ABU DABI – Cijene nafte će se duže nego što je očekivano zadržati na niskom nivou, izjavila je danas direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard.
„Ne samo što su cijene nafte izgubile dvije trećine vrijednosti, već i faktori koji ukazuju na odnos ponude i tražnje sugerišu da će se duži period zadržati na niskom nivou“, izjavila je Lagard na jednom forumu u Abu Dabiju, prenosi agencija „Bloomberg“.
Iz tog razloga je, prema njenim riječima, neophodno da države-proizvođači nafte smanje zavisnost od naftnih prihoda za punjenje svojih budžeta.
Ona je istovremeno apelovala na države-proizvođače nafte iz Persijskog zaliva da smanje budžetsku potrošnju i povećaju prihode kroz uvođenje novih poreza.
Lagardova je rekla da bi šest članica Savjeta za saradnju u Persijskom zalivu (GCC) trebalo da uvede jednak porez na dodatu vrijednost, koji bi, u kombinaciji sa porezom na imovinu i na korporativnu dobit, doprinio punjenju nacionalnih budžeta.
Šefica MMF-a je ukazala na to da su države-izvoznice nafte na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi izgubile prošle godine preko 340 milijardi dolara u prihodima od nafte, što odgovara udjelu od 20 odsto njihovog zajedničkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenosi francuska agencija Frans pres.
Globalne cijene nafte su u proteklih pola godine pale za 44 odsto, što je primoralo Saudijsku Arabiju da ukine subvencije za energente i razmotri prodaju državnih hartija od vrijednosti. Ujedinjeni Arapski Emirati su takođe ukinuli subvencije za gorivo.
„Cijena američke „lake“ nafte WTI bi u ostatku godine trebalo da se kreće u rasponu između 25 i 45 dolara barel, iako je moguć njen kratak pad ka nivou od 20 dolara“, navodi se u izvještaju Nacionalne banke Abu Dabija o globalnim investicionim perspektivama za 2016. godinu.
Inače, cijene nafte su početkom sedmice na međunarodnim tržištima blago porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) prognozirala pad američke proizvodnje iz škriljaca u ovoj i sljedećoj godini, što bi moglo umanjiti prekomjerno snabdijevanje na globalnom nivou.
IEA je uu srednjoročnim prognozama procijenila da će proizvodnja nafte iz škriljaca u SAD-u pasti u ovoj godini za 600.000 barela dnevno, a u 2017. za još 200.000 barela dnevno.
Ta se procjena nadovezala na prošlonedjeljni podatak o padu broja aktivnih bušotina u SAD-u na najniži nivo od decembra 2009. godine. Dodatnu je podršku naftnim tržištima pružio skok indeksa na svjetskim tržištima dionica u ponedjeljak, čime je nastavljen rast od protekle sedmice i pojačan optimizam na robnim tržištima.
„Pozitivno raspoloženje na tržištu dionica i uticaj manjeg broja bušotina u SAD-u donekle su poduprli cijene nafte“, zaključio je Hans van Cleef iz holandskog ABN Amroa. Raspoloženje je ipak i dalje prilično suzdržano, s obzirom na usporavanje potražnje, upozoravaju analitičari.
„Oštro usporavanje rasta potražnje u posljednjih nekoliko mjeseci (posebno za benzinom) ključna je karakteristika našeg pesimističnog raspoloženja i očekivanja da će trebati više vremena da se tržište uravnoteži. Posebno su izraženi izazovi na području kineske potražnje koja u posljednje vrijeme bilježi nekoliko negativnih trendova“, napisali su u bilješkama analitičari Morgan Stanleya.
Nafta bi za 40 godina mogla biti besplatna
U svijetu ima previše nafte, a s obzirom da su u posljednjih nekoliko godina napravljeni veliki pomaci u korištenju obnovljivih izvora energije, za 40 godina bi nafta mogla biti besplatna, rekao je analitičar Forebsa Džon Mauldin.
Mauldin je napomenuo da se ne zna kada i da li će se uopšte cijene nafte oporaviti. Neki uvaženi analitičari smatraju da će se u narednim godinama cijene nafte kretati u rasponu od 30 do 60 dolara.
Sve veći udio u globalnoj proizvodnji energije imaju gas, solarna energija i energija vjetra, pri čemu se očekuje da će u narednih deset godina solarna energija doživjeti najveću ekspanziju, prenosi AP.
Dugoročno gledano, nafta bi praktično mogla biti besplatna zato što ćemo imati veliki broj zamjena za fosilna goriva, ocijenio je Mauldin. (Agencije)
