Sve najveće svjetske privrede, osim kineske, ove će godine zbog pandemije virusa korona uroniti u recesiju, pri čemu bi bruto domaći proizvod (BDP) evrozone mogao pasti između 2 i 10 posto, ovisno o trajanju korona krize.

Još nedavno analitičari su očekivali stabilan rast globalne privrede, no situacija se pogoršala neviđeno brzo.

U samo nekoliko mjeseci, od kada su naslovnice kineskih medija počele puniti vijesti o širenju virusa korona i uvođenja karantena u zemlji, virus se proširio u više od 200 zemalja, pri čemu je broj zaraženih premašio 640 hiljada, a umrlih 30 hiljada.

Kako bi spriječile širenje virusa, mnoge su države ograničile putovanja, zatvorile škole, zabranile javna okupljanja, zatvorile restorane i druge uslužne djelatnosti, odgodile sportske i kulturne događaje…

Pandemija je izazvala velike poremećaje u nabavnim lancima i potražnji širom svijeta, a mnoge zemlje navela na samoizolaciju.

To je, pak, dovelo do blokade svakodnevnog poslovanja i gurnulo najveće svjetske privrede u prvu recesiju od finansijske krize 2008. godine.

S&P: Potraje li blokada, evrozona pada 10 posto

Analitičari Standard & Poor'sa procjenjuju da će privreda evrozone ove godine pasti najmanje 2 posto, a ako se blokada poslovanja protegne na četiri mjeseca, BDP tog 19-članog bloka mogao bi pasti čak 10 posto.

Kako se privredni troškovi “brzo povećavaju jer se mjere za obuzdavanje virusa pojačavaju, privrede evrozone i Velike Britanije suočavaju se s recesijom i padom privrede  od 2 posto u 2020.”, navodi se u izvještaju te rejting agencije.

Analitičari S&P-a upozoravaju da bi pad mogao biti i veći. “Procjenjujemo, na primjer, da bi blokada poslovanja od četiri mjeseca mogla smanjiti BDP evrozone za čak 10 posto”, poručio je S&P.

Najviše će, smatraju, biti pogođene one zemlje u kojima je najviše slučajeva zaraze i umrlih od virusa korona.

Tako procjenjuju da će italijanska privrede ove godine pasti 2,6 posto. No analitičari Goldman Sachsa puno su pesimističniji, pa očekuju da će treća najveća privreda evurozone pasti za 11,6 posto.

Prema procjenama S&P-a, španska privreda mogla bi pasti 2,1 posto, njemačka 1,9, a francuska 1,7 posto.

Bundesbank: Recesija neizbježna

Na oštar pad ukazuju i prvi makroekonomski pokazatelji. Tako se francuska privredna aktivnost i potrošnja domaćinstava zbog pandemije kreću oko 35 posto ispod uobičajenog nivoa, saopštila  je ovih dana tamošnja kancelarija za statistiku INSEE.

Njemačka centralna  banka poručila je, pak, da je recesija u toj zemlji neizbježna.

“Pad u izraženu recesiju ne može se spriječiti. A oporavak će početi tek kada pandemijski rizici budu učinkovito suzbijeni”, poručila je Bundesbanka.

Njemački ekonomski institut (IW) procjenjuje, pak, da bi privreda ove godine u najcrnjem scenariju, ako se blokada poslovanja nastavi do kraja juna, mogla potonuti i 10 posto.

Njemačka je privreda najveća u Evropi, pa je jasno da će recesija u toj zemlji imati veliki uticaj na cijelu evropsko privredu.

Nizozemskoj prijeti pad između 1 i 7 posto

I Nizozemska će uroniti u recesiju, prvu od 2013. godine, jer je izbijanje virusa korona osakatilo proizvodnju i potražnju, povećalo nezaposlenost i pogoršalo javne finansije, poručila je ovih dana Kancelarija za ekonomske analize CPB, koji je glavni savjetnik vlade.

Peta po veličini privrede evrozone pasće između 1,2 i dosad nezabilježenih 7,7 posto, ovisno o tome koliko će dugo biti na snazi mjere za suzbijanje virusa.

“Postoje četiri scenarija i sva ukazuju na recesiju”, poručio je CPB.

U najpozitivnijem razvoju događaja, mjere za suzbijanje virusa bit će uklonjene za tri mjeseca, a BDP pasti 1,2 posto.

U manje pozitivnom scenariju, mjere će biti ukinute nakon šest mjeseci, a privreda će pasti između 5 i 7,7 posto, ovisno o razvoju situacije u drugim zemljama i finansijskom sektoru.

Irska – restrikcije dovele do preokreta trendova

Irska privreda mogla bi, pak, ove godine pasti i više od 7 posto, procjenjuje tamošnji Institut za ekonomska i društvena istraživanja (ESRI), koji poručuje da će restrikcije privrednog života dovesti do značajnog preokreta irskih ekonomskih trendova.

Irski BDP rastao je brže od prosjeka EU-a od 2014. godine, a ESRI je prije izbijanja pandemije virusa korona procjenjivao da će ove godine porasti 4 posto. No, sada očekuje duboku recesiju, pad BDP-a za 7,1 posto.

Pritom bi stopa nezaposlenosti mogla skočiti sa sadašnjih 4,8 posto na 18 posto do ljeta, a do kraja godine ipak skliznuti na 11 posto.

Te procjene temelje se na pretpostavci da će paraliza privrednih aktivnosti potrajati 12 sedmica, a da će oporavak domaće i međunarodne privredne aktivnosti uslijediti u drugoj polovici godine.

“Ako se to ne ostvari, štete po domaću privredu biće još i veće”, poručio je ESRI.

Grčki turizam izgubiće stotine miliona evra

Grčka privreda mogla bi, pak, pasti između 1 i 3 posto, ovisno o tome koliko će trajati epidemija, kazao je prošle sedmice tamošnji ministar finansija Christos Staikouras.

Prije korona krize, očekivalo se da će privreda ove godine porasti za 2,8 posto, no zbog restrikcija putovanja snažno će biti pogođen turizam, glavna poluga grčke privrede, jer će taj sektor izgubiti stotine miliona evra prihoda.

“Grčkoj je išlo jako dobro do februara, no sada je očigledno situacija potpuno drugačija nego prije dva mjeseca”, kazao je Staikouras.

Portugalska centralna banka poručila je, pak, da će zbog pada lične potrošnje i investicija te kolapsa izvoza, pad privrede te zemlje ove godine iznositi između 3,7 i 5,7 posto.

RBA: Hrvatska privreda pašće oko 5 posto

Ni Hrvatska neće izbjeći recesiju. Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) među prvima su nedavno objavili konkretne procjene i očekuju da će hrvatski BDP ove godine pasti otprilike 5 posto, a zbog još visoke sezonalnosti turizma i slabe industrije, smatraju da će oporavak zemlje zaostajati za ostalima.

Već sada je sasvim izvjesno da je predsezona izgubljena, a za očekivati je i sve značajniji uticaj epidemije na glavnu turističku sezonu. Posljedica će biti pad noćenja i gubitak prihoda od turizma, kažu analitičari RBA.

Upozoravaju i da su evropske države, posebno Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija, najvažnija emitivna tržišta za hrvatski turizam i sva su teško zahvaćena negativnim ekonomskim kretanjima te da je visoki udio turizma, odnosno prihoda od turizma u BDP-u od gotovo 20 posto jedan od najviših u svijetu, a direktni udio turizma u BDP-u iznosi više od 11 posto.

Pored toga, navode, prerađivačke industrije sigurno će doživjeti manjak ponude i potražnje jer su glavno hrvatsko izvozno tržište zemlje EU, posebno Italija i Njemačka, tako da je snažan pad izvoza roba neizbježan u drugom tromjesečju.

Navode i da će, za razliku od ostalih zemalja, Hrvatska biti pod snažnijim uticajem trenutnog ekonomskog stanja zbog strukture svoje privrede velike ovisnosti o turizmu.

“Čak i ako oporavak započne krajem trećeg tromjesečja ili krajem godine, gubici iz drugog i trećeg tromjesečja će se teško nadoknaditi”, zaključuju RBA-ovi analitičari.

Podsticajne mjere ecropskih vlasti

Vlasti mnogih ecropskih zemalja, kao i Ecropska centralna banka (ECB) uvele su niz mjera za pomoć privredi.

ECB je brzo nakon izbijanja krize olabavila monetarnu politiku i ponovno pokrenula program otkupa državnih obveznica, u iznosu od 750 milijardi evra, kako bi se poboljšala likvidnost na tržištima.

Njemački parlament prošle je sedmice podržao paket mjera za ublažavanje privrednih posljedica pandemije, ukupne vrijednosti od 750 milijardi evra.

Britanska je vlada, pak, objavila paket pomoći privredi vrijedan 330 milijardi funti, Italija više od 25 milijardi, a Francuska 45 milijardi evra.

Uz to, Francuska je odgodila naplatu poreza i doprinosa od kompanija, a planira subvencionirati plate radnika koji rade skraćeno.

Francuska vlada procjenjuje da će privreda ove godine pasti jedan posto, dok je još nedavno očekivala rast od 1,3 posto.

UBS: Negativni sekundarni efekti neizbježni

Uprkos svim tim mjerama, evrozona neće izbjeći recesiju, pitanje je samo koliko će duboka i duga biti, smatraju analitičari švicarske investicijske banke UBS, koji procjenjuju da bi evropska privreda ove godine mogla pasti i do 4,5 posto, slično kao i za globalne finansijske krize 2008. godine.

Po njihovom osnovnom scenariju, blokada privrede potrajaće do polovine maja, a potom će uslijediti oporavak.

“No, prkos velikim podsticajima monetarne i fiskalne politike, negativni sekundarni efekti ne mogu se izbjeći, nezaposlenost i bankroti rasće idućih sedmica, što će potisnuti potrošnju domaćinstava i kapitalna ulaganja čak i nakon prestanka blokade”, pišu analitičari UBS-a u osvrtu na situaciju.

Prekinut rekordno dug rast privrede SAD

Zbog širenja virusa korona, oko tri milijarde ljudi u svijetu nalazi se u blokadi, dok su mnogi dijelovi privrede paralizirani, a međunarodna trgovina poremećena.

Stoga ekonomisti kažu da bi ova pandemija mogla izazvati najveću recesiju u savremenoj istoriji, a sasvim je izvjesno i da će korona prekinuti najdužu privrednu ekspanziju u SAD.

“Već smo u recesiji”, kaže Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije, koji procjenjuje da će američki BDP u prvom tromjesečju pasti za 0,2 posto na godišnjem nivou, a u drugom za 3,6 posto.

Još su pesimističniji analitičari banke JP Morgan, koji procjenjuju da bi američki BDP u ovom kvartalu mogao pasti za 4, a u idućem za 14 posto.

Prema procjenama analitičara JP Morgana, u cijeloj ovoj godini najveća svjetska privreda pala bi za 1,5 posto.

Američke vlasti preduzele su vanredne mjere. Centralna banka Fed ekspresno je u dva navrata srezala ključne kamatne stope, spustivši ih rekordno brzo na nulu. Istovremeno je počela kupovati državne, pa čak i korporativne obveznice te poručila da će i direktno kreditirati kompanije kako bi povećala likvidnost na tržištima.

Uprkos tome, predsjednik Feda Jerome Powell kazao je ovih dana da je privreda možda već u recesiji, ali i da očekuje oporavak u drugom dijelu godine.

Kongres je, pak, prihvatio paket pomoći američkoj privredi od oko 2200 milijardi dolara, koji bi trebao ublažiti predstojeću recesiju.

Taj je paket znatno veći u odnosu na onaj koji je Kongres usvojio za finansijske krize 2008. i 2009. godine, a uključivaće, među ostalim, direktne uplate građanima, pri čemu bi pojedine porodice mogle dobiti čak i do 3.000 dolara.

Globalna privreda uranja u recesiju

Uprkos nizu mjera vlasti u svijetu, analitičari IHS Markita smanjili su ovih dana svoju procjenu rasta svjetske privrede u ovoj godini s prethodnih 2,6 posto na samo 0,7 posto jer je, kažu, ekonomski uticaj korona krize sve očitiji. Rast ispod 2 posto IHS smatra globalnom recesijom.

Analitičari te kompanije kažu da je Japan, nakon oštrog pada privrede u posljednjem lanjskom tromjesečju, već u recesiji, dok će SAD i Evropa taj scenarij slijediti u drugom tromjesečju.

Očekuju da će američki BDP ove godine pasti oko 1 posto, evrozone za 1,5, a Japana za 0,8 posto.

No Kina, u kojoj je krajem prošle godine izbio virus korona, neće zabilježiti pad, nego usporavanje rasta privrede na 3,9 posto, dok se još nedavno očekivao rast od 6,1 posto, procjenjuju analitičari IHS Markita.

No i taj rast druge po veličini svjetske privrede bio bi najslabiji u najmanje 30 godina. (Index, Hina)