Tijekom protekle dvije godine opadajući neto izvoz uglavnom je imao negativan utjecaj na rast BDP-a u SAD-u. Negativni utjecaj se intenzivirao početkom ove godine uslijed jačanja dolara koje je započelo sredinom prošle godine.
Piše: Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)
Zahvaljujući snažnom rastu domaće potražnje ekonomija nastavlja rasti visokim stopama koje osiguravaju poboljšanje tržišta rada. Ipak, ovdje se postavlja pitanje koliko dugo će neto izvoz nastaviti padati i do koje razine će imati negativan utjecaj na američki BDP? Postoje li naznake da je negativan utjecaj pada neto izvoza počeo slabiti ili bi se on mogao dodatno povećati u budućnosti? Kako to sve utječe na Fed i donošenje odluke o skorom dizanju kamatnih stopa?
Dosadašnja trgovinska kretanja
Kao što se može vidjeti na Slici 1, u prvoj polovici 2015. godine pad realnog neto izvoza roba i usluga oduzeo je gotovo 1%-tni bod od realnog godišnjeg rasta BDP-a. Iako je oštar pad neto izvoza u 1. kvartalu djelomično rezultat štrajkova u lučkim postrojenjima na Zapadnoj obali, za glavninu pada izvoza zaslužna je snažna aprecijacija USD od gotovo 15% koja je smanjila kompetitivnost američkih roba i usluga na međunarodnom tržištu.
Kao što se može vidjeti na Slici 2, smanjenje neto izvoza rezultat je istodobnog smanjenog rasta izvoza i povećanog rasta uvoza roba i usluga za što je direktno zaslužna aprecijacija USD.
Na smanjenje neto izvoza vjerojatno su utjecali i relativni trendovi rasta BDP-a u SAD-u i ostatka svijeta u ovoj godini. Očekivani rast BDP-a u SAD-u ove godine malo je bolji od ostvarenog rasta prošle godine, dok je očekivani rast u ostatku svijeta malo lošiji (Slika 3).
Općenito gledano promjena izvoza i uvoza roba i usluga ovisi o promjeni potražnje na stranim i domaćem tržištu te promjenama relativnih cijena roba i usluga. Konkretno, uvoz SAD-a ovisi o promjenama domaćeg dohotka (rast BDP-a SAD-a) i relativnim cijenama (promjene u realnom trgovinski ponderiranom tečaju USD).
Isto tako izvoz SAD-a ovisi o promjenama dohotka u ostatku svijeta (rast BDP-a u ostataku svijeta) i relativnim cijenama (promjene u realnom trgovinski ponderiranom tečaju USD). Prema Fedu, smanjenje rasta BDP-a u ostatku svijeta za 1 postotni bod smanjuje rast BDP-a u SAD- za otprilike 0,2 postotna boda, dok 10%-tna aprecijacija USD smanjuje rast BDP-a u SAD-u za otprilike 0,5 postotnih bodova.
U odnosu na 2014. pad neto izvoza u 2015. vjerojatno će imati veći negativan utjecaj na američki BDP s obzirom da rast domaćeg BDP-a i aprecijacija USD utječu na rast uvoza, dok pad rasta BDP-a u ostatku svijeta i aprecijacija USD utječu na smanjenje izvoza. Negativan utjecaj pada neto izvoza vjerojatno će se nastaviti i nakon ove godine.
Prema Fedu, najviši utjecaj aprecijacije USD na neto izvoz događa se 3-4 kvartala nakon same aprecijacije. To bi značilo da bi se najviši utjecaj aprecijacije USD iz druge polovice 2014. i prve polovice ove godine trebao osjetiti za tri do šest mjeseci. To ujedno znači i smanjenje negativnih utjecaja u 2016. godini i kasnije. Stvarna kretanja ovisit će o daljnjoj aprecijaciji USD, a očekivanja Feda prikazana su na Slici 4.
Implikacije za Fed
Postoji nekoliko implikacija neto izvoza na odluke Feda. Prema očekivanjima, negativni efekti bi trebali ostati u 2015. i dobrom dijelu 2016. godine, ali bi nakon toga trebali oslabiti ukoliko se ponovno ne dogodi oštra aprecijacija USD koju smo vidjeli u drugoj polovici 2014. i početkom 2015. godine. Pored toga, bitno je uočiti da promjena tečaja USD ima veći utjecaj na rast BDP-a od promjene rasta BDP-a u ostatku svijeta. Bez obzira na to, implikacije za Fed u ovom slučaju su ograničene.
Od kraja prošle godine Fed je snizio očekivanja o rastu s 2,8% na 2,1% u 2015. i s 2,75% na 2,3% u 2016. godini. Glavni razlog za to je vjerojatno oštra aprecijacija USD. Iako su moguća daljnja blaga smanjenja rasta, vjerojatno je najveći dio dosadašnjih kretanja, uključujući i negativan utjecaj pada neto izvoza, uključen u očekivanja Feda.
Glavno pitanje ostaje hoće li domaća potražnja ostati dovoljno velika da kompenzira negativan utjecaj pada neto izvoza što je potrebno za ostvarivanje rasta BDP-a iznad potencijalnog. Kako stvari trenutno stoje, vjerojatno hoće. Osobna potrošnja i dalje je poprilično dobra, a rast zaposlenosti utječe na rast dohotka kućanstava koji se nalazi na razinama prije financijske krize.
Kretanja na tržištu nekretnina također su obećavajuća, zajedno s prvim znacima oporavka kapitalnih ulaganja (narudžbe kapitalnih dobara). U tom kontekstu mogućnost dizanja fed funds stope na sjednici u prosincu i dalje je prisutna. Ipak, vjerojatnost za dizanje prije kraja godine malo je pala u odnosu na prethodne mjesece uslijed problema oko povišenja ograničenja državnog duga i promjene proračuna te neizvjesnosti na tržištima u razvoju. (Izvor: Banka.hr)
