BANJALUKA – Privredna komora Republike Srpske uputila je dopis Ministarstvu finansija Republike Srpske u vezi sa Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed pandemije virusa korona.

Naime, kako je saopšteno, Privredna komora Republike Srpske svakodnevno se suočava sa brojnim informacijama privrednih društava o ekonomskim posljedicama izazvanih virusom korona, ali i brojnim pitanjima u vezi sa mjerama podrške.

Veliki broj upita odnosi se na odredbe ove uredbe, a među najznačajnijim su pitanja u vezi sa članom 13. Uredbe, kojim se definiše podrška za zaposlene kod pravnih lica i preduzetnika kojim je zabranjeno obavljanje djelatnosti i koji su prestali sa radom zbog pandemije, i to tako što ova lica ostvaruju pravo na isplatu najniže plate sa doprinosima za april 2020. godine, a poslodavci su obavezni da podnesu pisanu izjavu Poreskoj upravi RS sa zahtjevom za isplatu najniže plate najkasnije do 10. juna 2020. godine za april 2020. godine.

“Odredbama Uredbe nisu propisani kriterijumi i način dokazivanja prestanka rada poslovnih subjekata, odnosno dokumentacija koja se podnosi kao dokaz da je privredno društvo prestalo sa radom zbog pandemije”, navodi Privredna komora RS.

Dodaju da na internet stranici Poreske uprave još nema obrasca pisane izjave za podnošenje zahtjeva za isplatu najniže plate za april.

“Takođe, nije definisan period prestanka rada koji je relevantan za ostvarivanje prava – privredna društva odluke o prestanku rada donose u različitim periodima, što zavisi od mogućnosti održavanja poslovne aktivnosti (kapaciteta repromaterijala, skladišta, plasmana, transporta, zdravstvenog stanja zaposlenih, otkazivanja ili prolongiranja narudžbi, otkazivanja ili prolongiranja poslovne saradnje, zabrane ulaska u strane zemlje itd.), što znači da privrednici odluku o prestanku rada mogu donijeti u toku aprila (npr. 10.4., 15.4. ili kasnije); s tim u vezi, da li pravo iz člana 13. Uredbe, ostvaruju i subjekti koji su prestali sa radom u toku aprila”, navode u Privrednoj komori.

Pitanje koje privrednici, između ostalih, postavljaju odnosi se i na to da li pravo iz člana 13. Uredbe ostvaruju poslovni subjekti koji u okviru svoje organizacije imaju poslovne jedinice, koje su u određenim periodima zabrane i ograničenja radile (npr. poslovna jedinica jednog privrednog društva koja se nalazi u lokalnoj samoupravi izvan sjedišta društva, odlukama lokalnih štabova za vanredne situacije nije bila obuhvaćena zabranom rada, a druge u drugim optštinama i gradovima su obuhvaćene zabranom rada).

Osim toga, pitanje se odnosi i na to kakav je tretman privrednih društava koja obavljaju više registrovanih djelatnosti od kojih neke nisu bile obuhvaćene zabranom rada (npr. zabranom je obuhvaćena prodaja proizvoda, ali nije dio društva koji pruža usluge servisiranja; ili društvo ima i proizvodnju i prodaju ili ugostiteljsku djelatnost u okviru svoje djelatnosti itd.).

Postavlja se i pitanje tretmana privrednih subjekata koji iz objektivnih razloga izazvanih virusom korona, usljed smanjene likvidnosti, nastupanja platežne nesposobnosti i zabrane ili prestanka obavljanja djelatnosti, nisu bili u mogućnosti da zadrže radnike, zbog čega su im otkazali ugovore o radu (isključujući ugovore na određeno koji su prestali da važe istekom roka na koji su zaključeni.

Posebno značajno pitanje predstavlja kreiranje podrške za poslovne subjekte koji su u uslovima krize održali poslovnu aktivnost u smanjenom obimu, odnosno nisu prestali sa radom iako su poslovni, proizvodni, tehnološki proces sveli na minimum.

Brojni su privredni subjekti koji nisu obuhvaćeni zabranom rada i nisu prestali sa radom, ali svoje poslovne aktivnosti nisu mogli realizovati u punom kapacitetu zbog prestanka rada poslovnih partnera kojima plasiraju proizvode/usluge, zbog zabrana i ograničenja uvedenih u zemljama inostranih partnera, zbog otežanog transporta, nemogućnosti uvoza dovoljne količine repromaterijala ili izvoza svojih proizvoda itd.

Iz Privredne komore naglašavaju, da prema informacijama koje dobijaju u svakodnevnoj komunikaciji sa privrednim društvima koja nisu prestala sa radom, izvjesni nastavak vanrednih okolnosti i sve komplikacije u vezi sa zabranama, ograničenjima, otežanim realizacijama u zemlji i inostranstvu, ukazuju na neminovni prestanak rada ovih subjekata u maju.

“Rezerve repromaterijala su iscrpljene, uslovi za plasiranje proizvoda i usluga su i dalje otežani ili nemogući, oporavak poslovanja zavisi od oporavka partnera u inostranstvu koji su već u martu najavili da se nastavak saradnje ne može očekivati prije juna, a materijalna sredstva društava su potrošena na finansiranje plata zaposlenih, iako je poslovanje svedeno na minimum zbog primjene mjera zaštite zadravlja, oboljenja, izolacije i redukcija zbog smanjenog obima poslovanja”, navode u Privrednoj komori.

Kako navode, bilo bi korisno, precizirati i koji je to organ u Vladi RS kojem bi ovi privrednici slali svoje informacije o stanju poslovanja, kao i procedure po kojima bi se ovo realizovalo i dokazivalo navedeno stanje.

“Mjere koje je do sada kreirala Vlada RS i druge institucije vlasti u RS, pokazuju ozbiljnu namjeru da se privredi RS pruži najbolja moguća podrška za prevazilaženje postojeće krize, zbog čega vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima pronaći dodatna neophodna rješenja u ovim vanrednim okolnostima koja će podršku pružiti poslovnim subjektima iz svih sektora privrede jer je činjenica da smo svi pogođeni pojavom virusa korona i da ne postoji djelatnost koja direktno ili indirektno ne trpi negativne posljedice”, smatraju u Privrednoj komori.