FRANKFURT – Inflacija u evrozoni usporila je u martu u odnosu na februar čime je popustio direktni pritisak na čelnika Evropske centralne banke Marija Draghija da počne zatezati monetarnu politiku.

Pritisak je počeo jačati nakon što je Fed podigao referente kamatne stope krajem prošle godine, a posebno nakon ubrzavanja inflacije u zemljama evra, piše Financial Times. Evropski statistički zavod objavio je u petak da je godišnja stopa inflacije pala na 1,5 odsto u martu, s nivoa od 2 odsto koliko je iznosila u februaru. Pad je veći od očekivanja analitičara i uslijedio je nakon dosezanja vrhunca cijena nafte i hrane početkom godine.  

Osnovna inflacija, ona iz koje su isključene promjene cijena nafte i hrane, pala je na 0,7 odsto, najniži nivo od aprila 2016. godine. Uprkos tome, osnovna inflacija trebala bi porasti narednih mjeseci jer će jednokratni sezonski efekti biti izuzeti iz indeksa.  Upravo je ubrzavanje inflacije uz sve bolje vijesti o stanju evropske ekonomije dovelo do sve glasnijih zahtjeva nekih članica da ECB prestane 'duvati na hladno' i zauzme pozitivniji stav oko oporavka. Prilikom posljednjeg sastanka Savjeta guvernera u martu inflacija je premašila ciljanih dva odsto prvi puta u četiri godine, a rast BDP-a bio veći od prognoza.

 No, i tada je centralna banka pozivala na oprez poručujući da neće politiku mijenjati na osnovu mjesečnih brojki već je potrebno pričekati dugoročniju potvrdu pozitivnih trendova. Tako će do kraja godine svakog mjeseca i dalje otkupljivati 60 milijardi evra (uglavnom) državnih obveznica, a razgovori o usporavanju otkupa koji će značiti početak stezanja monetarne politike, mogli bi započeti u drugom dijelu godine.  

Kako je objasnio guverner Mario Draghi, ECB želi pričekati povratak osnovnih cjenovnih pritisaka i stabilni rast inflacije kroz nekoliko mjeseci prije nego odustane od dosadašnje politike kvantitativnog popuštanja.  Među glasnijim zagovornicima promjene politike je i Njemačka, no nakon posljednjih brojki o inflaciji analitičari očekuju njihovo smirivanje. Inače, u Njemačkoj je inflacija pala s 2,2 posto u februaru na prosjek evrozone od 1,5 posto u martu.

 "Ako ste objavili da nećete razmatrati izlazak iz monetarnog stimulusa dok ne vidite ubrzavanje u temeljnoj inflaciji, tada ne možete ništa učiniti jer još nema indikacija da inflacija raste", rekao je FT-ju Ričard Barvel, ekonomista u BNP Paribas Investment Partnersu. Većina analitičara nije očekivala toliko snažan pad cijena u martu. I dok je glavni razlog u nižim cijenama energije, među faktorima je i činjenica da je Uskrs, a s njime i cijene u transportu i restoranima, prošle godine pao ranije.(Agencije)