Vijest iz Amerike o uspjesima u pronalaženju vakcine protiv virusa korona je pobudila fantaziju mnogih berzovnih špekulanata. Jer tu se ne radi samo o zdravlju nego i o milijardama koje stoje na raspolaganju, piše Deutsche Welle.
Ovo nije prvi put da su berze skočile kad se pročulo kako ima novosti u borbi protiv virusa korona. Ali početkom ove sedmice je skok bio žestok, u New Yorku i Tokiju, a onda i u Frankfurtu. Izazvan je vijestima iz farmaceutskog koncerna “Moderna”. Ta američka kompanija je bila prva koja je počela testirati vakcinu i na ljudima. Takva ispitivanja već traju i u Kini, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ali u SAD teče osobito mnogo novca u projekt pronalaženja vakcine protiv virusa covid-19.
Širom svijeta se radi na više 100 aktivnih sastojaka za vakcinu. Postoji više od 120 istraživačka projekta i oni sežu od razmjerno malenih kompanija poput “Biontecha” iz Mainza ili “Curevaca” u Tübingenu pa do farmaceutskih divova kao što su “Sanofi” ili “GlaxoSmithKline”. A tu je onda i “Moderna” iz Bostona. Vrijednost njenih dionica je skočila za gotovo 20% nakon što je objavljeno kako su prvi testovi dali obećavajuće rezultate.
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) je nakon toga najavila i mogućnost brzog davanja dozvole takvoj vakcini – inače to traje mjesecima, ponekad i godinama. Kako se čuje, “Moderna” je već dogovorila masovnu proizvodnju te vakcine sa švajcarskom kompanijom “Lonza” i, naravno, vrijednost dionica i te kompanije u Zürichu je skakala i preko 4%.
Vakcina mRNA-1273
Vakcina mRNA-1273, razvijena u saradnji s američkim Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), kod osam je od 45 učesnika ispitivanja izazvala imunološku reakciju, saopštila je “Moderna” ovog ponedjeljka.
“Mada su to preliminarni nalazi, prva faza istraživanja je pokazala kako ova vakcina može izazvati imunološku otpornost iste veličine kao da je izazvana prirodnom infekcijom”, objavio je Tal Zaks, medicinski direktor “Moderne”. No još nisu poznati kompletni nalazi prve faze kliničkog istraživanja.
Američka vlada ulaže milijarde na razvoj vakcine putem dva različita programa. U prvom redu se Washington pouzdaje u privatni sektor i tu daje odgovarajuću podršku. Tu je nadležna državna služba BARDA (Biomedical Advanced Research an Development Authority) koja raspolaže iznosom od 3,5 milijardi dolara. Od tog iznosa je dio dobila i “Moderna”.
Nešto kasnije je pokrenuta i operacija Warp Speed: prvi put se o njoj čulo krajem sprila, a u međuvremenu ju je i američki predsjednik Donald Tramp javno predstavio, doduše samo neke njene dijelove. Sad sa čak deset milijardi dolara razvoj je vakcine protiv korone proglašen nacionalnom zadaćom koju je Tramp uporedio s Projektom Manhattan u kojem je u četrdesetima prošlog vijeka razvijena atomska bomba. Warp Speed u terminima naučne fantastike znači brzinu čak još veću od brzine svjetlosti i makar se ne znaju pojedinosti, poznato je kako se naročito ispituje 14 mogućih cjepiva.
Boston, Oxford, Mainz i Tübingen
Iz Washingtona u Oxford u Velikoj Britaniji: naučnici tamošnjeg univerziteta su već u aprilu počeli klinička ispitivanja na preko 1.000 dobrovoljaca. Projekt se vodi u saradnji s farmaceutskim divom “Astra-Zeneca”. Kao i uvijek, tu se radi o tome može li se potencijalno obećavajuća vakcina po potrebi proizvesti brzo i u mnogo miliona doza.
Za istraživanja takve vrste je i Evropska unija na nedavnoj međunarodnoj konferenciji skupila 7,4 milijarde evra. Kuda će otići taj novac neće biti određeno nacionalnim granicama. U Njemačkoj, prve kliničke testove na zdravim osobama je počela provoditi kompanija “Biontech” iz Mainza, a prvi rezultati se očekuju krajem juna. Oni sarađuju i s američkim koncernom “Pfizer”, baš kao i s kineskim državnim koncernom “Fosun Pharma”. Ako bi ta vakcina bila odobrena, direktor “Biontecha “Ugur Sahin kaže kako bi s “Pfizerom” moglo biti do kraja godine proizvedeno na milione doza vakcina. Još jedan igrač u trci u kojoj učestvuje čitav svijet je “Curevac” iz Tübingena, a suvlasnik kompanije Dietmar Hopp kaže kako bi testove na ljudima mogli početi početkom ljeta. “Ako bi bili uspješni, bili bismo u stanju vakcinu isporučiti ove jeseni”, kaže Hopp.
Ali ovakvi vremenski planovi su i više nego ambiciozni: faza ispitivanja na hiljadama dobrovoljaca mora pokazati kako je vakcina sigurna i kako ne šteti ljudima. U svakom slučaju je trka u farmaceutskom sektoru kod traženja vakcine u punom jeku: “Vodi se mrtva trka”, kaže nam Thilo Kaltenbach iz savjetničke kompanije Roland Berger. “A još nikad nije bilo tako ciljanih akcija tako mnogo farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem.”
Zapovijest generalu
Olaf Tölke, stručnjak za farmaceutski sektor kod agencije za rejting Scope, nije naročito optimističan: ne vjeruje da bi već ove godine mogla biti nađena vakcina protiv virusa korona. Razvoj vakcine košta stotine miliona evra, ali dobitnik će biti samo onaj tko dođe prvi: “Preduzeća se izlažu riziku doći kasnije nego konkurenti.” Taj poslovni rizik bi se trebao ublažiti raznim podrškama, ali zadaća nije samo pronaći vakcinu nego i stvoriti vakcinu koja bi bila jeftino: “Moglo bi biti vakcinisano milijarde ljudi, tako da i sredstvo ne smije biti previše skupo”, misli Tölke. Ali naravno: “Ko prvi dobije cjepivo može očekivati milijarde dobiti. Čitav svijet će se obrušiti na njegov proizvod.”
Kina tu ima očitu prednost: već sredinom januara je general major kineske vojske Chen Wie dobio zapovijest naći vakcinu protiv ovog virusa, javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung. Čitav ostali svijet je tek krajem januara uopšte dobio pristup tom novom virusu kako bi i on počeo s istraživanjem.
