BANJALUKA – Preduzeća iz Srpske i FBiH ponovo osvajaju tržište Kosova, a domaći privrednici ističu da čekaju “sud” tamošnjih potrošača, jer će tek nakon analiza o prodatim količinama znati da li su uspjeli.

Sarajevska mljekara “Milkos” bila je jedan od najvećih izvoznika iz BiH na tržište Kosova prije novembra 2018. godine, kada su prištinske vlasti uvele taksu od 100 odsto na sve proizvode koji dolaze iz BiH i Srbije. Nakon što su 1. aprila ove godine takse ukinute, mliječni proizvodi iz “Milkosa” krenuli su na tamošnje tržište.

“Do sada smo otpremili nekih desetak kamiona robe i čekamo da vidimo kako će se dalje odvijati situacija na tržištu. Poslovni partneri su nastavili saradnju s nama, ali ostaje da vidimo kolika će biti potražnja za našim mliječnim proizvodima”, rekao je za direktor “Milkosa” Adin Fakić.

Naglasio je da privrednicima ne ide na ruku pandemija virusa korona, tako da su sve procjene o eventualnom pozicioniranju na kosovskom tržištu neizvjesne.

“Imali smo sreću da smo se na to tržište vratili brzo i bezbolno, ali ostaje da vidimo reakciju kupaca “, dodao je Fakić.

Među preduzećima koja su prednjačila po količinama robe izvezene na Kosovo je i “Komerc-mali” iz Prnjavora koje na tamošnje tržište plasira rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu.

“Počeli smo izvoziti nakon što su takse ukinute, ali je i dalje riječ o malim količinama robe u odnosu na to koliko smo izvozili prije uvođenja nameta”, rekli su u preduzeću “Komerc-mali”.

Istakli su da očekuju da se bar donekle približe obimu poslovanja kakav je bio prije godinu i po dana.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH u prva četiri mjeseca BiH je na Kosovo izvezla robu u vrijednosti 9,3 miliona maraka, što je za 4,7 miliona više u odnosu na isti period 2019. godine. Navode da je u prva četiri mjeseca 2018. godine izvoz bio “težak” 41,68 miliona KM.

“Najveća oscilacija u spoljnotrgovinskoj razmjeni desila se prošle godine, kada je plasman na tržište Kosova pao za 89 odsto”, naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori.

Prištinske vlasti su početkom novembra 2018. godine povećale porez za deset odsto na svu robu koja dolazi iz BiH i Srbije, a s obzirom na to da ta odluka predstavlja grubo kršenje Sporazuma o slobodnoj trgovini zemalja centralne Evrope (CEFTA), njen opoziv zatražio je tada i Brisel. Priština, međutim, nije povukla tu odluku, već je 21. novembra te godine donijela novu o uvođenju carina od 100 odsto na sve proizvode iz ovih dviju zemalja, što su stručnjaci okarakterisali kao odmazdu ovim zemljama, jer su glasale protiv prijema  Kosova u Interpol. Prije uvođenja taksi od 100 odsto vrijednost godišnjeg izvoza robe iz BiH na tržište Kosova dostizala je 160 miliona maraka.

Mjesečni prosjek izvezene robe prije uvođenja taksi bio je oko 13 miliona maraka, a nakon uvođenja tih nameta kretao se oko svega milion KM. (Glas Srpske)