LONDON- Kada biste sebi mogli priuštiti, da li biste kupili slušalice od 10.000 dolara?
Naime, neki od najskupljih setova slušalica poput “Orpheus” ili ” Onkyo Diamond” dostižu cijene od nekoliko hiljada dolara. Pitanje je da li je njihov kvalitet zaista deset put bolji od slušalica koje su, recimo, 1000 dolara?
I dok se ovi preskupi proizvodi zaista reklamiraju kao “izuzetno, visokog kvaliteta”, ekskluzivni, pitanje je da li oni zaista vrijede toliko? Da li je stvarno istinita ona da je “skuplje zaista i bolje”?
Istraživanje o uticaju visoke cijene na našu percepciju pokazuje da skuplje stvari zaista smatramo superiornijim ili efikasnijim, iako su oni istog kvaliteta kao i oni manje skupi proizvodi.
Tako je, recimo, Kalifornijiski institut tehnologije zajedno sa Univerzitetom Stenford, sproveo istraživanje sa kvalitetom vina. Naime, ljudi su isto vino ocjenjivali kvalitetnijim kada bi čuli da je skuplje. Štaviše, naučnici su zabilježili magnetnom rezonancom da mozak daleko više uživa u vinu za koje se smatra da je skuplje. A, zapravo, sve vrijeme se radilo o istom vinu.
Takođe, u drugom, sličnom istraživanju, učesnici su bolje reagovali na lažne analgetike kada bi im rekli da je njihova cijena 2,5 dolara po komadu, nego kada bi čuli da je njihova cijena 10 centi. Zapravo, u oba slučaja je bila riječ o običnoj tabeleti, bez ikakvog analgetskog djelovanja.
Majkl Norton, psiholog i profesor poslovne administracije na Harvardu kaže da ljudi, zaista, imaju tu percpeciju.
Tako recimo, dezert, restoran ili film, koji je ocjenjen sa tri zvjezdice uvijek predstavlja siguran izbor za mušterije. Dakle, u slučaju dvoumljenja, ljudi će definitivno izabrati onaj koji ima bolje ocjene, jer vjeruju da će dobiti “to nevjerovatno iskustvo”, iako rizikuju da dobiju jedan krajnje prosječan, možda čak i loš proizvod. Norton kaže da se ista logika koristi i kada ljudi kupuju neke izuzetno skupe, a opet, bespotrebne stvari;
“Dakle, ako jedna boca vina košta 10.000 dolara, a druga 5.000 dolara, da li ćete vi zaista imati dvostruko bolji užitak i iskustvo prilikom ispijanja te boce vina?”, kaže Norton.
Takođe, kupovinom ovako skupih proizvoda pojedinac sebi daje na važnosti, i u svojim očima, on je daleko bolji i vrijedniji.
Džošua Kartu, preduzetnik koji uživa u skupim stvarima, je poznati kolekcionar ferarija. On kaže da daje basnoslovne cifre za ove automobile, ne samo jer ih voli, već što uz njih dolaze i posebne povlastice kao što je pristup ekskluzivnim, društvenim krugovima;
“Sam taj osjećaj kada sebi priuštite neka materijalne stvari je prolazan, ne traje on dugo. Ali, kupovinom ferarija ja postajem dio jedne veoma posebne zajednice interesantnih ljudi, koji dijele istu strast”, kaže Kartu.
Kartu kaže da je jedna od najboljih stvari na koje je dao novac bio let ruskim MIG-om, u Rusiji:
“Letjeli smo na visini, duplo višoj od komercijalnih aviona. Usred dana sam vidio zvijezde na nebu i vidio sam obris Zemlje, tako da je to vjerovatno najbolje iskustvo koje sam platio”, kaže Kartu.
Ipak, nije tajna da ljudi troše samo da bi okolini pokazali koliko su uspješni;”Da, naravno, postoji i taj aspekt trošenja. Ja sam čovjek koji ranije nije bio bogat, i našao sam se u situaciji da dokazujem ljudima da sam njihov nivo. Ipak, nakon nekog vremena, ta potreba za dokazivanjem i pokazivanjem iščezne”, kaže Kartu. (BBC Business)
