MOSKVA – Brojne zapadne banke su se povukle iz Rusije nakon početka agresije u Ukrajini. Umjesto njih na tržištu se sada šire finansijske kompanije iz Kine, koji su znatno pojačale svoj angažman u Rusiji.
Paralelno s povlačenjem zapadnih banaka iz Rusije zbog napada te zemlje na susjednu Ukrajinu, kineske banke su pojačale svoj angažman i povećale količinu novca koju plasiraju na području Rusije. Po izračunima Kyiv School of Economics za list “Financial Times”, kineski krediti u ruskom bankarskom sektoru su učetverostručeni do kraja marta 2023.
Industrial and Commercial Bank of China (ICBC), Bank of China, China Construction Bank i Agricultural Bank of China svoj zajednički angažman u Rusiji su u 14 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu povećali za 2,2 milijardi američkih dolara – na ukupno 9,7 milijardi dolara, kako se može pročitati iz podataka Ruske centralne banke. Samo na ICBC i Bank of China, sudeći po tim navodima, otpada oko 8,8 milijardi dolara.
Kineski kreditori su preuzeli pozicije koje su ranije imale zapadne banke, koje zbog međunarodnih sankcija i pritiska na Rusiju od strane zemalja iz kojih dolaze više finansijski ne „servisiraju“.
“Krediti kineskih banaka odobreni ruskim bankama i kreditnim institutima, kod kojih juan većim dijelom zauzima mjesto koje su imali dolara i euro, pokazuju da sankcije imaju učinka“, kaže Andrii Onopriienko, zamjenik direktora za razvoja na Kyiv School of Economics, koji je i prikupio te podatke.
Neki evropski finansijski instituti su doduše i dalje aktivni na ruskom tržištu. Na primjer austrijski Raiffeisen Bank. Strana banka s najvećim angažmanom u Rusiji do kraja marta ove godine je povećala svoju aktivu za više od 40% na 29,2 milijardi dolara. Od tada je ta austrijska banka smanjila svoju ukupno aktivu na 25,5 milijardi dolara, a trenutno, po vlastitim navodima, ispituje mogućnosti kompletnog povlačenja iz Rusije.
Aktivnosti četiri banke koje su među najvećima u Kini mogu se smatrati dijelom pokušaja Pekinga da juan etablira kao globalnu valutu, odnosno alternativu dolaru, piše Financial Times. Udio juana u globalnom platnom prometu trenutno iznosi samo 2,5 posto. POređenja radi: po navodima SWIFT-a (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication), udio dolara iznosi 39,4 posto – a eura 35,8%.
Poslovanje u Rusiji, ali u kineskoj valuti, očito su dio plana u okviru kojeg se želi ograničiti dominaciju zapadnih valuta. Trgovina između Rusije i Kine je, kako piše Financial Times, u prošloj godini dostigla je obimod rekordnih 185 milijardi dolara. Juan u međuvremenu ima udio od 16 posto, dodaje ovaj list.
Prije početka rata u Ukrajini je, po navodima Ruske centralne banke, više od 60% izvoza bilo plaćano u valutama koje vlasti te zemlje danas nazivaju “toksičnima”. U njih ubrajaju dolar i evro. Na juan je po zvaničnim podacima otpadalo nešto manje od 1% (Deutsche Welle)
