Dražen Vrhovac v.d direktora Investiciono razvojne banke RS kaže da je za banku protekla godina bila veoma uspješna i najavljuje da će zbog visokih cijena stanova IRBRS razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM, nakon čega bi prijedlog trebao da bude upućen na razmatranje Vladi RS.
Kako ste zadovoljni poslovanjem IRB-a u 2022. godini?
VRHOVAC: Polako sumiramo godinu, još nisu gotovi svi finansijski izvještaji, ali je već vidljivo da će IRBRS ostvariti značajan finansijski rezultat. Od 2020. do 2021. godine IRBRS je ostvarila neto profit od 17,4 miliona KM.
IRBRS kontinuirano doprinosi privrednom razvoju RS, o čemu najbolje svjedoči podatak da smo do sada plasirali gotovo tri milijarde KM. Tako ćemo nastaviti da radimo i u budućnosti. U saradnji sa svim ključnim institucijama nastojaćemo da maksimalno uvažimo potrebe i ispoštujemo zahtjeve naše privrede.
Posebno bih istakao da smo u veoma izazovnom periodu uspjeli da očuvamo i dodatno unaprijedimo razvojnu ulogu i značaj IRBRS u odnosu na ukupne društvene i ekonomske potrebe i prioritete Republike Srpske. Uspostavili smo nove finansijske proizvode i značajno unaprijedili atraktivnost onih koji su se već nalazili u našoj ponudi. Sve to je rezultat proaktivnog odnosa i snažnog otvaranja Banke prema javnosti i potrebama domaće privrede i stanovništva.
U periodu od 1. januara 2020. do 19. decembra 2022. godine IRBRS je plasirala u hartije od vrijednosti emitenata iz Republike Srpske ukupno 100 miliona KM. Na ovaj način dodatno je podržana realizacija projekata koji doprinose dostizanju društveno-ekonomskih i drugih razvojnih prioriteta Republike Srpske.
Ukupna kumulativna dobit IRBRS i njenih fondova, u periodu od 2008. do 2021. godine, dostigla je iznos od gotovo 190 miliona KM. I u 2022. godini očekujemo dobre finansijske rezultate, što posebno dobija na značaju imajući u vidu značajne globalne poremećaje na finansijskim tržištima i tržištima energenata.
Da li ste u odlazećoj godini zadovoljni interesom privrede i stanovništva za kreditnim sredstvima IRBRS?
VRHOVAC: U 2022. godini privreda i stanovništvo iskazali su značajan interes za našim kreditnim sredstvima, a nama je posebno drago što smo bili u mogućnosti da prihvatimo sve one zahtjeve koji su ispunjavali formalne uslove za finansiranje.
Početkom godine otvorili smo i novu kreditnu liniju IRBRS za mikro, mala i srednja preduzeća koja se realizuje kroz projekat Svjetske banke, za šta je obezbijeđeno više od 40 miliona KM, koja je namijenjena za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusa korona. Preduzetnici i preduzeća za kredite mogu aplicirati u ATOS banci i Novoj banci. Krediti se odobravaju na period od tri do 12 godina, a pojedinačna vrijednost je do 1,5 miliona evra. Do 150.000 evra banke imaju mogućnost samostalnog odlučivanja, a sve preko toga odlučuje kreditni odbor IRBRS.
Da li će se podizati prag za iznos stambenih kredita?
VRHOVAC: Zbog visokih cijena stanova IRBRS će razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM, nakon čega bi prijedlog trebao da bude upućen na razmatranje Vladi RS.
Činjenica je da zbog rasta cijena nekretnina iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim.
Važno je da naglasimo da se stambeni krediti odobravaju po fiksnoj kamatnoj stopi koja se kreće u intervalu od 3% do 4,2% i koja ne zavisi od visine EURIBOR-a. IRBRS daje fiksnu kamatnu stopu svih 25 godina, u tome je naša komparativna prednost. Dakle, na visinu kamatne stope po našim stambenim kreditima ne utiču kamatna kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima.
Da li postoje procjene kako će se kretati kamatne stope tokom 2023. godine?
VRHOVAC: Neminovno je da će podizanje referentnih kamatnih stopa od strane najvažnijih svjetskih finansijskih institucija dovesti do povećanja kamata na kredite za privredu i građane.
Sada se dešava najbrži rast kamata od uvođenja evra 2002. godine. Evropska centralna banka (ECB) je u septembru i oktobru podigla kamatu za 75, a u julu za 50 baznih poena, čime su njene stope izašle iz negativne zone prvi put od 2014. godine. Sredinom decembra ECB se odlučila za novo povećanje referentne kamatne stope – sa 1,5 odsto na dva odsto, što je izuzetno visoko u odnosu na kamatna očekivanja u Evropi i kod nas.
Kad rastu referentne kamatne stopa ECB onda dolazi i rasta cijene zaduživanja. Kad rastu stope EURIBOR-a to automatski poskupljuje i kredite čija je otplata vezana za kretanje ove evropske kamatne stope.
Kako se zaštititi od kamatnih udara?
VRHOVAC: Najbolji način da se korisnik zaštiti od kamatnih udara kod novog zaduživanja u bankama je ugovaranje kredita sa fiksnom kamatnom stopom, koja ostaje ista bez obzira na ostala kamatna kretanja na tržištu. Na taj način su korisnici kredita u potpunosti zaštićeni od kamatnog rizika.
Fiksna kamata može da nosi više troškove zaduženja u trenutku kad se uzima kredit nego što je slučaj sa kreditima po promjenjivoj stopi. Međutim, stvarni efekti zaduživanja po fiksnoj stopi dolaze do izražaja na srednji ili dugi rok, u uslovima visoke volatilnosti na finansijkim tržištima kakva je danas prisutna.
Važno je da naglasim da je u Pravilima plasmana IRBRS po kreditnim linijama ograničena i maksimalna izlazna kamatna stopa banke, tako da uz maksimalnu kamatnu maržu finansijskog posrednika kamatna stopa za krajnjeg korisnika ne može preći pet odsto, bez obzira na rast EURIBOR-a. Ovo pruža sigurnost privrednicima i ostalim korisnicima kredita IRBRS jer će, šta god da se dešava na finansijskim tržištima, imati na raspolaganju povoljna kreditna sredstva.
Takođe, stambeni krediti IRBRS realizuju se uz fiksnu kamatnu stopu, što znači da su korisnici zaštićeni od kamatnih kretanja na međunarodnim tržištima tokom cijelog perioda otplate – do 25 godina.
