Evropska unija nema interes da uništava poljoprivredu u BiH. Adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je tehničko pitanje i bez nje će svi biti na gubitku, a BiH nikada neće postati članica EU, rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark.

– Ovo je prilika da BiH ostvari napredak u procesu evropskih integracija, da ima pozitivnu ocjenu aplikacije ili može da izgubi priliku i da vam tek za deset godina bude pružena nova – kazao je Vigemark.

Adaptacija SSP-a jedan je od glavnih kriterijuma za ocjenjivanje kredibilnosti zahtjeva BiH za prijem u članstvo EU. U BiH postoji ogroman strah poljoprivrednika i privrednika od posljedica bescarinskog uvoza. U kojoj mjeri je on opravdan i šta zapravo donosi adaptacija SSP-a?

VIGEMARK: Pregovori delegacija BiH i EU idu u odgovarajućem pravcu i blizu su postizanja sporazuma koji je i jednima i drugima prihvatljiv i koji bi išao u prilog BiH. Ne mogu da govorim o detaljima, jer nisu sve stvari finalizovane i određena pitanja obje strane treba da provjere sa drugim relevantnim akterima. Kada bude postignuta saglasnost u vezi sa adaptacijom kreće procedura ratifikacije, koja traje gotovo pola godine. EU je najveći trgovinski partner BiH, koja ima pozitivan trgovinski balans. BiH izvozi više poljoprivrednih proizvoda nego ranije zahvaljujući sporazumu o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda. To pokazuje da je uz ispunjavanje uslova i standarda moguće izvoziti na tržište EU, koje sa više od pola milijarde potrošača nudi ogromne prilike. Hrvatska je sada u EU i potrebno je obaviti ovu adaptaciju, koja uzima u obzir obim trgovine koji je postojao prije nego što je ona postala članica. Ne govorimo o slobodnoj trgovini ili liberalizaciji za sve poljoprivredne proizvode. Adaptacija će se svesti na dvije ili tri kategorije proizvoda. EU ima relativno mala ograničenja kada je riječ o proizvodima koji se mogu plasirati na njeno tržište. Tu govorimo o kvotama za ribu, šećer i vino i BiH je tražila njihovo povećanje. Što se tiče uvoza, zbog čega je BiH najviše zabrinuta, ništa se neće desiti preko noći. Procedura je dugotrajna i proces pregovora će ići fazno da bi bilo omogućeno prilagođavanje privrednih grana uključujući i poljoprivredu. EU u međuvremenu želi da pomogne poljoprivrednicima u BiH da unaprijede konkurentnost kako bi mogli plasirati više svojih proizvoda na tržište EU.

Ali poljoprivrednici u EU dobijaju neuporedivo veće subvencije od kolega u BiH?

VIGEMARK: Naravno da smo svjesni i finansijskih aspekata, prije svega, da poljoprivrednici u BiH nemaju subvencije u iznosu koji imaju njihove kolege u EU. Svjesni smo i generalne finansijske situacije u BiH.

Kako onda ovdašnji poljoprivrednici mogu izdržati trku sa konkurencijom iz EU?

VIGEMARK: EU ovdje ne može plasirati subvencije, jer BiH nije njena članica, a ako ne bude obavljena adaptacija SSP-a, neće nikad ni postati. Možemo razmotriti mogućnosti budžetske podrške poljoprivredi. Za to je potrebna jedna stvar od BiH – zajednička strategija za sektor poljoprivrede za cijelu BiH.

Da li njeno donošenje znači prenos nadležnosti entiteta u sektoru poljoprivrede?

VIGEMARK: Strategija bi u potpunosti uvažila stanje i prilike u BiH. Kada ona bude usaglašena, možemo početi raditi na budžetskoj podršci poljoprivredi. Mislim da su to stvari koje vlasti u BiH veoma dobro razumiju, ali su neka od ovih pitanja postala politička i političke stranke i političari ih gledaju u svjetlu predstojećih izbora. Adaptacija SSP-a je trebalo da bude urađena prije tri godine i to EU radi sa svim zemljama koje su u istom procesu. Srbija je to već uradila i nije istina da je dobila mnogo bolji dogovor nego BiH. Iz toka pregovora mi se čini da BiH dobija veoma dobru ponudu. Ali ako počnemo sa političkim raspravama i ako političari budu koristili ovo pitanje kao politički alat, to će oslabiti vašu poziciju i čak i ako bude postignut sporazum nećete biti u mogućnosti da ga adekvatno sprovedete. Ovo je prilika da BiH ostvari napredak u procesu evropskih integracija, da ima pozitivnu ocjenu aplikacije ili može da izgubi priliku i da vam tek za deset godina bude pružena nova.

Može li BiH zaštititi domaću proizvodnju, a da istovremeno odgovori na zahtjeve EU?

VIGEMARK: Apsolutno. Ne postoji namjera da se na bilo koji način našteti poljoprivredi BiH. EU nema interes da uništava vašu poljoprivredu. Govorimo o tehničkim i praktičnim pitanjima – kako omogućiti veći izvoz u EU, normalan trgovinski odnos i kako obezbijediti da poljoprivreda i druge grane ne budu suviše osjetljive i izložene ovim promjenama. EU je u interesu da vidi ekonomski rast BiH i bilo bi kontradiktorno da vučemo poteze kojima bismo potkopavali njenu privredu. Poljoprivrednici u BiH moraju da obezbijede bolju saradnju sa domaćim vlastima i da jačaju njihovu konkurentnost. Imate tradiciju i dobre poljoprivredne proizvode i dokazali ste da nije nemoguće ispuniti standarde. Kada ste propustili da adaptirate SSP vi ste već izgubili autonomne trgovinske mjere sa 1. januarom ove godine. O tome niko ne govori, a tu su neto gubici od desetak miliona maraka. Ako bude usaglašena adaptacija SSP-a, onda će te mjere po automatizmu biti aktivirane.

Najavljeno je da bi sporazum o adaptaciji SSP-a mogao biti parafiran krajem maja?

VIGEMARK: Ne učestvujem direktno u pregovorima, ali koliko mi je poznato, dvije strane su blizu sporazuma. Svi će biti na gubitku ako ne bude adaptacije. Doći će do odgode u procesu evropskih integracija, mogućnosti za razvoj poljoprivrednih potencijala koje sam pominjao neće biti, a autonomne trgovinske mjere neće biti aktivirane, a izostaće povećanje kvota za ribu, vino i šećer. BiH u suštini sada krši SSP. Ne želim negativan scenario, ali treba razmišljati o tome koje su alternative.

Kako komentarišete činjenicu da BiH još nema mehanizam koordinacije?

VIGEMARK: Zabrinut sam što još nije usvojen mehanizam koordinacije. To je pitanje koje se rješava u BiH. Što se nas tiče, važno je da to bude funkcionalan mehanizam, to nije tijelo ili struktura koje donosi odluke i zaobilazi zakonodavna tijela, nego tijelo koje usaglašava zajedničke pozicije. Svakim danom koji nemate mehanizam koordinacije gubite vrijeme. Najkasnije do jula treba početi sa zakazivanjem i održavanjem sastanaka sa EU, inače će aplikacija za članstvo biti odgođena. Želim da istaknem da nije bitno da li ste na vlasti ili opozicija. I opozicija mora da preuzme dio odgovornosti, a tu prije svega mislim na RS gdje je veoma snažna podjela između vladajućih stranaka i Saveza za promjene. Pozivam ih da zajedno rade i usaglase stav o pitanjima u vezi sa EU. Razumijem da imaju različite ideologije i pristupe, ali sve stranke iz RS su izrazile opredjeljenje za evropske integracije. Svim političkim strankama poručujem – nemojte da vam pitanje EU bude talac vaših unutrašnjopolitičkih diskusija.

Koliko su realna očekivanja domaćih zvaničnika da će BiH početkom 2017. godine dobiti upitnik Evropske komisije?

VIGEMARK: EU je veoma jasno u zaključcima Savjeta za spoljne poslove navela da postoje tri zahtjeva. Jedan je sprovođenje reformske agende, a njen dio je i popis stanovništva ne zato što nas zanima koliko u BiH živi Srba, Hrvata ili Bošnjaka nego što želimo da znamo koliko je stanovnika radi ekonomskih i drugih planiranja. Druga dva pitanja su mehanizam koordinacije i adaptacija SSP-a. Ako ta pitanja ne budu riješena, neće biti ni upitnika, a aplikacija će ostati samo aplikacija. Smatram da to nije nešto što je nemoguće ostvariti, to je nadohvat ruke. Za BiH vidim samo jednu budućnost, kao i za ostatak regiona, a to je budućnost u EU.

Vaš stav je da BiH trebaju aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Da li će oni biti realizovani?

VIGEMARK: Misija MMF-a ove sedmice stiže u BiH. Prema našim saznanjima, u Vašingtonu su održani kvalitetni razgovori. Regulisanje bankarskog sektora kao jedan od uslova je primarno entitetska nadležnost. Vidio sam da je ukinuta dozvola za poslovanje Banke Srpske, za šta bih rekao da je dobar znak, jer ta banka posluje sa gubicima. MMF ne želi da novac koji su oni spremni da obezbijede bude korišćen za oživljavanje banke koja propada. Ali to je samo jedan od aspekata mnogo šireg pitanja koje se tiče poslovanja banaka i bankarskog sektora koji mora biti transparentniji da bi bili izbjegnuti ovakvi primjeri neuspješnog poslovanja, jer Banka Srpske nije jedini takav primjer. (Izvor: Glas Srpske)