BANJALUKA – Iako industrijska konoplja predstavlja veliki ekonomski potencijal zbog širokog spektra primjene u prehrambenoj, tekstilnoj, farmaceutskoj, pa i automobilskoj industriji, u Srpskoj nema zasada te biljke zbog predrasuda da se ta kultura koristi isključivo kao opijat.
Prva pomisao na spomen konoplje kod većine ljudi izaziva asocijacije vezane za krivične radnje poput konzumiranja marihuane, hašiša ili pak njihove prodaje, ali uzgoj industrijske konoplje nije nelegalan.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da se konoplja smatra prvom biljkom koju je čovjek zasadio, naglašavajući da je nepravedno zapostavljena i isključena iz proizvodnje.
Iz ministarstva podsjećaju da je bivša Jugoslavija bila jedan od vodećih proizvođača konoplje u svijetu, te da je prema podacima FAO iz 1948. godine po površini na kojoj se uzgajala konoplja Jugoslavija bila prva zemlja u Evropi, isključujući SSSR. Dodaju da je u Odžacima u Srbiji bila osnovana i jedinstvena berza stabljike, odakle je diktirana cijena za Evropu, navodeći da je proizvodnja ove biljke, koja se može koristiti kao hrana, lijek, energent, odjeća, građevinski materijal i stočna hrana počela da se gasi raspadom bivše države.
“U posljednjih godinu, dvije u Srpskoj postoji interesovanje za uzgoj industrijske konoplje i izgradnju prerađivačkih kapaciteta, međutim, plantaža nema zbog opreza poljoprivrednika jer dosta stanovništva na spomen konoplje povlači paralelu i smatra da je to droga”, kaže Dragana Zec iz Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede.
Ona ističe da je konoplja biljka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kako zbog velikog broja proizvoda koji služe za ishranu stanovništva i životinja, tako i zbog svojih svojstava koja pomažu u zaštiti zdravlja ljudi, ali i životne sredine, jer je proizvodnja te kulture mahom organska.
“Primjenom novih tehnologija proizvodnja konoplje na našim prostorima može u značajnoj mjeri da poboljša ekonomiju zemlje, ali i da sačuva ljude u ruralnim područjima”, naglašava Zec.
Prema njenim riječima, radi se o biljci koja je iskoristiva skoro u cjelosti i čijom preradom se dobija više od 20.000 proizvoda poput ulja, vina, keksa, rakije, čaja, boja, peleta, briketa, tekstila, te raznih kozmetičkih preparata.
“Sjeme konoplje je, na primjer, izuzetno hranljivo i koristiti se sirovo, prženo, mljeveno i u obliku ulja. Konopljine sjemenke i hladno cijeđeno ulje najbogatiji su izvori omega tri masnih kiselina, koje imaju neprocjenjiv značaj za ljudsko zdravlje”, priča Zec i dodaje da sjemenke konoplje jačaju imunitet, smanjuju nivo holesterola i štite krvne sudove.
Predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da na ovim prostorima u prošlom vijeku gotovo da nije bilo seoske kuće koje nije gajila konoplju, ali da od posljednjeg rata pa naovamo nema uzgoja.
“Bez obzira na ekonomsku opravdanost, među ratarima nema interesovanja za proizvodnju, a tome su vjerovatno kumovale te predrasude oko droge. S druge strane, naša industrija nije razvijena, tako da se i to malo potreba za konopljom namiri iz uvoza. Nema ni centara za otkup i sve to je razlog što ta kultura nije ovdje zaživjela”, priča Marinković.
Psihoaktivne supstance
U Ministarstvu poljoprivrede navode da industrijska konoplja sadrži nizak nivo psihoaktivne supstance THC do 0,2 odsto i nema omamljujuće djelovanje.
“Iz industrijske konoplje se ne može proizvesti opojna droga. U sjemenu, to jest zrnu biljke ne postoji THC, kao ni u stablu ili korijenu i THC se provjerava kada biljka formira cvijet, ne prije”, istakli su u ministarstvu. (Glas Srpske)
