SARAJEVO, BANJALUKA – U izbornoj kampanji, koja je u toku, političke stranke se u svojim programima ne osvrću na značajne rezultate policijskih i bezbjednosnih agencija u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta, čija borba mora biti nastavljena jer zbog ilegalne prodaje cigareta i ostalih duvanskih proizvoda ogromne gubitke bilježi budžet BiH, a time i njeni građani.
Stoga se nameće logično pitanje – možemo li računati na to da će novoizabrana vlast dati podršku i nastaviti borbu protiv crnog tržišta, pogotovo onog koji se sve više dešava u sferi interneta (crni e-commerce) i na taj način osigurati budžetska sredstva od oko milijardu KM, koja se gube na godišnjem nivou, a koliko iznosi i godišnji budžet na nivou BiH.
Opšti izbori u BiH biće održani 2. oktobra, te se postavlja i pitanje da li će donosioci odluka koji budu u poziciji odlučiti da odu korak dalje i podrže rad državnih agencija u borbi protiv šverca i samim tim, odlukama o izmjeni akcizne politike, u budžet vrate skoro milijardu KM.
Ekonomista Faruk Hadžić ističe da je crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH i dalje značajno, iako je u posljednje vrijeme bilo više akcija i kontrola od strane inspekcijskih organa kako bi se udio crnog tržišta smanjio i suzbio.
“Suzbijanje crnog tržišta duhana trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosilaca odluka u BiH, pogotovo sada tokom izborne kampanje, jer se na crnom tržištu nalazi ogroman iznos neprikupljenih akciza na cigarete. Procjene su da se godišnje po ovom osnovu izgubi, tj. ne naplati do milijardu maraka, koje bi, u slučaju naplate, mogle biti iskorištene za bolje finansiranje i jačanje zdravstvenog sektora i podizanje medicinskog standarda”, rekao je Hadžić.
On zbog toga smatra veoma značajnim da se o ovoj temi što više raspravlja i u izbornoj kampanji, gdje bi se, kako kaže, građanima ponudio koncept kako se izboriti sa ovim problemom, ali isto tako i objasnilo kako bi se ovaj novac iskoristio kroz jasnu namjenu, poput opremanja ili rekonstrukcije bolnica i usmjeravanje za liječenje teško oboljele djece i generalno građana.
“Na ovaj način dolazi do podizanja standarda života građana u Bosni i Hercegovini, ali za to je potrebno da politika prepozna ovaj problem, ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i obećanja prema građanima”, rekao je Hadžić za “Nezavisne novine”.
Ekonomista Milenko Stanić ističe da je riječ o značajnom izvoru prihoda, te da je prosto nevjerovatno to što političari, odnosno kandidati nisu obratili pažnju na taj segment.
“To su sredstva koja već postoje, samo se prelivaju tamo gdje ne bi trebalo”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.
Moguće je, rekao je, da kandidati na izborima ne poznaju tu sferu i nisu spremni da plate adekvatne stručnjake koji bi im uradili takve programe.
“Ulaganjem tih milijardu maraka u javne investicije, u kapitalne projekte, značajno bismo povećali broj zaposlenih ljudi i to bi donijelo nove prihode”, istakao je Stanić.
Nelegalna trgovina, odnosno crno tržište akcizne i druge robe, nije samo problem BiH, već i cijelog regiona. Tome svjedoči i nedavno održana konferencija o suzbijanju nelegalne trgovine koja je u Crnoj Gori okupila glavne aktere u ovoj borbi.
Iz BiH na konferenciji su učestvovali Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, i Zoran Galić, direktor Granične policije (GP) BiH, koji su istakli da ove institucije bilježe značajne rezultate u ovoj oblasti, međutim to nije dovoljno.
Potrebna je veća politička volja kako bi se otišlo korak dalje i kroz saradnju, zakonska rješenja i stavljanje na listu prioriteta ove teme, te dala jaka podrška državnim agencijama u borbi protiv šverca.
Uz kampanju, u proteklom periodu vidi se i pojačani rad, kao i saradnja nadležnih agencija, gdje spadaju Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), GP BiH, UIO BiH i entitetske inspekcije, što rezultira velikim povećanjem vrijednosti zaplijenjenog duvana i nelegalnih cigareta.
Akcije koje su izvedene u prethodnom periodu jasno pokazuju da se šverc duvana i duvanskih proizvoda još jako isplati i da posao još nije završen.
Šverc, kao što je poznato, dovodi do ogromnih budžetskih gubitaka koji ne bi bili toliko izraženi da akcizna politika bude izražena na optimalan način i da se svede na nivo od 2016, kada bi se crno tržište učinilo manje atraktivnim.
Recimo, nedavno su pripadnici SIPA na području Modriče, Šamca, Pelagićeva, Posušja, Gruda i Zenice izveli akciju “Derbi” i pretresli poslovne i stambene objekte i pokretne stvari na 15 lokacija. Uhapšeno je tada 11 lica osumnjičenih za organizovani kriminal, poresku utaju ili prevaru, nedozvoljen promet akciznih proizvoda, nedozvoljeno skladištenje robe, nedopuštenu trgovinu i pranje novca.
Tokom pretresa otkriveno je i privremeno oduzeto oko 20 tona različitih vrsta duvana, dvije mašine za rezanje duvana, dvije električne mašine za punjenje cigareta, te oko 20.000 KM i 6.000 evra.
Zaplijenjeni su i velika količina razne kartonske ambalaže za cigarete, oko 17.000 praznih filtera za punjenje cigareta, veća količina kartonske ambalaže za cigarete sa oznakom FM, sedam digitalnih vaga, te mobilni telefoni i razna poslovna dokumentacija.
Pored spomenute akcije, sredinom jula ove godine službenici UIO u akciji “Sektor”, na putnoj komunikaciji Tuzla – Kalesija, oduzeli su raznu krijumčarenu tekstilnu i duvansku robu.
U akciji “Sektor” službenici Grupe za sprečavanje prekršaja i krijumčarenja iz regionalnog centra UIO u Tuzli privremeno su oduzeli predmete od tri lica s područja RC Tuzla (Živinice, Banovići) za koje nije postojala zakonom propisana dokumentacija.
U isto vrijeme, pripadnici SIPA u operativnoj akciji “Korset” uhapsili su tri lica zbog organizovanog kriminala i nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda i pretresli poslovne i stambene objekte i pokretne stvari na pet lokacija na području Banjaluke i Laktaša.
Podsjetimo, krajem maja ove godine UIO nastavila je javnu kampanju “Stop švercu”, čiji je cilj da svi građani BiH koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometu robe, a posebno duvanskih prerađevina, to dojave na otvorenu liniju 080 02 06 07.
Prošlogodišnja kampanja UIO “Stop švercu” rezultirala je velikim brojem poziva i dostavljenih informacija, od kojih su mnoge bile korisne i na osnovu kojih je u aktivnostima na terenu pronađena i oduzeta akcizna roba koja se prodavala suprotno zakonskim propisima.
Potrebno je naglasiti da bi, uz rad na terenu, institucije trebalo da se dodatno posvete i tzv. crnom e-commercu. Naime, bez obzira na povećane kontrole i zapljene duvana i duvanskih proizvoda na crnom tržištu, šverceri pronalaze način da ilegalni proizvodi dođu do kupaca.
Tako se, osim na nelegalnim prodajnim mjestima, pijacama i trgovima širom BiH, ilegalni duvan i cigarete mogu sve više kupovati na internetu.
Prodaja ilegalnih cigareta kroz crni e-commerce u BiH se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije virusa korona, kada su postojala oštra ograničenja u kretanju i zadržavanju na pijacama, a sada je ova vrsta trgovine još više procvjetala.
Uzroci procvata crnog tržišta su takođe jasni. Previsoko akcizno opterećenje dovelo je do visoke cijene cigareta koja uveliko premašuje kupovnu moć stanovništva. Na ovaj način potrošači u BiH izdvajaju najveći postotak prihoda za cigarete u odnosu na potrošače zemalja u regiji uključujući Hrvatsku i Sloveniju, koje su članice EU.
BiH je treća u regionu po visini akcize za najjeftinije pakovanje sa akcizom od 98 evra na hiljadu cigareta, poslije Hrvarske i Slovenije, koje su članice EU, a prva je po učešću akcize u cijeni najjeftinije legalne paklice sa čak 75 odsto, dok je taj procenat u zemljama u okruženju oko 65 odsto.
FAKTI
Šta možemo svake godine napraviti izgubljenim novcem
Izgraditi 30 novih kilometara auto-puta (kompletna dionica auto-puta 5c na koridoru Mostar sjever – Mostar jug)
Svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju
Obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH
Isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva
Pokriti skoro 100 odsto ukupnog godišnjeg troška spoljnog duga BiH
Osloboditi 63 odsto ukupnog iznosa potrebnog za funkcionisanje svih institucija BiH
(Nezavisne)
