BEOGRAD – Predložene mere fiskalne konsolidacije doneće veoma skromne uštede, pa je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru gotovo izvesno, a u 2015. i 2016. moguće je da se broj radnika smanji za 10 do maksimalno 15 odsto, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić.

Arsić je, na predstavljanju novog broja Kvartalnog monitora, rekao da su mnogi analitičari govorili da su neophodna otpuštanja u javnom sektoru ali su pričali o podacima koji nisu zvanični, jer zvaničnih još nema.

Prema poslednjim podacima kojima se u javnosti barata, navodi on, u javnom sektoru u Srbiji zaposleno oko 770-780 hiljada ljudi, s tim što u sektoru države radi 540-550 hiljada, a u javnim preduzećima njih 230-240 hiljada.

Navodeći da će u 2015. i 2016. godini verovatno doći do smanjivanja broja zaposlenih najviše za 10 do 15 odsto, on je naglasio da je potrebno odvojiti problem viška zaposlenih od drugih problema.

"Država mora da ima na svakih 100 građana određeni broj lekara, učitelja, poreznika, policajaca… Uprkos nekim uverenjima, kod nas javni sektor ne zaposljava previše ljudi u odnosu na druge države", rekao je Arsić.

U Srbiji je, navodi on, na 100 stanovnika zaposleno 7,6 radnika u javnom sektoru, što je na nivou evropskih zemalja i zemalja OECD, gde je kako kaže, u proseku 100 stanovnika u javnom sektoru zaposleno 7,7 radnika.

Arsić je dodao da su mnogi, takođe, pričali o parazitskoj birokratiji, a najčešće su upravo to bile stranke koje su najviše partijskih kadrova zapošljavale.

Potrebno je, kako kaže Arsić, smanjiti partijsko zapošljavanje ali takođe i unaprediti sistem napredovanja. U našem javnom sektoru, kaže on, primetno je već godinama unazad, da ne napreduju uvek oni najsposobniji, već oni koji imaju partijsku knjižicu, a još je, kako kaže, zastupljeniji nepotizam.

"Dešava se da u nekim preduzećima čitava porodica radi", rekao je Arsić.

Srbija će sledeće godine opet ući u recesiju, izjavio je danas urednik Kvartalnog monitora Arsić i ocenio da će privreda u 2015. godini zabeležiti pad.

"U sledećoj godini očekujemo pad BDP-a od jedan odsto jer osnovne slabosti privrede do tada neće biti otklonjene, a mere štednje države, kao i zatvaranje gubitaša, dodatno će uticati na pad proizvodnje", rekao je Arsić na predstavljanju novog broja Kvartalnog monitora.

Privreda je daleko od toga da je okončala reforme iako je bilo pozitivnih pomaka u vidu novih zakona o privatizaciji, stečaju, ocenio je on.

"Privatizacija je izostala, a morala bi da se privede kraju, jer na preduzeća u restrukturiranju država godišnje izdvaja oko 750 miliona evra", rekao je Arsić, dodajući da će i gašenje gubitaša imati uticaj na BDP jer su i oni proizvodili.

Pokretanje rasta privrede će, prema njegovim rečima zavisiti od usvajanja kredibilnog programa fiskalne konsolidacije, kao i reforme kojima bi se unapredio ambijent za investiranje i zapošljavanje.

U kratkom roku dok traje recesija, opravdana je primena i fiskalnih i monetarnih podsticaja, koji su se u Srbiji pokazali kao delotvorni, smatra on.

"Međutim, loše iskustvo sa obnovom nakon poplava, višegodišnja neefikasnost u realizaciji infrastrukturnih projekata i odsustvo napretka u funkcionisanju državnih organa opravdano nameće pitanje da li je država sposobna za realizaciju složenijih antirecesionih ili reformskih projekata", upozorio je Arsić. (Agencije)