BEOGRAD – Činilo se da će Bregzit izazvati lom globalno a i u Srbiji, ali toga nije bilo, ocenili su ekonomisti okupljeni oko časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Ekonomista Stojan Stamenković objašnjava da Bregzit nije mnogo uticao na javni dug Srbije, jer nije ukupan dug u evrima.

Uz opasku da su se nakon objavljivanja rezultata referenduma u Velikoj Britaniji čuli "mudri glasovi", ukazao je da je NBS odmah prodala 40 miliona evra kako bi smirila prekomerne oscilacije kursa.

Njegov kolega Ivan Nikolić primećuje da se predviđeni lomovi nisu niti dogodili ni prelili na Srbiju, ali da ostaje da se vidi šta će biti dalje.

"Za sada nemamo lomove, a NBS je čak u tri navrata kupovala devize na međubankarskom deviznom tržištu", rekao je Nikolić koji je i član Saveta governera cenralne banke.

Ni Miladin Kovačević, takođe autor MAT-a ne smatra da se zbog Bregzita stabilnost evrozone dovodi u pitanje.

Nema ništa ni od vraćanja nacionalnih moneta u clanicama EU, tj zone evra.

Kovačević smatra da su devizne rezerve element stabilnosti, a veoma je teško prebvaciti ih u druge valute.

Stamenković je podsetio da konvertovanje valuta ima svojih troškova, a u ovom slučaju, kaže, oni bi bili veoma veliki.

Stamenković: Nisam pesimista zbog Železare,ali prvo rezultati

Ekonomista Stojan Stamenković izjavio je danas da ne bi da se opredeljuje ni za jednu stranu u polemici Železare Smederevo i Petera Kamaraša, i istakao da ga je iskustvo naučilo da veruje u rezultate, te da će o ulasku Hestila govoriti tek kad vidi rezultate u vidu veće proizvodnje i izvoza.

“Kad je Kamaraš došao kao glavni menadžer u Železaru početkom prošle godine,govorilo se da je rešen problem i da sve ide perfektno. A sada imamo ovo”, rekao je Stamenković na predstavljanju poslednjeg broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u Privrednoj komori Srbije.

On podseća da se tada govorilo da nisu cene čelika bile kako se očekivalo, ali da je sve bilo u redu do nekoliko dana uoči potpisivanja ugovora vlade i Kineza o preuzimanju Železare.

I Kamaraš je, dodao je, tada dao izjavu kako je sve sjajno, a sada je promenio stav i počeo da priča negativno o tome kako su se držali prema njemu i kako se država ponašala.

Stamenkovic je naveo da je, kada je ranije Železara prodata američkom US Stilu, bio optimista, a sada je na osnovu iskustva naučio, ne da bude pesimista, ali da ima rezerve prema tome. 

“Ne verujem sada ni Hestilu bez rezerve. Kad počne da povećava proizvodnju reći su 'dobri su', a kad saznam račun i izvoz koji stoji iza toga, biću zadovoljan”, poručio je Stamenković.

Njegov kolega iz MAT-a Miladin Kovačević ocenio je da problemi između rukovodstva Železare i Kamaraša nemaju veze sa Hestilom, te da “ sudbina Kamaraša nije povezana s kineskim partnerima”,

“Te priče uvek tako bivaju. Čim uskoči pojedinac počinju priče, a niko živ ne zna ništa pouzdano”, rekao je Kovačević.

Povezivanje Kragujevca s Koridorom 10 – spas za FAS

Stamenković je upozorio na opasnost od gašenja još jedne smene u kragujevačkoj fabrici Fijat Krajsler Automobili (FAS), ukoliko ne bude ulaganja u infrastrukturu da se Kragujevac poveže sa Koridorom 10.

"Premijer nas je obavestio da će se Fijat zadržati i sada je najavljeno da će autoput do Kragujevca biti završen do 2018. godine", rekao je Stamenković upitavši zašto je prioritet autoput do Prištine, a ne autoput do Kragujevca i povezivanje sa Koridorom 10.

Navodeći da ga je vest o gašenju treće smene i otkazu za 900 radnika u FAS-u zapanjila, on je ocenio da će, ako ne bude ulaganja u infrastrukturu, Fijat biti primoran da sužava izvoz i proizvodnju.

"Nije na nama da nagađamo, ali da li to znači da za dve godine može doći do zatvaranja još jedne smene", zapitao se Stamenković.

Kako je dodao, podaci pokazuju da je proizvodnja Fijata sada 25 do 30 odsto niža nego kada je bila na vrhuncu, podsetivši da se krenulo sa prozvodnjom od 120.000 vozila a sada je na nekih 80.000 vozila.

“Mi u MAT-u smo početkom septembra 2014. konstatovali da se proizvodnja u oblasti motornih vozila i prikolica stabilizovala na nivou 15 odsto nižem u odnosu na prethodnu godinu i 27 procenata niže u odnosu na 2013. godinu", rekao je Stamenković.

Prema njegovim rečima, izvoz tog sektora i dalje je najveći, ali ima trend opadanja.

Preostali izvoz će zavisiti od novog modela i modifikacije postojećeg. Bescarinski izvoz malo rešava problem, ali ne skroz", smatra Stamenković.

Struja ne bi trebalo da poskupljuje u 2016.

Stamenković očekuje da će Bord direktora MMF-a u avgustu potvrditi pozitivnu ocenu Srbiji za četvrtu i petu reviziju, koje su zaključene prilikom poslednje posete Misije Fonda Beogradu, i kaže da je dobro što nisu insistirali na poskupljenju struje, jer to ne bi bilo dobro u ovoj godini.

Stamenković je naveo da se prilikom februarske posete i sam “posvađao” sa njima, objašnjavajući da u ovoj godini to ne bi trebalo da se radi, jer bi se poremetio oporavak potrošnje i privredni rast.

“Posvađao sam se prilikom prošle posete kad su to izričito zahtevali, jer u ovoj godini ne bi trebalo da se povećava struja, da se ne poremeti malo oživljavanje potrošnje i rast, da je nesporno da se ide ka paritetu, ali ne u ovoj godini”, rekao je on.

Kako je napomenuo, za razliku od procena na kojima je Fond zasnovao zaključak o poskupljenju i na osnovu čega su predviđali značajan gubitak, u 2015. se pojavio pozitivan rezultat poslovanja.

“Sad su došli do toga, ali kažu to je stvar Svetske banke. A Svetska banka je objasnila da cena mora da pokrije tekuće poslovanje, ali i da stvori prostor za investicije i da je zato potrebno da bude povećana, da se stvori akumulacija”, navodi Stamenković.

On međutim ukazuje da ove godine “ni raspoloživa amortizacija nije otišla u investicije”, te da nije problem samo u sredstvima, već verovatno i sa projektima i planovima.

Komentarišući poslednju, junsku posetu Misije MMF-a, Stamenković je rekao da je bio prisutan u nekom delu razgovora, i da su njihove ocene bile blagonakolone, sa akcentom na strukturne probleme. Podsetio je, takođe, da je MMF korigovao naviše prognozu rasta BDP-a Srbije za ovu godinu sa 1,8 na 2,5 odsto.

Građani, štedite u dinarima

Ekonomista Stojan Stamenković savetovao je građanima da menjaju navike i da počnu da štede u dinarima.

Govoreći o Bregzitu i kolebanju valuta, Stamenković se osvrnuo i na zadužene u švajcarskim francima, kojima je, kako je podsetio, tadašnji guverner NBS Radovan Jelašić savetovao da ne uzimaju te kredite.

"Ali su ti krediti bili popularni, kao na ruletu", rekao je on na predstavljanju poslednjeg broja Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) u Privrednoj komori Srbije.

Stamenković je naveo da u Srbiji ima oko 22.000 stambenih kredita u švajcarskim francima, ali je 18.000 zaduženih, budući da su mnogi uzimali i po dva takva zajma.

Na osnovu toga, Stamenković podvlači da nisu svi sirotinja, ali su se neki odlučivali za protest umesto za konverziju kredita u evro.

Prema njegovim rečima, verovatno su vođeni time što je Hrvatska dala tu mogućnost, ali je ta zemlje zato povećala deficit budžeta. (Agencije)