Pred prerađivačkom industrijom koja je žila kucavica privrede je veoma težak period, jer inostrani partneri otkazuju narudžbe, zbog čega će povećanje domaće potrošnje u idućem periodu, uz podršku fondova koje osniva Vlada RS, biti zamajac i generator oživljavanja domaće industrije.

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić, naglasivši da prerađivačka industrija u Srpskoj zapošljava oko 57.000 radnika.

“Procjene pokazuju da 50 odsto prerađivačke industrije ne radi. Neće biti lako stati na noge, jer će oporavak te grane zavisiti i od zemalja iz EU, koje su nama najznačajniji spoljnotrgovinski partneri”, rekao je Račić.

Većina privrednika juče je nakon skoro dva mjeseca počela da radi, koliku su štetu pretrpjeli zbog pandemije virusa korona?

RAČIĆ: Kompanije koje nisu radile u proteklom periodu su najveći gubitnici. Skoro 33.000 radnika nije radilo. Sve to ostaviće posljedice na javnu potrošnju, pad prihoda i PDV-a.

Koje djelatnosti su pretrpjele najveću štetu?

RAČIĆ: Prerađivačka industrija koja sa više od 12 odsto učestvuje u kreiranju BDP-a ima velike probleme. Štetu sabiraju tekstilci, kao i drvoprerađivači, čiji proizvodi čekaju na lageru, jer prodavnice namještaja u inostranstvu ne rade. Težak period je pred njima, jer “IKEA” s kojom posluje većina firmi ni u maju neće imati narudžbe. Oštećeni su i ugostitelji kojima nije bio dozvoljen rad, kao i sektor saobraćaja.

Šta će biti sa uplaćenim turističkim aranžmanima?

RAČIĆ: Novac koji su dobili od građana proslijedili su u hotele u inostranstvu. Ukoliko bi svi sada zatražili povrat novca, turističke agencije bi bile prinuđene da pokrenu stečaj. Agencije su spremne da građanima ponude zamjenska putovanja, koja bi trebalo da realizuju do kraja 2021. godine. Ukoliko ne budu u mogućnosti, nakon isteka tog roka imaju 14 dana da građanima vrate novac.

Kolika je šteta u preduzećima koja su radila u ovom periodu?

RAČIĆ: U maloprodaji je promet smanjen i do 30 odsto. Prema analizama, prodavane su samo osnovne životne namirnice koje imaju najmanje marže, što nije obezbijedilo nivo profita koji bi mogao da pokrije troškove. Proizvodi za kojima nije bilo potražnje opterećuju zalihe, robi ističu rokovi, a to pravi problem i dobavljačima. Rad hotela nije bio zabranjen, ali je uveden policijski čas, zatvorene granice i restorani, tako da hoteli od polovine marta pa do danas nisu imali nijednog gosta.

Koliko je radnika ostalo bez posla u protekla dva mjeseca?

RAČIĆ: Činjenica je da je u RS najmanji broj radnika ostao bez posla. U FBiH je otpušteno više od 20.000 zaposlenih, o Srbiji i Hrvatskoj da ne pričamo, dok je kod nas riječ o nešto više od 2.000 radnika, od kojih je polovina bila zaposlena na određeno vrijeme. Za pohvalu su potezi fabrika poput “Beme” i “Dermala”, koje su zaposlile nove radnike i u jeku krize.

Koje su mjere preduzete za oporavak privrede?

RAČIĆ: Za mart su isplaćeni doprinosi, dok će u aprilu radnicima biti isplaćena minimalna plata i doprinosi, a slične mjere nastojimo da kreiramo i za maj. Omogućeno je prolongiranje uplata poreza na dohodak i obaveza po završnom računu, a treći paket mjera odnosiće se na pomoć u obnavljanju proizvodnje i povratak na tržište. Zbog toga će biti formiran garantni fond, koji će imati početni kapital od oko 100 miliona KM, koji bi služio kao garancija kompanijama za kredite, zatim kompenzacioni fond, iz kojeg bi bile isplaćivane plate radnicima i treći fond za podršku lokalnim zajednicama.

Koliko će biti potrebno vremena da privreda stane na noge?

RAČIĆ: Ako bismo se u posljednjem kvartalu ove godine vratili na normalan nivo proizvodnje kakav je bio prije početka krize, mogli bismo biti zadovoljni. Virus nam je poremetio sve planove, prema prognozama očekuje nas pad BDP-a od oko pet odsto.

Koliko je u ovoj situaciji značajna kampanja “Naše je bolje”?

RAČIĆ: Pokazalo se da se moramo oslanjati na vlastite resurse, a s tim u vezi pozivamo građane da ove godine ljetuju širom Republike i novac ostave u domaćoj kasi, što će nam pomoći da se izvučemo iz krize. Bilo bi korisno da kao jedna od mjera za oživljavanje turizma budu uvedeni određeni turistički vaučeri, kao što je to uradila Srbija.

Šta je sa dolaskom inostranih poslovnih partnera?

RAČIĆ: Zatražili smo od Vlade RS i Savjeta ministara BiH da bude omogućen dolazak poslovnim ljudima u Srpsku po strogo definisanim procedurama. Svi moraju biti testirani i testovi ne smiju biti stariji od 24 časa i mora biti precizno definisano mjesto boravka, ruta kretanja. Vlada je u petak uvažila taj zahtjev i ostaje da budu definisani detalji.

Solidarnost
Privrednici su pokazali veliku solidarnost u doba pandemije iako su i sami trebali pomoć. Koliko je to značajno?

RAČIĆ: Naši privrednici su se brzo preorijentisali i počeli da šiju zaštitne maske. Vode se pregovori da bi naše kompanije šile maske za tržište Austrije i Njemačke i moguće da će određena količina biti isporučena do kraja mjeseca. Sve te kompanije prve zalihe su poslale u humanitarne svrhe i to je pohvalno.