Broj turista u Evropi ovog se ljeta vratio gotovo na pretpandemijski nivo. Ali sezona nije išla glatko, a turisti su se susreli s toplinskim talasima, šumskim požarima i gužvama oko najpopularnijih znamenitosti. Uspjeli su i sami proizvesti neke nevjerovatne budalaštine.
Uoči ljetne sezone podaci su obećavali. U drugom tromjesečju 2023. broj turista u Evropi bio je na 95 posta broja iz 2019. – posljednje godine prije velikih prekida putovanja zbog covida.
Ekonomisti predviđali “potpuni turistički oporavak” u zemljama širom Evrope
“Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor”, rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea.
“Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni – vratili su se na tržište ove godine”.
Toplinski valovi i šumski požari
Uspješna turistička sezona ekonomski je jako važna zemljama koje se uveliko oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone.
Ali ljeto 2023. nije bilo glatko.
U julu je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima “kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji”.
U Italiji su “crvena upozorenja” objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u julu, s temperaturom od 47°C na Siciliji.
Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu.
Ali najgore je tek trebalo stići.
Do kraja jula 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima. Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao “živu noćnu moru”.
Francuska, Španija, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuisati turiste okružene šumskim požarima.
Prenapučenost, vandalizam
No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, uprkos vrućini i požarima.
“Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je takmičenje” rekao je Garrod.
“Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije.”
Veliki broj turista u ljeto 2023. vratio je problem prenapučenosti.
Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Evropi, s 36 turista na svakog stanovnika.
Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih istorijskih zidina – sagrađenih da ljude zadrže izvan.
Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od “nepovratne” štete djelimično i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.
Kako su se turisti masovno vraćali u Evropu, s njima su dolazile i poznate priče o lošem ponašanju.
Britanski turist kazao je “nije bio svjestan” koliko je star rimski Koloseum kad su ga kamere snimile da urezuje svoje i ime svoje djevojke u zidove amfiteatra starog 2000 godina.
Zamjenik talijanskog premijera u avgustu je grupu njemačkih turista nazvao “imbecilima” nakon što su srušili kip koji je bio dio 150 godina stare fontane u Lombardiji.
Otvaranje Eiffelovog tornja odgođeno je jednog jutra u avgustu nakon što su dva pijana Amerikanca odlučila prespavati noć na 300 metara visokoj znamenitosti.
Nova pravila, nove destinacije
Nekim gradovima, pa i cijelim državama, toga je dosta. Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci.
Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama.
Poznato špasko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku taksu.
Takva će regulativa vjerovatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Biće manje spontanosti i mnogo više planiranja.
Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervisati sedmicama unaprijed.
Francuska je u junu objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete “okolini, kvalitetu života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetioca”.
Vladina inicijativa imaće za cilj identifikovati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i podstaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza.
To je strategija o kojoj mnogi evropski turisti već razmišljaju.
Evropski putnici generalno su planirali više proljetnih i ranih ljetnih putovanja 2023. kako bi prošli jeftinije, izbjegli gužve i imali ugodne vremenske uslove.
Spora prilagodba
Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.
Studija EU Science Huba sugeriše da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone.
Uprkos tome, ljeto 2024. vjerovatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija evropska ljetna odredišta.
“Prelazak na putovanja izvan sezone uključivaće mnogo prilagodbi koje će mnogima biti teško, osobito zato što je ljeto vrijeme školskih praznika”, primijetio je Garrod.
“Možda ćemo vidjeti malo više putovanja u sjeverne krajeve kako bismo pobjegli od vrućine, ali mislim da toga neće biti odmah. Ljudi jako sporo prilagođavaju svoje turističke navike.” (Index, Hina)
