SARAJEVO – Pandemija izazvana virusom korona predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji Bosne i Hercegovine (BiH) nakon svjetske finansijske krize, stoji u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Navodi se da izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta. Efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji; dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga.
“Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica ove nezapamćene krize. Kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno će biti osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna”, stoji u izvještaju.
Nakon ove faze hitnog odgovora uslijediće faza ekonomskog oporavka a institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima da nađu posao, olakšati pristup kreditima te osigurati podršku firmama da obnove svoje poslovanje, navodi Svjetska banka.
Dodaju da će od ključnog značaja biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Pored trenutne krize, navodi se bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti.
Očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se prognozira da će svih šest zemalja, suočavajući se i dalje s posljedicama pandemije COVID-19 (korona virus).
U izvještaju Svjetske banke,koji koristi osnovni i nepovoljni scenarij u svjetlu velikih neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom, prognozira se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata.
Osnovni scenarij pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do kraja juna te da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020.
Nepovoljni scenarij pretpostavlja produžetak epidemije i ukidanje mjera suzbijanja tek na kraju avgusta, a početak oporavka ekonomske aktivnosti tek u posljednjem kvartalu 2020.
“Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško prognozirati ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, paralizira ekonomsku aktivnost i ugrožava blagostanje ljudi“, kaže Linda Van Gelder, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.
Ona dodaje da se očekuje da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika učiniti za prevazilaženje ove epidemije.
Srbija
Srbija će ove godine imati pad bruto domaćeg proizvoda /BDP/ od 2,5 odsto, dok će pad BDP-a kod ostalih zemalja zapadnog Balkana biti veći i iznositi između tri i 5,6 odsto, navedeno je u najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Svjetska banka je konstatovala da je Vlada Srbije brzo reagovala na ekonomske izazove izazvane krizom usljed pandemije virusa korona i usvajanjem programa pomoći u iznosu od 5,2 milijarde evra, koji se bavi problemom zapošljavanja, malih i srednjih preduzeća i likvidnosti.
“Ukoliko ovaj ambiciozni program bude u potpunosti sproveden i uklopljen sa sprovođenjem dugotrajnih strukturnih reformi, ekonomija Srbije će se povratiti u 2020. godini”, rekao je šef kancelarije Svjetske banke u Srbiji Stiven Ndegva.
(Swot)
