Nikakvog izvlačenja novca iz Bosne i Hercegovine neće biti kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Indikator.ba Ante Ramljak, povjerenik hrvatske vlade za Agrokor. U prvom intervjuu za jedan medij u BiH, on odbija mogućnost masovnog otpuštanja zaposlenih i zatvaranja prodajnih objekata, te najavljuje da će povratak Mercatora na bh. tržište polučiti dobre rezultate i kada su interesi kupaca u pitanju.
– Izjavili ste da je Vaš fokus na BiH, gdje kako ste kazali ima teškoća. Kako će se namirivati dug dobavljačima Konzuma u BiH, posebno u svjetlu dolaska Mercatora?
RAMLJAK: Teškoće u poslovanju Konzuma BiH su nastale zbog situacije u kojoj je većina dobavljača, a koji su uglavnom i dobavljači Konzuma u Hrvatskoj, uslijed prelijevanja krize Agrokora počela smanjivati narudžbe. Sve skupa je, nažalost, posljedica cijelog niza godina lošeg korporativnog upravljanja pod bivšom upravom i situacija u kojoj se poslovanje nalazi danas odgovornost je vlasnika Agrokora. Uglavnom, sve navedeno stvorilo je financijske probleme i izazove s likvidnošću, kao i produženje rokova naplate u Konzumu BiH. Kao i u Hrvatskoj, i u BiH je ozbiljno narušeno međusobno povjerenje jer se s dobavljačima i partnerima niti u Hrvatskoj niti na drugim tržištima u trenutku kada je sustav Agrokora već bio zapao u ozbiljne probleme pod bivšom upravom nije otvoreno razgovaralo. Komunikacija je bila izuzetno loša i moja je procjena bila da nakon uspostavljanja bitno bolje komunikacije na domaćem terenu isto treba napraviti i na drugim tržištima. Zato sam i u Sarajevu održao veliki sastanak s predstavnicima više od stotinu ključnih dobavljača Konzuma BiH. Svi zajedno trčimo utrku s vremenom i odatle odluka da se još više fokusiram na vraćanje povjerenja i normalizaciju opskrbe i poslovanja u BiH, jer su to preduvjeti uspješnog rješavanja problema koji su nagomilani kroz godine. S dobavljačima smo tako neki dan imali otvoren i procjenjujem konstruktivan sastanak i dogovorili smo da ćemo takve susrete nastaviti. Kvalitetnija suradnja, obostrano dugoročno održiva, je ono što moramo postići jer će odluke koje donosimo sada imati utjecaj na održivost brojnih kompanija u okruženju. Dobavljačima i partnerima sam jasno rekao da nema niti će biti ikakvog odlijeva novca iz BiH u Hrvatsku, ali isto tako iz kredita koji je odobren Agrokoru u Hrvatskoj nema prelijevanja novca na druga tržišta, jer to nije moguće bez odluke Privremenog vjerovničkog vijeća, u kojem sjede banke i drugi najveći vjerovnici. Uslijed svega navedenog, procijenili smo da je najbolje da Mercator, koji je prepoznatljiv brend na ovom tržištu, preuzme poslovanje Konzuma u BiH. Važno je naglasiti pritom da ovaj koncept predviđa preuzimanje obveza Konzuma BiH, kao i preuzimanje brige o svim zaposlenicima Konzuma BiH. Provedba ovakvog plana tako bi osigurala dodatnu stabilnost poslovanja i sigurnost radnih mjesta te uredno i odgovorno podmirivanje svih obveza.
– Može li Mercator biti spasonosna Agrokorova formula za BiH. Mnogi su posljednjih dana upozoravali, a posebno mediji u Sloveniji, na brojne rizike?
RAMLJAK: Mercator je u BiH i dalje prepoznatljiv i jak brend, iako fizički nije prisutan na tržištu već nekoliko godina. Valicon je za nas proveo istraživanje percepcije brenda Mercator u BiH i ovo istraživanje osim potvrde vrijednosti brenda donosi i zanimljivosti, kao što je činjenica da kupci na nekim lokacijama na kojima je bio prisutan Mercator i dalje koriste taj naziv iako je tamo već duže vrijeme Konzum. U Agrokoru smo prepoznali potencijal za uspješno vraćanje Mercatora na tržište Bosne i Hercegovine temeljen na velikoj pozitivnoj vrijednosti ovog brenda te vjerujemo da on može biti, kako kažete, spasonosna Agrokorova formula za Konzum BiH. Zato smo ozbiljno pristupili ovoj ideji i radimo vrlo detaljne analize, a u due dilligence procesu je angažiran velik broj ljudi. Iz perspektive Mercatora ovo preuzimanje bi itekako imalo smisla jer je Agrokor u potpunosti restrukturirao Mercator nakon preuzimanja 2014. godine i ova kompanija danas jako dobro posluje i spremna je za daljnji razvoj i nove iskorake, uključujući i širenje na nova tržišta. Ovakav korak Mercatoru naravno moraju odobriti banke, a odobrenje se može temeljiti samo na dobrom poslovnom planu. Prema našim preliminarnim analizama, zbog niza specifičnosti obje kompanije preuzimanje Konzuma u Bosni i Hercegovini bi Mercatoru već u prvoj godini poslovanja donijelo pozitivan financijski rezultat, a nadam se da će to potvrditi i detaljne analize koje sada radimo.
-U BiH su česte političke izjave kako Agrokor treba “spriječiti da iznese novac iz BIH“ preko svojih kćerki-firmi. Jesu li ovi strahovi opravdani?
RAMLJAK: Nikakvog izvlačenja novca iz BiH ne može i neće biti i to smo već na prvom sastanku u Vijeću ministara BiH vrlo jasno rekli i utvrdili. Takvi strahovi nisu utemeljeni i opravdani te služe, kako ste i sami naveli, isključivo u dnevno-političke svrhe. Često se ili ne zna ili potpuno gubi iz vida vrlo važna činjenica, a to je da je Agrokor u zadnjih 15 godina, odnosno od početka svog poslovanja, u tržište BiH investirao čak 220 milijuna eura. Da, 220 milijuna eura investirano je u kupnju te zatim bitno poboljšanje kvalitete poslovanja svih Agrokorovih bosanskohercegovačkih tvrtki koje su značajno unaprijeđene u odnosu na zatečena stanja i već duže vrijeme kvalitetom proizvoda i usluge postavljaju standarde kojima i drugi teže. U istom tom periodu Agrokor nije isplaćivao nikakve značajne dividende, dakle investicija je ostala u BiH. Trebate razumjeti da se sustav Agrokor zaduživao gotovo isključivo na Agrokoru d.d. u Hrvatskoj, a taj se novac koristio za investicije u regiji, uključujući i sve kompanije u Bosni i Hercegovini. Posljedično, sasvim je normalno i uobičajena je poslovna praksa da su neke kompanije kojima su bila namijenjena sredstva iz kredita i u koje se ulagalo ujedno bile i garantori za te kredite. Krediti su ostali te i dalje stoje kao dug Agrokor koncerna u Hrvatskoj, a garancije još uvijek vrijede budući da niti investicije niti krediti u znatnoj mjeri još nisu vraćeni. Svi ti da tako kažem «repovi»dio su procesa restrukturiranja Agrokora i bit će predmet nagodbe vjerovnika i sustava Agrokor.
– Koliko u svim turbulencijama oko Agrokora vodite računa o interesima potrošača, čiji se broj mjeri milionima. Jesu li oni, dok traje borba sa dugovima i potraživanjima, zapostavljeni? Šta oni mogu očekivati?
RAMLJAK: Cijeli posao i angažman izvanredne uprave kao i sva energija koja je uložena u stabilizaciju poslovanja Agrokora na svim tržištima usmjerena je prvenstveno na održavanje zadovoljstva naših potrošača i kupaca, jer na njima počiva budućnost svake pojedinačne kompanije u sustavu. Svi napori koje poduzimamo idu u smjeru da naši kupci ne budu zakinuti, da mogu održati svoje navike kupnje i ispuniti očekivanja od asortimana koji nudimo. Oni su nam u fokusu poslovanja, bilo da se radi o maloprodaji, proizvodnji hrane ili poljoprivredi, i sve što radimo, radimo kako bismo imali zadovoljne kupce i očuvali poslovanje. Ovo je prioritet koji moramo ostvariti dok radimo na restrukturiranju jer na njemu počiva i uspjeh restrukturiranja, uključujući plaćanje što većeg dijela dugova. Zato je jedna od tema razgovora s dobavljačima bila normalizacija opskrbe i povratak sve robe na koju su kupci navikli na police Konzuma. U zadnjih nekoliko godina Agrokor je i kupce u BiH navikao na širok asortiman proizvoda i odličnu ponudu svježeg mesa, voća i povrća. Kada je krajem prošle godine otvoren Super Konzum kupcima je ponuđeno 30.000 artikala i postavljen je vrlo visok standard koji su kupci prepoznali i pokazali da ga žele imati. Sada taj standard treba i održati i zato radimo na poslovnom planu koji uključuje Mercator, kao i na drugim opcijama.
– Hoće li tranzicija sa Konzuma na Mercator donijeti rezove u broju trgovina i radnih mjesta i ako hoće u kolikoj mjeri?
RAMLJAK: Prije svega važno je napomenuti da Agrokor vodi brigu o svojim zaposlenicima i ukupnom očuvanju radnih mjesta. Tvrtke koje u BiH posluju kao dio Agrokor koncerna zapošljavaju nešto više od pet tisuća ljudi. Većina proizvodnih tvrtki nastavlja s uspješnim i stabilnim poslovanjem. Najveći izazovi za Agrokor nalaze se u segmentu maloprodaje i veleprodaje na tržištu Bosne i Hercegovine, gdje će kao što sam rekao biti nužna optimizacija poslovanja i prodajnih lokacija u kontekstu transformacije maloprodajnog koncepta. Preciznije od toga ne mogu vam u ovom trenutku reći ništa, jer se na tim planovima sada radi. Neka prodajna mjesta koja Konzumu nisu profitabilna to bi pod Mercatorom mogla biti, a druga u novom konceptu neće nužno imati svoje mjesto. U svim navedenim aktivnostima vodit će se iznimna briga o zaštiti radnika i maksimalnom očuvanju radnih mjesta, te adekvatnom zbrinjavanju zaposlenika sukladno radnim zakonima i važećem Kolektivnom ugovoru. Mogući su razni ishodi i dat ću vam samo jedan primjer: iako su se pojedini mediji raspisali o zatvaranjima i otpuštanjima navodeći primjer Velpra Čitluk, iz kojeg je Velpro nedavno izašao, činjenica je da baš taj primjer Čitluka pokazuje koliki trud ulažemo u traženje rješenja i kada na nekoj lokaciji nismo više prisutni. Poslovanje na toj lokaciji preuzeo je novi vlasnik, a svih petoro zaposlenika Velpra nastavilo je raditi ili kod novog vlasnika ili na drugoj lokaciji Velpra. Tako nešto neće uvijek biti moguće postići, ali s jednakom pažnjom i odgovornošću pristup ćemo svakoj sljedećoj pojedinačnoj promjeni nužnoj za očuvanje ukupnosti poslovanja, koje i u maloprodaji i veleprodaji mora postati dugoročno održivo.
– Da li je u sklopu najavljene prodaje imovine predviđena prodaja nekih od Agrokorovih kompanija u BiH, ako ne u prvom valu, onda kasnije?
RAMLJAK: U ovom trenutku je prerano govoriti o dezinvestiranju Agrokorovih kompanija. Intezivno radimo na planu restrukturiranja cijelog sustava i analiziramo različite scenarije. Pritom se rukovodimo upravo time da se kompanijama osigura dugoročna poslovna održivost.
(Indikator.ba)
