ŠAMAC, CAZIN – Proizvoditi hranu mi moramo svakako, naše je da radimo, da se zaštitimo koliko je to moguće, kaže Predrag Sekulić, jedan od najvećih proizvođača povrća u plastenicima na području Posavine, regije u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja je i najveća nizina uz rijeku Savu.
Na taj način, Predrag Sekulić, poljoprivredni proizvođač iz Šamca komentariše kako se bh. poljoprivrednici snalaze za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, koju izaziva virus korona . On trenutno zapošljava sedam radnika, a oni svi, kako kaže, nose zaštitne maske i rukavice.
“Ja se nadam da ovo vezano za korona virus neće dugo potrajati, da ćemo se vratiti nekom normalnom životu i normalnom radu”, rekao je Sekulić novinarima u Šamcu.
Povrtari i vrijeme sjetve
Poljoprivrednici iz BiH su svjesni okolnosti u kojima se nalazi njihova djelatnost, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske Stojan Marinković.
“Prije svega se to u ovom momentu odnosi na povrtare kojima treba radna snaga, kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, po pitanju sjetve i obavljanja tih proljetnjih radova. Svjesni smo da je to veće grupa ljudi na jednom mjestu, tako da će i oni morati povesti računa o zaštiti kako sebe, tako i ljudi u svojoj okolini”, rekao je Marinković.
Sjemena i zaštitnih sredstava trenutno ima dovoljno u poljoprivrednim apotekama, pa neće biti problema tokom proljetnje sjetve, napominje Marinković.
“Što se tiče Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, ministar je izjavio nedavno da će nastojati da svoje obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima ispoštuje. Dakle, ono što nam sad predstoji je najbitnije – regresirani dizel, da ti prvi obračuni dođu na vrijeme, da se izaberu distributeri i kako bismo mogli blagovremeno ući u parcele i odrediti ovaj dio posla koji je na nama”, poručuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske.
Problemi počinju sa plasmanom
No, problemi koji očekuju poljoprivrednike u BiH počeće u momentu kada će prispjeti proizvodi proljetne sjetve, prije svega zbog plasmana na tržištu, mišljenje je predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžada Biće.
“U BiH se ne proizvodi ni 20 posto za domaće potrebe, a kamoli za izvoz”, kaže Bićo u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ali, nije pesimističan.
“Kad se bude nešto sigurno dogovorilo, onda će ljudi puniti štale. Tako da mogu raditi i živjeti od svog rada a biće robe i za izvoz. Jer mi sada imamo masu praznih štala, imamo masu neobrađenih površina, jer ljudima se ne isplati da radi nešto po mizernim otkupnim cijenama”, kaže Bićo.
Mjere u Federaciji BiH
No, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Šemsudin Dedić u razgovoru za RSE kaže da je Ministarstvo, na čijem je čelu, pripremilo set mjera kako bi sanirali posljedice pandemije virusa korona u poljoprivredi.
“Trenutno sa ovim mjerama šaljemo poruku da nema mjesta panici, već da se poduzimaju mjere koje će osigurati dodatnu podršku i pomoć poljoprivrednim proizvođačima”, kaže Dedić za RSE.
Prioritet je, kaže on, da krenu isplate sredstava poljoprivrednim proizvođačima, a za to je osigurano deset miliona konvertibilnih maraka.
Federalni resorni ministar još dodaje da je izmjenom programa rada osigurano još pet miliona konvertibilnih maraka (oko 2,5 miliona eura) za proljetnju sjetvu, čime će se sufinansirati troškovi nabavke sjemena, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava. On je naglasio izmijeniti i rokove za podnošenje zahtjeva za ove svrhe.
“Njih ćemo izmijeniti zato što imamo ograničeno kretanje i dosta poljoprivrednih proizvođača postojeće rokove ispoštuje, zato ćemo im dati nove rokove. Osim toga, uputili smo i inicijativu Federalnom štabu civilne zaštite kako bi izmijenili naredbu o zabrani kretanja, jer smatramo da poljoprivrednici i veterinara u vrijeme proljetnje sjetve ne bi trebali imati ograničeno kretanje”, rekao je Dedić.
Dedić dodaje da su predložili i povećanje zaliha pšenice u robnim rezervama, te da je tu mjeru Vlada Federacije BiH prihvatila. Prema njegovim riječima, ministarstvo i Razvojna banka FBiH stavit će u funkciju kreditnu liniju uz obezbjeđenje grejs perioda i mogućnost reprograma postojećih kredita za poljoprivredu.
“Učinićemo sve ono što je u našoj nadležnosti kako bi se proljetnja sjetva odvijala nesmetano i u većeme obimu od dosadšnjeg”, poručuje Dedić.
Pomoć lokalnih vlasti
Ni lokalne zajednice u Federaciji BiH ne sjede skrštenih ruku, zbog stanja koje pandemija može izazvati. Primjer za to je Cazin, grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji osim što je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH, značajno mjesto zauzima i u proizvodnji povrća i voća.
Gradske vlasti su zbog toga obećale poljoprivrednicima osigurati repromaterijal za sjetvu kukuruza, graha i krompira, te su se obavezale da će od njih otkupiti višak proizvoda.
“Mi ćemo napraviti takav ugovoreni odnos da ćemo sve viškove otkupiti, što znači da moramo obezbijediti hranu za one koji eventualno nisu u mogućnosti da siju, u urbanim su područjima, nemaju svoje parcele i itd. Uglavnom, moramo biti jedna organizirana zajednica koja na noge dočekuje svaku kriznu situaciju”, rekao je sredinom marta novinarima gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.
Odluku da počne dodatna sjetva žitarica, krompira i graha donio je Krizni štab Cazina, a minimalne količine koje građani mogu zasijati su tri dunuma kukuruza, pola dunuma graha i pola dunuma krompira.
Problem sa stočnom hranom
Efekti pandemije COVID-19 na bh. poljoprivredu mogli bi se odraziti kroz nedostatak stočne hrane. To bi se moglo desiti zbog zatvaranja granica, pogotovo među susjednim zemljama u regionu. Na to je u razgovoru za RSE ukazao predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH Vladimir Usorac.
“Biće otvorena granica za ljudsku hranu, znači brašna, ulja, šećera će biti, ali stočna hrana je jako bitna. Bez stočne hrane staće proizvodnja, posebno brojlera i svinjetine. Normalno, smanjićemo i proizvodnju mlijeka, i svega ostalog, ako nema soje. Soja je osnovni proizvod, a mi soje nemamo ni 10 posto za vlastite potrebe. Od soje zavisimo i to je glavna stvar u ovom poslu”, upozorava Usorac. (RSE)
