Prije mjesec dana Kina je poduzela još jedan veliki korak ka liberalizaciji pristupa domaćem tržištu kapitala kroz otvaranje međubankovnog tržišta RMB obveznica stranim institucionalnim investitorima. Time je najavljeno i ukidanje kvota investiranja stranih kvalificiranih investitora u RMB obveznice, što predstavlja značajan korak u liberalizaciji kapitalnih tokova nakon odluke o uključivanju renminbija u košaricu valuta specijalnih prava vučenja pri MMF-u krajem studenog prošle godine (vidjeti više u Što nosi uključenje renminbija u MFF-ovu košaricu valuta).

Piše: Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)

Nakon takve odluke gotovo sve vrste stranih institucionalnih investitora, među kojima su banke, osiguravajuća društva, brokeri, društva za upravljanje imovinom, mirovinski fondovi, fondovi dobrotvornih organizacija i drugi dugoročni investitori, mogu investirati na kineskom tržištu obveznica. Moguć je i jednostavan pristup tržištu prijavom kod kineske središnje banke (People's Bank of China – PBOC) u Šangaju dok je dosad bilo potrebno tražiti posebnu dozvolu za pristup tržištu. Uz prethodno navedeno, Kina je najavila uvođenje makroprudencijalnih mjera za regulaciju investicijskih aktivnosti stranih institucionalnih investitora.

Makroekonomske implikacije

Prethodno navedenim mjerama Kina je pokazala odlučnost u provođenju financijskih reformi. To dolazi nakon najava zamjenika guvernera PBOC-a Yi Ganga prošle godine da će država liberalizirati kapitalne priljeve kako bi se neutralizirali kapitalni odljevi.

U kratkom roku takvi potezi mogu djelomično neutralizirati kapitale odljeve. Međunarodne rezerve Kine vjerojatno će nastaviti padati još neko vrijeme, ali uz smanjenu stopu. Jačanje kapitalnih kontrola vjerojatno doprinosi smanjivanju kapitalnih odljeva. Ipak, treba imati na umu da postoje pozitivni rizici takvog scenarija koji se očituju u jačanju međunarodnih rezervi već u kratkom roku.

U duljem roku, liberalizacija zahtjeva fleksibilniji tečajni režim. U sljedećih tri do šest mjeseci kapitalni priljevi će vjerojatno nadmašiti kapitalne odljeve, barem što se tiče investiranja na tržištu obveznica. U dugom roku vjerojatnije je da će se kapitalni tokovi izjednačiti. Tržište otvara vrata prema stranim investitorima koji zahtijevaju i veću fleksibilnost za dezinvestiranje iz Kine ukoliko to bude potrebno.

To bi u određenom trenutku u budućnosti moglo pojačati cikličko kretanje kapitalnih tokova i staviti pritisak na fiksirani USD/CNY tečaj. Takva kretanja su prisutna od sredine 2015. što se može vidjeti na Slici 1.

PBOC je svjesna mogućih implikacija volatilnosti kapitalnih tokova. Zbog toga uvodi makroprudencijalne mjere. Iako one još do kraja nisu poznate, vjerojatno se radi o određenim kvotama na ukupni kapitalni odljev na dnevnoj ili tjednoj bazi u vremenu kad regulator procjeni da će takve kvote biti potrebne radi balansiranja kapitalnih odljeva.

Uključenje u svjetske indekse?

Prije nekoliko dana JP Morgan je stavio kinesko tržište državnih obveznica u razmatranje za moguće uključenje u indekse tržišta u nastajanju, uključujući indeks GBI EM Global Diversified koji prati obveznice u vrijednosti otprilike 180 milijardi USD. Ukoliko Kina dobije pozitivnu ocjenu i bude uključena u navedeni indeks, vjerojatno će dobiti najveći poneder koji jedno tržište unutar diverzificiranog indeksa može imati, a to je 10 posto. U apsolutnim iznosima to znači otprilike 18 – 20 milijardi USD potencijalnih kapitalnih priljeva u Kinu.

Iako je to mali iznos u odnosu na ukupnu veličinu kineskog tržišta državnih obveznica (otprilike 2.2 bilijarde USD što ga stavlja na treće mjesto po veličini u svijetu), takva odluka imala bi značajne implikacije.

Ipak, prije same odluke bit će potrebno razjasniti koje vrste stranih investitora imaju pristup međubankovnom tržištu obveznica u Kini, prirodu samih makroprudencijalnih mjera, vrstu investicijskih proizvoda, repatrijacijske restrikcije. Prvi kriterij je manje-više poznat, a makroprudencijalne mjere još nisu poznate.

Zasad strani investitori smiju trgovati osnovnim proizvodima, a još uvijek je nejasno hoće li oni imati pristup međubankovnom deviznom tržištu u Kini i kamatnim izvedenicama. To je posebno značajno uslijed tržišnih zabrinutosti za buduće kretanje USD/CNY tečaja. Nemogućnost osiguranja od rizika putem izvedenica bi obeshrabrilo investitore u kupnji RMB proizvoda. Što se repatrijacije tiče, zasad ništa službeno nije najavljeno. Vrijeme kineskog uključenja u indekse ovisit će o razjašnjenju prethodno navedenih nejasnoća.

Zasad će se kineske monetarne vlasti morati osloniti na makroprudencijalne mjere (koje će otežati uključenje u svjetske indekse) i devizne intervencije kako bi upravljale kapitalnim tokovima.

U srednjem roku je pak neizbježno uključenje Kine u indekse. Globalni investitori drže manje od dva posto kineskog tržišta kapitala. To je značajno manje od drugih azijskih tržišta u nastajanju što jasno upućuje na značajan prostor za povećanje držanja kineske imovine u portfeljima globalnih institucionalnih investitora, poglavito ako se uzme u obzir potencijal uključivanja u razne indekse koji prate, ne samo tržišta u nastajanju, nego i globalna obveznička kretanja.

Jedan od njih je JP Morganov Global IG Aggregate Bond indeks koji prati obveznice u puno većem iznosu (otprilike dvije bilijarde USD). Uz pretpostavku da Kina dobije ponder od 1-2% indeksa, to bi značilo kapitalne priljeve u iznosu od 40-60 milijardi USD. Ova pretpostavka je vjerojatno i konzervativna pošto bi iznos kapitalnih priljeva mogao biti veći s obzirom da procjena ne uključuje akumulaciju kineskih obveznica od strane fondova koji ulažu u državne obveznice.

Bilo kako bilo, u sljedećem razdoblju može se očekivati rast interesa i ulaganja stranih institucionalnih investitora u Kinu od čega će imati obostrane koristi Kina i ostatak svijeta. (Izvor: Banka.hr)