Visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta.

Takođe, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu.

Kontrole i zapljene ovih roba vrši i Inspektorat Republike Srpske, odakle su nam rekli i kako su za devet mjeseci ove godine izvršili više od  3.000 inspekcijskih kontrola u različitim vrstama prodajnih objekata, kao što su samostalne trgovačke radnje, trgovački centri, marketi, kiosci i drugi.

Visoke dažbine

“U posmatranom periodu u trenutku inspekcijske kontrole u objektima je zatečeno i oduzeto 466 pakli cigareta jer iste nisu posjedovale dokaz o porijeklu, odnosno potrebnu dokumentaciju o nabavci. U skladu sa Zakonom o trgovini, u svakoj fazi prometa i transporta robe, ista mora posjedovati vjerodostojnu dokumentaciju o porijeklu robe, bez obzira na to da li je riječ o duvanu ili nekom drugom proizvodu. U registrovanim prodajnim objektima, prodavnicama, trgovačkim centrima, trgovačkim radnjama i drugim, rijetko zatičemo robu bez porijekla. Roba bez porijekla najčešće se prometuje na pijacama i tržnicama od fizičkih lica”, kazali su nam iz Inspektorata RS.

Inspektori, kako su kazali, povremeno na pijacama zatiču fizička lica koja prometuju duvanske prerađevine bez porijekla, ali kažu kako je tu uglavnom riječ o manjim količinama. Do sada, dodaju, nisu imali slučajeva da su na pijacama, tržnicama ili u trgovačkim objektima zaticali velike količine duhana i duvanskih prerađevina bez porijekla “jer ih fizička lica u pravilu skladište u vozilima ili privatnim prostorijama”.

“Nelegalan promet duvana u pravilu se odvija van registrovanih prodajnih objekata, na privatnim posjedima, u skladištima i pomoću putničkih vozila, što u cilju njegovog suzbijanja iziskuje praćenje fizičkih lica, pretres privatnih prostorija, transportnih sredstava i druge aktivnosti za koje inspektori Inspektorata Republike Srpske nisu ovlašteni. Ovakve akcije provode službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH u saradnji sa pripadnicima policijskih uprava, gdje se u toku pretresa vozila i prostorija najčešće oduzimaju veće količine duhana i duvanskih prerađevina”, istakli su iz Inspektorata RS.

Pokretači kriminalnih aktivnosti u vezi sa ilegalnim tržištem duvana i duvanskih proizvoda u BiH, dodao je, su visoka cijena cigareta u legalnoj prodaji, slaba kupovna moć i opšti ekonomski standard građana, te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti.

“Krijumčarenje, nedozvoljenu proizvodnju i trgovinu duvanskim proizvodima potiče visoka cijena cigareta i duvana na legalnom tržištu i potražnja potrošača za jeftinim cigaretama i duvanom. Visoke dažbine na duvanske proizvode države određuju kako bi se više sredstava pribavilo u državni budžet, ali i kako bi pušače odvratili od pušenja. Međutim, visoka cijena na legalnom tržištu dovodi do porasta ilegalnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda. Ovu priliku za zaradom osim sitnih krijumčara, koji na taj način popunjavaju kućni budžet, uočile su i kriminalne organizacije. Zarada od krijumčarenja je velika, a kazne u poređenju sa kaznama za krijumčarenje narkotika drastično su manje”, kazao je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Za deset mjeseci 2021. godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH zaplijenila je cigarete, rezani duvan, ručno punjene cigarete, arome za nargilu i duvan u listu u vrijednosti 4.986.335 KM.

U odnosu na cijelu prošlu godinu, kada je zaplijenjena roba vrijedna 2.477.696 KM, ovo je značajno povećanje i rezultat je rada UIO, SIPA, Granične policije, entitetskih MUP-ova, policije Brčko distrikta i drugih organa, koji provode operativne akcije na teritoriji cijele države.

“U prethodne tri godine bilježi se značajan rast zaplijenjenih količina i vrijednosti duhana i duhanskih prerađevina. Ovaj rezultat je posebno vidljiv u 2021. godini, u kojoj je samo u prvih deset mjeseci utvrđen rast zaplijenjenih proizvoda za više od 100 posto, što posebno ilustruje i ukazuje na nivo pojačanih aktivnosti, ali i ostvarenih rezultata i prioritetnog djelovanja u pravcu sprečavanja i sankcionisanja nezakonitog prometa svih vrsta akciznih proizvoda”, kaže Kovačević.

Nadalje naglašava da su najveće količine krijumčarenih cigareta u BiH prokrijumčare se iz pravca Srbije i Crne Gore.

“UIO ulaže mnogo napora da se crno tržište smanji, te će u tom pravcu i dalje kontinuirano provoditi aktivnosti na suzbijanju nelegalnog prometa duvana i duvanskih prerađevina. Imamo dobru saradnju i sa ostalim agencijama za provođenje zakona i drugim organima iz regiona, a imamo i otvorenu liniju gdje građani anonimno mogu prijaviti bilo koji oblik utaje carine ili poreza, te nelegalnu prodaju duvana i duvanskih prerađevina”, istakao je Kovačević.

Ogroman potencijal crnog tržišta

Kovačević je istakao i kako je došlo do rasta cijena na crnom tržištu, zbog čega su se razlike između cijena duvana i duvanskih prerađevina na legalnom i ilegalnom tržištu smanjile.

“Ova činjenica, između ostalog, može se pripisati i aktivnostima UIO koje se u posljednje vrijeme intenzivno sprovode na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda što je rezultiralo značajnim zapljenama (vrijednost za 10 mjeseci 2021. godine je oko pet miliona KM), na koji način je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih nezakonitosti”, zaključio je Kovačević.

Iako su inspekcijske kontrole povećane i specifična akciza na cigarete je nedavno treći put zamrznuta, to još, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić, nije dovoljno jer crno tržište i dalje bilježi visok nivo ekonomske aktivnosti.

“Puni efekti rada inspekcijskih organa se mogu osjetiti tek onda kada dođe do smanjivanja razlike između cijena duvana i duvanskih proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu. Crno tržište i dalje ima ogroman potencijal i ostvaruje velike prihode, tako da je svaka aktivnost inspekcijskih organa dobro došla. Najveći problem postojanja crnog tržišta jeste gubitak u naplati javnih prihoda, konkretnije akciza. Procjene pokazuju da kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država bi mogla računati na dodatnih milijardu maraka. Međutim, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo dio legalnog sistema, postavlja se pitanje šta bi se sa tim novcima uradilo i da li bi se dodatni prihodi usmjerili u tekuću budžetsku potrošnju ili u jasnu namjenu i zdravstveni sektor”, pita Hadžić.

Najbolji način da se značajno smanji crno tržište ili da ono bude zanemarivo, smatra on, jeste da dođe do smanjivanja akciza na duhan, koje su sada previsoke, čime bi došlo do izjednačavanja legalne i ilegalne cijene duhana i duhanskih proizvoda u BiH.

“U tom slučaju, uz jači inspekcijski nadzor, crno tržište bi se možda čak i do kraja eliminisalo. U suprotnom, svako povećanje cijena stvara rizik za privlačenjem novih aktera na ilegalnom tržištu zbog visine zarade koju mogu ostvariti. Trenutno, ključ je u sinhronizaciji nekoliko mjera i to smanjenju akciza na duhan, regulacije da se bar dio tog novca usmjerava namjenski u zdravstveni sektor i da se pojača aktivnost inspekcijskih organa”, poručio je Hadžić. (Klix)