Agencija za bankarstvo Republike Srpske pokrenula je projekat „Finansijska pismenost u bankarstvu“, kako bi se građani na što bolji način edukovali u pogledu načina i korištenja usluga u bankarstvu.

Kako navode u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, kroz niz edukativnih tekstova, pokušaće se kroz primjere na jednostavan i pitak način odgovoriti na najčešća pitanja koja građani postavljaju sami sebi, ali i bankama u vezi sa korištenjem bankarskih usluga.

U nastavku možete pročitati tekst u kojem je opisana situacija u kako upotreba bankomata korisniku može izazvati probleme.

Život je tek treptaj oka… ali, sekunda je dovoljno duga…

Mirko Mirković, koji radi  u inostranstvu, požalio se zbog (ne)funkcionisanja bankomata u Republici Srpskoj. Tokom posjete rodnom kraju prošlog ljeta, kako je naveo,  prekinuo je na domaćem bankomatu transakciju radi isplate 1.600,00 KM. Transakciju je prekinuo, ne podigavši novac, kako je pisao onomad, ali je nešto kasnije podigao 1.000,00 KM.

Ubrzo ga je  banka iz inostranstva, u kojoj prima platu i koja mu je izdala platnu karticu obavijestila da mu je račun blokiran, jer je prekoračen dnevni limit potrošnje od 1.000,00 evra. Tvrdio je da je greška bankomata  domaće banke konstatovana u određenom izvještaju koji mu je ta banka naknadno dostavila.

S druge strane, banka je u ovoj spornoj stvari  tvrdila da je i prva transakcija bila uredno i ispravno izvršena, da nije bila prekinuta i da je novac isplaćen. Ali, kome isplaćen? Nakon pregledanih  snimaka nadzorne kamere banka je utvrdila da je novac (1.600,00 KM) uzelo neko drugo lice, očigledno neovlašćeno, koje je poslije Mirka koristilo isti bankomat, ali da identitet tog lica nije moguće identifikovati, jer je i ono, po zakonima baksuzluka, koristilo platnu karticu  banke iz inostranstva.

Radi utvrđivanja pitanja odgovornosti domaće banke, izvedeni su dokazi da funkcionisanje samih bankomata nije uzrokovalo negativne posljedice. Dokazi su dati u formi posebnih isprava – u obliku izvoda iz žurnala rada bankomata (tzv. “log“), na osnovu kojeg je moguće utvrditi sve radnje na bankomatu za izvršenje bilo koje transakcije.

Tako su i u ovom slučaju u žurnalu bile detaljno evidentirane sve radnje koje je preduzeo Mirko, kao i radnje tog nepoznatog lica prilikom upotrebe bankomata, te nije bilo podataka o prekidanju  transakcije.

U nekom dramskom tekstu, to bi izgledalo ovako:

09:41:06 – Mirko započinje transakciju (ubacuje karticu u bankomat)

09:41:31 – Mirko bira opciju ”obračun bez konverzije valuta” (DCC)

09:42:03 – bankomat vraća Mirku njegovu karticu

09:42:11 – bankomat stavlja Mirku novac na raspolaganje

09:42:31 – bankomat povlači ”novac” (aparat automatski povlači novac koji se 20 sekundi nakon stavljanja

                  na raspolaganje ne preuzme!), što aparat bilježi neobičnom trocifrenom oznakom (“*_ _ _*“)

09:42:32 – evidentirano je da su sredstva uzeta

09:42:41 – bankomat bilježi završetak transakcije.

Iz navedenih podataka bilo je moguće konstatovati da je nepoznato lice “podiglo“ isplaćeni novac u onoj sekundi kad se iz bankomata oglasio zvučni signal za njegovo povlačenje! Kao iz novinske rubrike: ”Vjerovali ili ne”! U žurnalu bankomata je, zbog toga, evidentirana trocifrena naznaka (“*_ _ _*“), koja ukazuje na nestandardnu aktivnost na bankomatu, kao i da je Mirko koji je na početku birao opciju ”obračun bez konverzije valuta” bio u pogrešnom uvjerenju da je time prekinuo transakciju.

Dodatno, banka je potvrdila da redoslijed radnji sa snimka nadzorne kamere u svemu prati  redoslijed transakcija u izvodu iz žurnala.

Inače, interesantna su saznanja iz prakse da ponekad ni u banci nisu svjesni ovih strogih tehnoloških i tehničkih mehanizama i standarda. Tako je jedna banka u sporu sa svojim klijentom pogrešno tvrdila da je riječ o njenom bankomatu “starije generacije“ koji nema funkciju povlačenja novca, što se nakon pribavljanja izvoda iz žurnala pokazalo kao netačno. Dešavalo se i da se, nakon provjere, utvrdi  je ”sumnjivo lice” koje je podiglo novac, zapravo, član porodice koji je, upotrebljavao platnu karticu, ali po svemu sudeći, bez znanja vlasnika kartice.

Pogovor – prstohvat prava…

Prema članu 82. stav 1. tačka b) i g) Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj (Službeni glasnik RS“ broj 6/12 i 63/14) izdavalac elektronskih instrumenata plaćanja odgovoran je samo za prenose koje vlasnik ili korisnik tih instrumenata nije odobrio, odnosno za iznos koji je potreban da bi račun vlasnika  bio vraćen u stanje u kojem se nalazio prije proknjiženog iznosa koji vlasnik nije odobrio.