Većina nas je čula uzrečicu "inoviraj ili umri". Iako na prvu djeluje pomalo ekstremno, istina je da inovacija zapravo nema alternativu. Osobno, svaki dan nastojim napraviti nešto novo, pri čemu podrazumijevam i poboljšanja postojećeg. Bez obzira hoćete li krenuti s poboljšanjem postojećih poslovnih procesa, proizvoda i usluga ili ćete se odlučiti na osmišljavanje nečeg potpuno novog, svaki pokušaj da budete bolji će donijeti rezultate.

Piše: Helena Šmit, direktor Odjela poreskog savjetovanja kompanije "Deloitte" u Hrvatskoj

Inovacija nije nova stvar. Deloitte je, primjerice, već prepoznat kao tvrtka koja rješavanju najkompleksnijih problema svojih klijenata pristupa na inovativan način. Inovativnost kao filozofiju smo tijekom godina ugradili u cjelokupno poslovanje naše tvrtke. Za nas ona znači raditi nove stvari ili raditi postojeće stvari na nove načine.

Pitanje koje se nameće glasi zašto je potrebno posebno imati u vidu inovaciju kao dio strategije, kada ionako brzo odgovaramo na potrebe naših klijenata, odnosno spontano radimo na poboljšanjima naših usluga?

Zbog fundamentalnih promjena do kojih je došlo posljednjih godina, inovacija mora biti ugrađena u srž poslovnih procesa, ona mora biti dio strategije. Svakodnevno svjedočimo promjenama u tehnologiji, koje su u korijenu promijenile način na koji si tvrtke međusobno konkuriraju, približile kupce i dobavljače. Uz to regulativa se tako brzo mijenja u određenim područjima te se moramo brzo prilagoditi. Inovacija je uvijek bila prisutna, ono što se promijenilo je dinamika kojom inovacija sada nastupa.

Razmislite samo o svojim životima te kako nove inovacije već imaju ogroman utjecaj na vaš život. Sjetite se, primjerice, prvih mobitela čija je glavna funkcija bila uspostava poziva i slanje sms poruka, dok današnji primarno služe kao platforma za komunikaciju putem interneta, pri čemu telekom operateri bilježe pad prihoda od poziva i poruka.

Diskontinuitet (Disruption) – proces koji se ne može izbjeći

Sintagmu "Inovacija kroz diskontinuitet" prvi je put spomenuo profesor Clayton Christensen još 1995. godine, kako bi opisao proces u kojem proizvod ili usluga životni ciklus započinju u svojoj najjednostavnijoj formi na dnu tržišta kako bi se bolje pozicionirali i naposljetku zamijenili etablirane konkurente.

Kompanije poput Googla, Amazona ili LinkedIna su propitkivale status quo, istodobno prigrlivši tehnologiju, kako bi utjecale na način na koji tražimo informacije, izazov u profesionalnoj karijeri, komuniciramo s klijentima i u konačnici i kako kupujemo.

Osim što je promijenio način na koji dolazimo do informacija, Google je svojom uslugom Adwords promijenio i način oglašavanja, obogativši ga novim kanalom. Nakon što je započeo s kompjuterima, Apple je ušao na tržište mobilnih telefona i napravio revoluciju na tržištu komunikacija s IPhoneom. H&M je napravio pravu revoluciju sa svojim suradnjom s najvećim imenima dizajnerske scene i spojio je nespojivo: visoku modu i svima dostupan brend.

Kako postati inovator

Moramo razumjeti da inovacija nije nešto rezervirano samo za tehnološke brandove. Ona je dio sadašnjeg globalnog poslovanja. Jedna poslovna škola u Americi je procijenila da 40 posto današnjih Fortune 500 kompanija neće postojati u sljedećih 10 godina. Kakav će to imati utjecaj na nas? Ako znamo da će se to dogoditi na koji način možemo isplanirati u naše poslovanje već sada?

Svaka tvrtka bi u sklopu svoje strategije trebala podržavati kulturu inovacija, kreativnost i umrežavanje. Jako puno ovisi o korporativnoj kulturi koju pojedina tvrtka njeguje te načinu na koji pridaje ili pak ne pridaje važnost inovaciji. Koliko god smo trenutno uspješni u tome što radimo, moramo biti svjesni da nećemo moći idućih 10 godina klijentima pružati te iste usluge i biti jednako uspješni.

Citirat ću Bill Gatesa: "Uspjeh je loš učitelj, on zavede pametne ljude da misle kako ne mogu izgubiti. Ono što inovatori pokušavaju je zamijeniti uspjeh ponovnom inovacijom."

Budući da smo globalna tvrtka, na našem lokalnom tržištu možemo pružiti iskustva većih tržišta pa smo tako odlučili na CFO konferenciju, u organizaciji Deloittea i Banke, pozvati Vimi Grewal-Carr, voditeljicu Deloitte inovacija u Velikoj Britaniji. Vimi, koja ima bogatio iskustvo u samom procesu inovacije, tako navodi 4 koraka koja su u procesu inovacije neizbježna:

    Razumijevanje – očitavanje okruženja

Kako bi bili u stanju to postići moramo u potpunosti razumjeti promjene koji nastaju na našem tržištu i na tržištima naših klijenata. Identificirali smo ključne globalne trendove te se počeli aktivno mijenjati od toga da budemo onaj koji isporučuje znanje do stranke koja integrira znanje. Očitavanje okruženja nije jednokratna aktivnost. Trebamo sve naše ljude da nam pomognu dobro iščitavati te znakove i kao i načine kako se tržište razvija.

    Fokus

Moramo stalno provjeravati što je to što radimo. Što su naše usluge. Moramo pratiti kako ih pružamo, nove načine na koje možemo pružiti vrijednost našim klijentima. Naš cilj je da se otprilike 20 posto našeg poslovanja svake godine zamijenimo na način da pružimo nešto novo našim klijentima. Do 2020. očekujemo da će 30 posto naših prihoda biti ostvareno na temelju inovativnih usluga, znači iz usluga koje sada uopće ne pružamo.

    Eksperimentiranje

Svaka firma ima ograničene resurse. Za neke projekte trebamo partnera koji nam može pružiti tehnologiju ili neka specifična znanja koja daju novu vrijednost u kombinaciji s onim što već posjedujemo. Znači ne smijemo sami sebe ograničavati.

    Učenje i evaluiranje

Nakon što nešto naučimo kroz eksperimentiranje, donosimo odluku kako usmjeriti inicijativu, ocjenjujemo da li je neka inicijativa dobra da na njoj gradimo dalje ili je to pak nešto što ćemo napustiti. Moramo biti spremni slaviti naše neuspjehe, a ne samo uspjehe, jer to je jedini način da budem uspješni u nadolazećim godinama.

A kako je u Hrvatskoj?

Deloitte Srednja Europa, u sklopu koje se nalazi i Deloitte Hrvatska, već treću godinu za redom, provodi istraživanje iz područja istraživanja i razvoja. Prošle godine naglasak je bio na ispitivanju upoznatosti korisnika s novim potporama i bespovratnim sredstvima koje su Hrvatskoj, pored nacionalnih potpora, na raspolaganju kroz fondove EU u financijskog perspektivi 2014-2020. Istraživanje je pokazalo da:

•    Ispitane tvrtke pokazuju pozitivan trend ulaganja u I&R, no i dalje nedovoljno u odnosu na zadane ciljeve na razini Hrvatske, odnosno 21 posto tvrtki troši više od 10 posto prihoda, dok s druge strane 23 posto tvrtki troši manje od jedan posto, što je trend i na razini Srednje Europe.

•    Smatraju nedovoljnim financijski obujam sredstava, obzirom da više ne postoji mogućnost korištenja poreznih olakšica, sredstva koja tvrtke mogu koristiti za ulaganje proizlaze prvenstveno iz fondova, odnosno potpora EU koje, preko različitih institucija, koristi 21 posto ispitanika.

•    Gotovo polovica tvrtki nedovoljno je informirano o prilikama za poticanje aktivnosti istraživanja i razvoja. Od percipiranih problema vezanih za mogućnosti korištenja potpora, tvrtke redovito ističu nedovoljnu informiranost o dostupnim sredstvima te nedovoljnu informiranost o kriterijima po kojima se potpora dodjeljuje

Kao najveći problem sustava potpora za I&R ispitane tvrtke navele su identificiranje aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za istraživanje i razvoj, a kao vrstu podrške koja im je potrebna njih 66 posto ističe financijsku potporu, 43 posto savjetodavnu, dok ih 34 posto navodi da sami dolaze do svojih ideja koje formuliraju i provode.

Budite hrabri

Biti hrabar, biti prvi u nečemu je put koji luči najbolje rezultate. Mnoge tvrtke na različite načine pokušavaju biti inovativne. Neke se oslanjaju na inovativnost vanjskih talenata, start-upova koje zatim kupuju, neke ulaze u partnerstva s tvrtkama i dizajnerima što je do jučer bilo nezamislivo. Iskustva pokazuju da se bolji rezultati postižu kada se krene u nešto sasvim novo nego malim inovacijama na postojeću strukturu. Naravno ne smijemo zaboraviti da svaki pokušaj neće biti uspješan.

Sustav nagrađivanja je često vezan uz ispunjenje nekih ciljeva te je potrebno naći dobru mjeru kako se ne bi obeshrabrili ljudi koji riskiraju te koriste dio svog vremena za istraživanje nečeg novog, umjesto da rade na postojećim uslugama. U konačnici možemo zaključiti da se neuspješnima mogu smatrati samo oni koji nikada ne probaju inovirati. Svi ostali su uspješni samim tim što su probali! (Izvor: Banka.hr)