerom koja donosi isti iznos u državnu kasu.

Ali u predizbornoj kampanji niko nije želio da otkrije kako bi te zamjenske mjere trebalo da izgledaju i odakle će se finansirati. Aleksis Papahelas, direktor grčkog lista „Katimerini“, kaže da se vlada zbog toga sada našla u problemima: „Politička argumentacija je jedna stvar, ali je sasvim druga stvar agitacija s ispravnim brojkama.“ On objašnjava da vladina politika nailazi na negativne reakcije, pa zato vlada pokušava da vrluda po načelu: „Iz desnog u lijevi džep“.

Cipras traži podršku u inostranstvu

Tokom posjete francuskog predsjednika Fransoa Olanda Atini 23.10., Cipras je otvoreno govorio o spornoj konsolidaciji nenaplativih bankarskih kredita i izjavio da on ne želi da Grčku pretvori u „arenu za smaknuća“. Čini se da je Oland za to imao razumijevanja. On je zamolio za „fleksibilnost za Grčku“, recimo kod pitanja od koje vrijednosti nekretnine dužnik uživa zaštitu od prinudne prodaje te nekretnine.

Manje razumijevanja pokazao je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis za vrijeme svoje nedavne posjete Atini. On je upozorio na neophodnost ubrzanja reformi i opasnost od posezanja za rezervama banaka. Takođe je odbio prijedlog reforme penzionog sistema na račun poslodavaca. Grčki mediji odmah su ga prozvali „letonskim izaslanikom Angele Merkel“. (Izvor: Deutsche Welle)