BEOGRAD – Održavanje izbora u Srbiji nije imalo posledice po samu ekonomsku aktivnost zemlje, navode ekonomisti i ističu da bi prioritetni koraci buduće vlade trebalo da budu nastavak reformi i fiskalne konsolidacije.

Najvažniji posao biće, kako ističu, završetak procesa restrukturiranja strateških preduzeća i nastavak reformi u javnom sektoru.

Ekonomista Miladin Kovačević rekao je, na predstavljanju novog broja časopisa "Makroekonomske analize i trendovi", da na osnovu dosadašnjeg toka fiskalne konsolidacije i reformi, buduću vladu očekuje pre svega, nastavak svega započetog.

On je rekao da bi taj posao mogao da se podeli na četiri grupe – jedno je završetak procesa restrukturiranje preostalih strateških preduzeća, zatim konsolidacija i transformacija nekoliko velikih javnih preduzeća.

"Tu su stvari dosta tvde i vezane su pre svega za EPS, Srbijagas koji očekuje transformacija, zatim konsolidacija Železnica Srbije… To ne može preko noći i potreban je jedan dinamizam", rekao je Kovačević.

On smatra da bi prioritet za novu vladu trebalo da bude i nastavak reformi u javnom sektoru.

"Četvrti, možda i najkrupniji izazov je nastavak sistemskih reformi u penzionom sistemu i socijalnim funkcijama države. Neophodno je smanjenje opterećenja na rad, radi stimulisanja zapošljavanja", rekao je Kovačević.

On kaže da su intenziviranje rasta i zapošljavanja viđeni kao najproduktivnije mere.

Ekonomista Stojan Stamenković kaže "da bi se mogli približiti jeseni dok sve to počne da funkcioniše".

"Dodatni faktor koji je mogao uticati na izvesno odlaganje investicionog ciklusa mogla je biti predizborna atmosfera", rekao je on.

Stamenković je dodao i da su mogući efekti od kojih su se neki ispoljavali do objavljivanja rezultata izbora, a neki bi se mogli otkloniti nakon formiranja vlade – zastoj u dinamici investicija, kao i skok zarada u javnom sektoru.

"Nejasno je da li se to protivi zakonu uopšte i, posebno, fiskalnoj konsolidaciji, ili se odnosi samo na pomeranje rokova isplata", rekao je Stamenković.

On je dodao da su mogući efekti i kretanje deviznog kursa i pritisak na devizne rezerve, povlačenje kapitala iz banaka, ali i neke druge mere u strukturnoj sferi, vezane pre svega za aranžman sa MMF, koje čekaju novu Vladu.

"MMF još uvek nije zvanično revidirao svoje procene za Srbiju. Prema procenama MMF-a, Srbija će u 2016. godini imati realan rast BDP-a od 1,8 odsto i 2,3 odsto u 2017. godini, dok će nezaposlenost levitirati na nivou od oko 18,5 odsto u naredne dve godine. Konsolidacija javnih finansija i smanjenje manjka u budžetu omogućavaju novoj vladi da nastavi sa reformama, koje se trenutno pomeraju sa javnih finansija ka strukturnim reformama", rekao je on.

Ekonomista Ivan Nikolić kaže da su ekonomski podaci za mart i prvo tromesčje godine vrlo povoljni i da se može reći da su izbori  bez posledica prošli po samu ekonomsku aktivnost zemlje.

"Ima možda nekih naznaka da su u pojedinim segmentima, pogotovu u platama u javnom sektoru, dali svoj skroman doprinos… Možda je  potrebno još malo analize i videćemo šta će pokazati aprilski podaci", rekao je on.

Nikolić je istakao i da nema dileme da je BDP u prvom tromesečju dodatno odskočio i sada je već međugodišnje bitno povećan 3,5 odsto, a značajno raste industrijska proizvodnja.

"Za sada nemamo sigurnu ocenu da su investicije u prvom tromesečju zabeležile rast, tu smo rezervisani i kad pogledamo tražnju ili potrošnju, potrošnja raste i izražena prometom na malo. Interesantno da su zarade u porastu. To možda nije dobro ili je vrlo čudno da su u martu porasle bitno zarade u javnim preduzećima", rekao je Nikolić.

Što se tiče budžeta, tu stvari stoje vrlo povoljno i deficit je za prva tri meseca daleko niži nego što je to bilo planirano, rekao je Nikolić i dodao da je inflacije takođe vrlo niska.

Prema njegovim rečima, teško je očekivati da će pun operativni kapacitet nova vlada imati pre jeseni i da će ona biti pod pritiskom da iznese ono što je odlagano ili što dosadašnja vlada nije stigla da sprovede.

"Najavljena otpuštanja u javnom sektoru, pre svega administraciji, mislim da je to sprovodivo, ne u nekom velikom obimu, ali je sprovodivo", rekao je on i dodao da očekuje da će, što se tiče javnih preduzeća, tu biti problema.

"Videćemo kojom dinamikom će to ići i kako će se rešavati. Sumnjam da se moze naći u kratkom roku, primera radi, subvencija za  Železnicu", rekao je Nikolić.

Rastu industrijska proizvodnja i izvoz

Industrijska proizvodnja u Srbiji beleži porast, kažu ekonomisti i navode da rastući trend beleži izvoz, dok uvoz trenutno stagnira.

Na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u Privrednoj komori Srbije rečeno je da je u porastu i dalje unutrašnji promet u trgovini na malo, a da kretanje potrošackih cena pokazuje deflaciju, kao i da zarade rastu, posebno u javnim preduzećima.

Kako kažu ekonomisti, nema podataka koji bi ukazivali na to da je došlo do rasta investicija.

Ekonomista Stojan Stamenković rekao je da je industrijska proizvodnja u martu imala međugodišnji porast od 8,8 odsto, odnosno 10,5 odsto u periodu od januara do marta ove godine.

On je ukazao na stabilan rast industrije, odnosno porast proizvodnje prerađivačke industrije.

Kada se posmatra 11 oblasti sa zajedničkim učešćem u prerađivačkoj industriji od 78 odsto, tri su obeležene izrazito opadajućim trendom – prozividnja osnovnih metala, farmaceutskih proizvoda i preparata i proizvodnja motornih vozila i prikolica.

Veći problem, kako je dodao, predstavlja proizvodnja motornih vozila i prikolica.

"Već duže vreme smo govorili da dve godine uzastopno pada proizvodnja lagano i to se izgleda nastavlja u 2016. godini", upozorio je Stamenković ponovivši da je važno da Fijat izađe sa novim modelom.

Medugodišnji pad proizvodnje motornih vozila i prikolica u prvom kvartalu iznosio je 11 odsto, a u samom martu 17,4 odsto.

"Po oblastima vidi se da je izvoz motornih vozila nije ni iz daleka na vodećem mestu po doprinosu porasta izvoza", rekao je Stamenković.

Tekuće dinamike izvoza i uvoza su različite, navodi se u MAT-u.

Kratkorocni trend izvoza je izrazito rastući – tokom prvog kvartala stabilnih 1,4 odsto mesečno, dok trend uvoza tek simbolično raste.

Rast zarada u martu je izrazit, navode ekonomisti.

Ukupan medugodišnji rast neto-zarada u martu iznosi 6,4 odsto (realno 5,7 odsto).

Rast zarada u javnom sektoru je 4,6 odsto i u tome rast zarada u javnim lokalnim preduzećima 4,3 odsto, a u javnim državnim 11,9 odsto (realno 11,2 odsto).

"Ovo je veliki skok medugodišnjih stopa rasta zarada", rečeno je na konferenciji.

Što se tiče cena, u martu 2016. registrovana je, drugi mesec uzastopno, i mesečna deflacija i medugodišnja dezinflacija.

Ekonomista Miladin Kovačević rekao je da su iz nekoliko centara globalne privrede tokom aprila emitovani optimistični signali.

"Procene rasta privrede Evropske unije su optimistične. Izgleda da je, konačno, monetarna politika Evropske centralne banke, usmerena na ubrzanje rasta, dala rezultate. Slični signali su vidljivi i na drugim tačkama globalne ekonomije i pitanje o realističnosti ovih signala je bitno za privredu Srbije", rekao je Kovačević.

On je dodao da će se fiskalna konsolidacija nužno nastaviti i tokom ove i tokom sledeće godine.

To ograničava mogućnosti rasta domaće tražnje, pa će izvoz ostati dominantna podrška rastu privrede, dodao je Kovačević.

Rast izvoza iz Srbije je pretežno uslovljen dinamikom oporavka privredne aktivnosti u zemljama Evropske unije, a ona je uslovljena dinamikom obnove globalne privredne aktivnosti, navode ekonomisti.

Kovačević je rekao i da prema najnovijem polugodišnjem izveštaju MMF-a, globalna ekonomija posrće već duže vreme, a period usporenog rasta je isuviše i neočekivano prolongiran.

Predviđen je rast od 3,2 odsto za 2016. godinu i 3,5 odsto za 2017. godinu, a ove brojke su revidirane naniže u odnosu na prognoze iz januara 2016. godine, dodao je on. (Agencije)