ZAGREB – Prva neradna nedjelja donijela je za čak 21,8 posto manji promet u trgovini na malo u odnosu na posljednju junsku nedjelju, u kojoj su trgovine još radile po starom režimu, potvrđuju to podaci iz sistema fiskalizacije na upit o tome kako je zatvaranje prodavaonica i šoping-centara na kontinentu uticalo na potrošnju.

Prošle je nedjelje tako pao i broj i iznos računa koji su izdani u trgovini na malo, i u odnosu na prethodnu nedjelju, ali i u odnosu na prvu, prema tome i usporedivu nedjelju u julu prošle godine.

Prva julska nedjelja bila je prva u kojoj se počeo primjenjivati novi Zakon o trgovini i pravilo prema kojem prodavnice mogu raditi samo 16 nedjelja u godini, s tim da su ove godine iznimno tih 16 nedjelja imali u pola godine, pa su ih trgovci na Jadranu odlučili iskoristiti do kraja sezone radeći svaku nedjelju, dok je na kontinentu veliki broj trgovina bio zatvoren, piše Novi list.

Rezultat je bio ukupan promet u trgovini na malo, bez motornih vozila, u iznosu od 29,9 milijona evra. U odnosu na prethodnu nedjelju (26. juna) to je smanjenje prometa od 8,37 miliona evra, odnosno 21,8 posto.

Uz to izdano je i oko 457.000, odnosno gotovo 19 posto računa manje nego prethodne nedjelje. I sve to uz otvorenu većinu trgovina na Jadranu.

Promet je pao i u odnosu na prvu julsku nedjelju prošle godine. Lani je u trgovini na malo prve nedjelje u julu promet bio 35,8 miliona evra, pa je ove godine 5,86 miliona evra, odnosno 16,62 posto manji. I to uz cijene koje su ove godine u prosjeku 7,7 posto veće nego lani u isto vrijeme, s time da su cijene hrane i pića u prosjeku više za 13,6 posto.

Smanjenje prometa u trgovini uticalo je i na ukupan promet koji je zabilježio sistem fiskalizacije u svim djelatnostima. Tako je po svim fiskalnim računima u nedjelju promet bio 86,9 miliona evra, što je 8,2 miliona evra, ili 8,6 posto manje nego sedmicu dana prije.

Cijeli manjak stvoren je u trgovini na malo, dok su ostale djelatnosti očito zabilježile i nešto veći promet.

U odnosu na prvu nedjelju u julu prošle godine vrijednost svih fiskalnih računa manja je za 1,15 miliona evra, odnosno 1,4 posto.

Budući da su porasle i cijene usluga, odnosno u ugostiteljstvu i smještaju, nadoknađena je većina gubitka u prometu u trgovini na malo u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom na to da je riječ o prvoj neradnoj nedjelji, koja je i dalje bila radna na Jadranu, teško je reći kakav će doista uticaj na potrošnju, a time i privredu imati odluka Vlade da zabrani rad nedjeljom i da ostavi trgovcima mogućnost da rade 16 nedjelja u godini.