​BANJALUKA – U online sferi sve je više virtuelnih trgovaca švercovanim cigaretama, što u velikoj mjeri šteti i građanima i državi, te zbog toga, prema riječima stručnjaka, nadležni moraju pristupiti intenzivnijoj borbi protiv ovog kanala nelegalne trgovine.

Bez obzira na pojačani rad institucija zaduženih za sprovođenje zakona, kao što su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija BiH, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i entitetske inspekcije, što je dovelo i do povećanih zapljena, ilegalne cigarete i dalje su dostupne.

Za prodaju ilegalnih cigareta tzv. crni ecommerce u BiH se pokazao kao unosan biznis u vrijeme pandemije, kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na pijacama, a sada je procvjetao jer je upravo ecommerce siva zona poslovanja za kupce i prodavce u BiH.

Online platforme su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija sa potrošačima su lake i u konačnici postoji dovoljan broj platformi sa mogućnošću otvaranja novih kanala, odnosno profila.

Narudžbe se vrše kroz chatove zatvorenih Facebook grupa, ličnih profila ili portala za online trgovinu, a dostavljaju se samo kroz male pakete kako bi što lakše prošle ispod radara inspekcijske kontrole.

I iz UIO BiH nedavno su poručili da je vanredna situacija u prethodnim godinama uzrokovana pandemijom donijela i nove načine prodaje razne robe pa tako i duvana i cigareta.

“UIO je već preduzeo određene korake, između ostalog u prethodnom periodu smo zatražili i informacije i podatke od svih poštanskih operatera koji se bave dostavljanjem pošiljaka u BiH. U skladu sa našim mogućnostima, prate se i određene IP adrese sa kojih se oglašava prodaja robe, a posebno duhana i cigareta. U ovom kontekstu bolju opremljenost od UIO, kao i obučenost kadrova u oblasti sajber kriminala, imaju policijske strukture u BiH te UIO u skladu s potrebama traži pomoć od njih”, pojasnili su ranije iz UIO BiH.

Ekonomista Faruk Hadžić ističe da online trgovina, kao i regularna trgovina u BiH, može i treba da bude pod kontrolom inspekcijskih organa, kako zbog prodaje ilegalnih proizvoda, tako i zbog prodaje raznih drugih proizvoda, uključujući i duvanske proizvode, na crno, čime se prave višestruke štetne posljedice po državu.

“Kada je u pitanju prodaja duhanskih proizvoda na crno putem online prodaje, ona se ni po čemu drugome ne razlikuje od prodaje na crno ispred pijaca ili na drugom mjestu. U oba slučaja država ostaje bez naplaćenih poreza jer novac od prodaje zadržavaju ilegalni trgovci i proizvođači, ali se prave i štetne posljedice po zdravstveni sistem jer se ne zna šta se nalazi u tim proizvodima”, rekao je Hadžić.

Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme je veća pažnja usmjerena ka suzbijanju šverca i ilegalne prodaje na fizičkim mjestima, što je odvelo dio ilegalnih trgovaca na online prodaju.

“Ovim se šverc usmjerio samo sa jednog na drugi kanal prodaje, što predstavlja dodatni izazov za donosioce odluka kako bi se ozbiljnije pozabavili i ovim problemom i krenuli ga rješavati, što u konačnici dovodi do smanjivanja obima crnog tržišta u Bosni i Hercegovini”, kaže Hadžić.

Iz UIO BiH su rekli da je nelegalna trgovina na internetu predmet interesovanja svih državnih kontrolnih organa pa samim tim i UIO.

“U vezi sa carinskim prevarama na internetu i sajber kriminalom, Sektor za sprovođenje propisa je prepoznao ovu problematiku te se u Planu rada odredio da će posebnu pažnju posvetiti preduzimanju radnji, mjera i aktivnosti u cilju istraživanja, otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja ovih kriminalnih aktivnosti po pitanju nezakonitosti u vezi s indirektnim oporezivanjem. S tim u vezi, službenici Sektora prate internet stranice na kojima se vrši prodaja ilegalno proizvedenih duhanskih prerađevina”, naveli su iz UIO BiH.

Kako su dodali, složenost pojave nezakonite trgovine putem interneta zahtijeva saradnju svih zakonodavnih i izvršnih organa kako bi se na odgovarajući način pristupilo ne samo analizi, planiranju i organizovanju akcija usmjerenih na brzo, efikasno i uspješno djelovanje u suzbijanju ilegalne internet trgovine, već i usvajanja potrebnih zakonskih propisa kojima bi se regulisala i stavila pod kontrolu predmetna problematika.

“UIO u okviru svoje nadležnosti ostvaruje kontinuiranu saradnju sa drugim državnim agencijama, što je regulisano zakonskim propisima, kao i međusobno potpisanim sporazumima i memorandumima”, naveli su iz UIO BiH.

Iz Inspektorata Srpske su nam potvrdili da u okviru svojih ovlašćenja sprovode i kontrolu lica koja nude robu i usluge na internetu, oglasnim stranama i društvenim mrežama.

“Republička tržišna inspekcija redovno vrši kontrolu duvana i duvanskih proizvoda, te je u proteklom periodu bilo oduzimanja istih zbog nepostojanja dokumentacije o porijeklu, kao i nepostojanja akciznih markica, ali nismo imali oduzimanja povodom prodaje duvanskih proizvoda  cigareta bez akciza putem interneta”, rekli su iz Inspektorata RS.

U svakom slučaju, očigledno je da posao nije gotov, odnosno da su šverceri cigareta posegli za kreativnim metodama dolaska do krajnjih korisnika.

Činjenica je da švercovana roba nanosi štetu ekonomiji svake države, a što smatra čak 80 odsto ispitanika istraživanja londonskog “Ekonomista”, koje je 8. novembra ove godine predstavljeno na Samitu o nelegalnoj trgovini u Varšavi.

To istraživanje je, naime, pokazalo i da nelegalna trgovina robom povećava korupciju i sitni kriminal za trećinu, a korupcija dalje utiče na povećanje nejednakosti i siromaštva i nanosi štetu svakome od nas.

Nekada se šverc, kako u BiH, tako i u drugim zemljama, odvijao na ulici. Danas se nelegalna trgovina uglavnom preselila na internet. Poslije pandemije kovida19, odnosno 2020. godine, procvjetao je virtuelni šverc. Kako pokazuje istraživanje londonskog “Ekonomista”, čak 60 odsto nelegalne robe kupuje se na internetu, a svega 35 procenata na ulici.

Ne treba zanemariti činjenicu da 56 odsto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potiče od kupovine putem interneta.

Na samitu u Varšavi je zaključeno da se godišnje na svijetu ukupno nelegalno obrne 4.000 milijardi dolara. To čini čak tri odsto ukupnog svjetskog BDPa. Međutim, kako je krenuo rat u Ukrajini, skače i nelegalna trgovina u zemljama Evropske unije.

“Rat je uticao na ilegalnu trgovinu. Siva ekonomija i organizovani kriminal ne spavaju tokom rata, već koriste situaciju u centralnoj i istočnoj Evropi kako bi povećali svoje prihode”, navodi Piotr Arak iz Poljskog ekonomskog instituta. (Nezavisne)