ZAGREB – Rafinerija u Pančevu dovršila je modernizaciju i sada će proizvoditi više derivata nego ranije i to po nižoj proizvodnoj cijeni, piše danas zagrebački Jutarnji list i objašnjava zašto je to, kako se navodi, loša vijest za Hrvatsku.

List ukazuje da je vijest o pančevačkoj Rafineriji dosta nezapaženo prošla u hrvatskoj javnosti, iako je, kako navode, riječ o događaju koji će “znatno uticati na regionalno tržište nafte (još unajvažnijeg energenta), ali i poslovne perspektive INE (još najveće hrvatske kompanije)”.

Napominjući da je riječ o srpskoj kompaniji u vlasništvu ruskog Gaspromnjefta, Jutarnji navodi da prvi efekt proizlazi iz osnovnog odnosa ponude i potražnje.

Naime, potrošnja naftnih derivata u regionu zemalja bivše Jugoslavije već godinama stagnira ili pada, a s obzirom na ekološku agendu Evropske unije, realno je očekivati da će se taj trend nastaviti, piše zagrebački dnevnik.

Utoliko, ukazuju, svaki dodatni litar derivata koja se proizvede i proda iz Pančeva, izbiće litru nekom od postojećih snabdijevača.

Kako je, kažu, i Srbija veliki uvoznik derivata, logično je očekivati da će osjetan dio nove proizvodnje iz Pančeva ići na domaće – srpsko tržište, ali svakako treba očekivati da će dio ići i na tržišta okolnih zemalja, posebno u radijusu od 300 kilometara od Rafinerije, ali i dalje od toga, ako postoje adekvatni logistički uslovi.

Kako NIS, odnosno Gaspromnjeft, ima relativno razvijenu maloprodajnu mrežu u BiH – gdje je svojevremeno preuzeo OMV-ov lanac benzinskih stanica, može se očekivati da će pojačati aktivnosti tamo, ali nije isključeno da krene i u jači poslovni iskorak kroz veleprodaju u istočnoj Hrvatskoj, piše list i ukazuje da je i jedno i drugo poslovni izazov za INU.

Napominju da je BiH tradicionalno tržište i jedno od rijetkih preostalih u regionu gde je INA u sastavu MOL-a dobila mogućnost poslovnog širenja.

To tržište, dodaju, INA je tradicionalno snabdijevala iz sisačke rafinerije, ali nakon odluke da se tamo prekine proizvodnja i rafinerijska djelatnost koncentriše u Rijeci, najpovoljniji način za snabdijevanje ostao je kombinacijom morskog i drugimskog prevoza preko Ploča, gdje su konkurenti drugi uvoznici.

INI tu sad sljedi ozbiljna tržišna borba, piše Jutarnji, koji mogućnost NIS-ovog “napada” na Slavoniju vidi dvojako, utoliko što će, kako navode, istiskivanje izvoznika sa srpskog tržištu uticati i na tržišni plasman derivata proizvedenih u MOL-ovoj rafineriji u Mađarskoj.

S manjim tržišnim potencijalom u Srbiji, tražiće se novo tržište za te količine, a istočna Hrvatska i sjeverni dio BiH tu su izuzetno povoljni jer ih MOL može troškovno efikasno snabdijevati preko svog terminala u Pečuju.

Tržišni položaj jedine INI-ne rafinerije tako se pogoršava, a brzog rješenja nema, piše Jutarnji i dodaje da bi kompanija postala potpuno konkurentna riječka rafineria bi morala da dovrši proces modernijzacije i da izgradi postrojenje slično onome u Pančevu.

Logično je, navode, očekivati da konkurencija taj period neće prespavati, već će agresivno koristiti svoju prednost da zauzme što veći tržišni udio.