LJUBLJANA – Slovenačka centralna banka procjenjuje da bi zbog pandemije virusa Covid-19 slovenački bruto domaći proizvod (BDP) mogao da padne na godišnjem nivou između 6,0 i 16 posto, čime bi negativan efekat pandemije bio mnogo veći nego u vrijeme globalne finansijska krize 2008. godine.

Tokom globalne finansijske krize, slovenački BDP je, zbog velike zavisnosti od izvoza i spoljnotrgovinske razmene, pao za osam procenata.

Sada se očekuje pad potrošnje, koji bi, u zavisnosti od razvoja krize, mogao da iznosi između 2,4 i 9,0 odsto, pri čemu bi naročito mogao da bude izražen u sektorima kao što su trgovina na malo, turizam i ugostiteljstvo, prevoz, kultura i rekreacija.

Najveći pad potrošnje, kako prenosi Hina, pritom se očekuje u drugom tromesečju ove godine.

Na tržištu rada se očekuje smanjenje broja zaposlenih, zavisno od razvoja krize, između 1,8 i 4,7 posto, uz istovremeno povećanje stope nezaposlenosti, koja bi na godišnjem nivou mogla da se udvostruči.

Banka Slovenije upozorava da će stvarni pad BDP-a, potrošnje i zaposlenosti dosta zavisiti od efikasnosti mjera za ublažavanje korona krize, koji je vlada kroz tzv. megazakon uputila u skupštinsku proceduru, a parlament bi o njemu trebalo da glasa ove nedjelje.

Riječ je o paketu mjera teškom 3,0 milijarde evra s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih i socijalnih posledica pandemije virusa korona, koji bi važio do 30. maja, s mogućnošću produženja za još mesec dana.