NJUJORK – Eksperti za tržište hrane već sedmicama upozoravaju kako nas uskoro očekuju veliki problemi povezani s nestašicama hrane.
Svijet je i prije trpio teške krize gladi, ali one su bile regionalne i uzrokovane jednim ili drugim faktorom – ekstremnim vremenskim prilikama, ekonomskim padima, ratovima ili političkom nestabilnošću, piše New York Times.

Stručnjaci kažu da je u ovom slučaju problematika globalna i uzrokovana mnoštvom faktora povezanih s pandemijom virusa korona i prekidom ekonomskog poretka: iznenadnim gubitkom prihoda za bezbroj miliona ljudi koji su već jedva preživljavali. Problem su i kolaps cijena nafte, rašireni nedostatak sigurnih prihoda od turizma; prekomorski radnici koji nemaju novca za slanje kući; i tekući problemi poput klimatskih promjena, nasilja, preseljenja stanovništva i humanitarnih katastrofa.

Već od Hondurasa do Južne Afrike do Indije, protesti i pljačke izbili su usred frustracija zbog zastoja i brige zbog gladi. Zatvaranjem nastave više od 368 miliona djece izgubilo je hranjive obroke i grickalice koje inače dobivaju u školi.

Globalno ne nedostaje hrane niti prijeti masovno gladovanje od pandemije. No, logistički problemi u sadnji, žetvi i prevozu hrane ostaviće siromašne zemlje izložene u narednim mjesecima, posebno one ovisne o uvozu, rekao je Johan Swinnen, generalni direktor Međunarodnog instituta za istraživanje hrane u Washingtonu za New York Times.

Iako je sistem distribucije hrane i maloprodaje u bogatim zemljama organizovan i automatiziran, rekao je, sistemi u zemljama u razvoju su “intenzivno angažovani”, čineći ove lance snabdijevanja mnogo ranjivijima na propise Covid-19 i socijalne distancije. ”

Iako čak i ako ne dođe do velikog porasta cijena hrane, stanje sigurnosti hrane za siromašne ljude vjerojatno će se pogoršati u cijelom svijetu. To se posebno odnosi na privrede poput Sudana i Zimbabvea koja su se borila prije izbijanja, ili ona poput Irana koja su prihodima od nafte češće koristila za finansiranje kritične robe poput hrane i lijekova.

U Venecueli bi pandemija mogla nanijeti razoran udarac milionima koji već žive u najvećem svjetskom ekonomskom kolapsu izvan ratnog vremena.

U rasprostranjenom Petareu slumu na periferiji glavnog grada, Caracasa i zatvorenom u cijeloj državi, Freddy Bastardo i još petero u njihovom domaćinstvu ostavili su bez posla. Njihove zalihe hrane koje je osiguravala vlada, a koje su dolazile samo jednom svaka dva mjeseca prije krize, odavno su presušile.

“Već razmišljamo o prodaji stvari koje koristimo u kući da bismo mogli jesti”, rekao je Bastardo, (25), zaštitar. “Imam susjede koji imaju hranu i zabrinuti su da, ako protesti počnu, možda nećemo uspjeti otići odavde.”

Neizvjesnost u vezi s hranom takođe je značajna u Indiji, gdje se radnici s dnevnim nadnicama s malo ili nimalo socijalne sigurnosti suočavaju s budućnošću u kojoj glad predstavlja neposredniju prijetnju od virusa.

Izbjeglice i ljudi koji žive u zonama sukoba vjerojatno će biti najteže pogođeni.

Kalendarski ograničenja i ograničenja kretanja već uništavaju male prihode prognanika u Ugandi i Etiopiji, isporuku sjemena i poljoprivrednog alata u Južnom Sudanu i raspodjelu pomoći u hrani u Srednjoafričkoj Republici. Mjere zatvaranja u Nigeru, u kojem živi gotovo 60.000 izbjeglica koji bježe pred sukobom u Maliju, dovode do ledenih porasta cijena hrane, prema podacima Međunarodnog odbora za spašavanje. (Seebiz)