BEOGRAD – Ovu godinu obilježiće rat valuta, koji može biti drastičniji, jači i ima veće ekonomske posljedice nego konvencionalna oružja, izjavio je profesor Beogradske bankarske akademije Ismail Musabegović.

„Kad jednom uništite valutu neke zemlje, uništili ste cijelu ekonomiju i to se zna“, rekao je Musabegović i naveo primjer da je rat valuta jedan od mehanizama kako da se utiče na promjenu stava Rusije, što se i događa.

„To, međutim, nije rat između dvije strane. Ima mnogo zemalja u istom miljeu“, rekao je on pomenuvši Kinu i SAD, odnosno juan i dolar, ali i japanski jen i dolar.

„Cijeli svijet je unakrsno trgovanje valutama koje je postalo neizvjesno“, navodi ovaj profesor.

Prema njegovim riječima, drastičan pad ruske rublje je samo posljedica, jer je ruska valuta prije svega pala uvođenjem sankcija što je, kako je primjetio, geopolitički događaj koji je inicirao sukob u Ukrajini.

„Rusiji se i geopolitički želi nauditi kroz smanjenje vrijednosti rublje, a to prije svega može kroz smanjenje vrijednosti roba koje ona izvozi. To je na prvom mjestu nafta i gas, kao i ostala rudna bogatstva kojim snabdijevaju svijet“, rekao je Musabegović.

On je dodao da Rusiju dodatno muči to što sad imaju i troškove vezano za vojne operacije na Bliskom Istoku.

Profesor smatra da će vrijednost rublje i dalje slabiti, a komplikuje i to što se u Rusiji i američka i ruska roba deklarišu u dolarima, pa cijena ne pada samo u rubljama nego i izraženo u dolarima.

„Ako je nafta bila 60 dolara za barel početkom godine a danas je ispod 27 dolara, imate i smanjenu cijenu same sirovine i cijeli postupak obezvređivanja rublje – dakle, dupli efekat. Zato kažem da je rat valuta razorniji od konvencionalnih oružja i od balističkih raketa“, rekao je Musabegović.

On je ukazao da je i Srbija taj problem iskusila tokom sankcija devedesetih, a i dan danas, kazao je, ima posljedice.

Govoreći o ulozi centralnih banaka, Musabegović je rekao da neke od njih brane kurs, a neke ne, ali i istakao da je dosadašnja ekonomska istorija pokazala da nijedna na duži rok nije mogla da odbrani kurs valute, pa je, prije ili kasnije, odustala.

„Kad dođe do oscilacije kursa centralne banke kupuju ili prodaju devize, a to znači da prodaju i devizne rezerve. U tom smislu, država relativno brzo može da bude žrtva velikih investicionih fondova, takozvanh hedž fondova, koji spekulacijama dodatno utiču na smanjenje vrijednosti valuta. Pri tom, kroz određene tehnike trgovanja ostvaruju ogromne zarade“, rekao je Musabegović.

On je podsjetio da je jednom prilikom američki milijarder Džordž Soroš za jedan dan „napao“ funtu i za taj dan zaradio milijardu dolara.

Musabegović je podsjetio i da Kina prolazi kroz tranziciju iz jednog ekonomskog modela u drugi, odnosno radi transformaciju od industrijsko izvozne orijentacije ka razvoju unutrašnjeg tržišta i potrošnje.

„To je dovelo do globalnog problema, jer je povuklo smanjenje potreba za sirovinama i to je problem zemalja koje su izvoznice sirovina, uključujući i naftu. Kao domino efekat povuklo je pad svih cijena koje su gurale privrede izvoznice sirovina u pad. To je prije svega Rusija sa energetikom, plus problem sankcija Zapada, plus odnos s Turskom, plus učestvovanje u ratnim operacijama na Bliskom Istoku“, naveo je on.

SAD blokira njihova „snaga“

Musabegović navodi da su nulte kamate ili kamate blizu nule, kao što je slučaj u evrozoni, znak da je privredi potrebna pomoć monetarne politike, dodajući da Evropa i dalje olakšava monetarnu politiku, pa Evropska centralna banka ubrizgava u zemlje evrozone oko 60 milijardi evra mjesečno.

„I dalje se ne vide naznake da ECB planira da prestane da pomaže ekonomiji. To znači da procenjuju da je privreda EU još u nekoj fazi problema i da im monetarna politika mora pomagati“, rekao je Musabegović.

S druge strane,na drugom kontinentu, u SAD gdje su kamate takođe bile blizu nule, došlo je do preokreta trenda, pa je američki FED u decembru podigao kamatu za 0,25 odsto, a to blago povećanje kamate je znak normalizacije ekonomskih tokova.

„Tendencija povećanja kamata je normalizacija ekonomskih tokova, jer u ekonomiji nije normalno da kamate budu nula. Kamate blizu nule su, s jedne strane pozitivne, jer je jeftinije zaduživanje, ali s druge, povećavaju rizik od deflacije, donosno negativne inflacije“, objasnio je on.

Kao i visoka stopa inflacije, istakao je, i deflacija je negativna za ekonomiju.

„Japan je godinama imao kamate blizu nule i osnovni problem im je deflacija, odnosno, cene stalno padaju, a to nije dobro za ekonomiju, jer se smanjuje i proizvodnja i broj radnika i svi impute koji ulaze u proizvodnju. Tako, umesto da proizvodnja raste, ona praktično pada“, rekao je Musabegović.

Pitanje je, međutim, rekao je on, da li je tajming povećanja kamata dobar.

„Oni su to uradili krajem decembra, a već je u januaru stanje na svetskim berzama krhko„, istakao je Musabegović.

Tu, kako je naveo, javlja i problem kursnih, pa je cijele prošle godine, objašnjava, dolar jačao u odnosu na sve valute, a posebno u odnosu na evro, i on je za 15- 20 odsto jači nego prije godinu-dve.

„Jak dolar je znak da je američka privreda jaka, ali s druge strane, to privredi i smeta, jer je njihova roba nekonkurentna. Zato postoji otpor jakom dolaru u privrednim krugovima u SAD i želja da se dolar oslabi, kako bi se povećala konkurentnost“, rekao je Musabegović ističući da je isti je slučaj i sa Evropom i sa ostalima.

Da bi se kamate u evrozoni povećale, odnosno, da bi se odustalo od kvantitativnog olakšavanja, zaključuje on, morali bi da postoje indikatori koji govore o oporavku realne ekonomije.

Svijet se neće vratiti u recesiju kao 2008.

Bez obzira na pesimizam koji se u poslednje vreme primećuje među ekonomistima i stručnjacima, buduća ekonomska kretanja u svetu neće doći u fazu koju karakteriše recesija koja je postojala od 2008. godine, smatra dekan Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić.

"Bez obzira na pesimizam koji ispoljava značajan broj naučnika iz oblasti ekonomije, lično očekujem da će doći do usporavanja rasta, ali će do rasta doći. Prema tome i prema svim vodećm ekonomskim indikatorima uključujući kretanje berzanskih indeksa  kao važne indikatore koji ukazuju na očekivanja, buduća kretanja neće doći u fazu koju karakteriše recesija kakvu smo imali od 2008. pa nadalje", rekao je Hanić Tanjugu.

Osvrćući se na teme Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, on je kazao da kao i uvek, ekonomisti po pravilu ne mogu da dođu do  zajedničkih rešenja i da sada postoje oprečna mišljenja, kao i da pojedine zemlje vode različite ekonomske politike.

"Ono što stvara veliku neizvesnost to je kretanje vrednosti indeksa na berzama koji su ranije opadali velikom brzinom i to je slalo poruke i investitorima i potrošacima koji mogu snažno da utiču na ekonomske tokove. Ekonomiste najviše zabrinjava to što je MMF snizio projekciju očekivanih stopa privrednog rasta na globalnom nivou, ono što se dešava u Kini, mnogo brži rast zaduženosti, odnosno javnog duga, a stopa privrednog rasta se usporava i ona je niža od rasta javnog duga", kaže Hanić.

On navodi da su zemlje danas suočene sa visokim stepenom zaduženosti i relativno je mali prostor za delovanja iz ugla fiskalne politike, ali i učinci monetarne politike su relativno manji jer su iscrpljenje mogućnosti koje su do sada korišćene.

Hanić je kazao da se pokazalo da se različito interpretira kakve poruke šalju signali sa berzi.

"Na osnovu toga kakve projekcije izvodimo, lično mislim da će ono o čemu će se najviše voditi rasprava ubuduće i što nije bilo preporuka ili opšte prihvatljivo i uveren sam da neće biti prihvaćeno od glavnih kreatora ekonomske politike i monetarnih vlasti centralnih banaka EU ili pojedinih zemalja – je kakvu politiku voditi što se tiče kamatnih stopa i kako uticati na to da se pronađu rešenja ili spreči usporavanje privrednog rasta, podstakne privredni rast i da se razvije scenario", kazao je Hanić.

On je istakao da je to ključno.

"U najnepovoljnijem slučaju, ukoliko se u narednom periodu desi da berzanski indeksi probiju kritičnu granicu svog kolebanja, a to je pad za 10 odsto, onda to može da ima višestruko nepovoljne posledice porasta neizvesnosti i preusmeravanje tokova kapitala sa sve nepovoljnim posledicama na privredni rast", smatra Hanić. (Agencije)